La’biyaske 9
9
Saulus obabut kwalagike wene
1Esigit diluk kagako nggorlek, at Saulus etnogo akla agaga dagaluk nen, akoni ninewe Endaganggok ane wagangguka mende yomenogo inasigiluk inabok mbalko lagikesik, it ap Allah indewerek mende inewe nggok oba lagikesik nen men yogokike,
2“Newe. An o Damsyik dagaluk nen, it akoni amberek Yesus wene waganggo dogolik omborlik liligogi mende amberek werek kalok, kumi inom, ap inom, kweyaginabiluk nen, ininggi kerle warogo wogisek Yerusalem yoma ʼbiya wisik nen, it akoni Yahudi mende o kota Damsyik etoma o sembayan yiligogoma dombok nandorligogi mende ake surat omanggi mbalogo woknisin o,” yiluk yogokike. 3Esigit diluk yogokikemo nen wogokikemo, wago lagikesik, o kota Damsyik etoma korokogo unggigilukmo, omanggi pasik mbogot oba nen at eragalilungge aʼbigil liyarogo yasi wusa wagike. 4Yasi wusa wisigin ambasike, at Saulus etnogo agat oba elokonggen sogumpogo wilasi wusasike. Wusasinem, ane ngga nen salek yogoko dogolik,
“Saulus. Saulus. Anat yi aik ndi aik kagat nabigiluk muknarek noko lagan eti nenaluk?” yiluk yogokike. 5Esigit diluk yogokikemo, at Saulus nen,
“Newe. Kat kebe ta?” yiluk yogokikemo, at nen,
“An Yesus. Kat nen yi aik ndi aik kagat nabigiluk muknarek noko lagan etnogoat o. 6Kebe melatluk nen, o kota etoma lalok unggi lano. Unggisinem ap omanggi nen,
Kat esigit diluk kagatno, yiluk yokosigin werek o,” yiluk yogokonem, 7it ap at inom waguka mende yomenogo inasuk kolkukasik nen,
“Ap ebe nggi nen ane yeke,” yiluk inilenggen ʼbi kasuka mende, ebe dekma inagut lagikesik inane yusak erlok dek agikemo togot disuka. 8Esigit diluk werek nggorlek, at Saulus etnogo melatluk, ilenggen ʼbenggel lagike mende, yi mende ndi mende ilenggen lakausak mondok erlok dek agike. Esigit diluk erlok dek agikemo, inggi pagogo Damsyik wolok unggisuka. 9Wolok unggisukama, inggi kenagan oba dogolik, yi mende ndi mende ilenggen kigidegat, kimbiri inom, i inom, ninggidek mondok welagike.
10Werek nggorlek, o Damsyik etoma ap omanggi ninewe Endaganggok Yesus wene waganggike mende endaga Ananias welagike. Werekma, ninewe Endaganggok nen, aʼbingganggo paga men yogokike,
“Ananias,” yiluk ane pakasikemo, at nen,
“Wu? Newe. Nebe yi werek,” yiluk yisike. 11Yisikemo, ninewe Endaganggok nen, men yogokike,
“Kebe mendokogo melatluk, kolak endaga Mot kolak yiligogi endingge lano o. Lalok nen, o ap Yudas werekma unggi lalok, kat nen,
Ap endaga Saulus, ago Tarsus mende etnaga, yoma werek a? yiluk kinok wogiyano o. At ebe sembayan yiligogo etnaga. 12Sembayan esigit diluk yisinem, at aʼbi paga men kasike. Kat Ananias kebe, at oba unggi lagandik nen, ilenggen ʼbenggel asuwagaluk kinggi oba pakasinem aʼbi paga kekemo etnaga,” yiluk yogokike. 13Esigit diluk yogokikemo, at Ananias nen,
“I newe. Akoni nen,
At ap eti nen, kat kaʼburi o Yerusalem mende yi aik ndi aik kagarinabigogo, yiluk inebe dogalegat nen yisinem abok nasuk kolkirikmo, 14yogondak o yoma witluk nen, akoni kat kendaga mbalogo kayonggo ʼbiligogi mende taʼbokogonat, ininggi kerle wasuwagaluk, it ap Allah indewerek ineugi nggokndek yomenogo nen yogokama wagasik werek eti,” yiluk yogokike. 15Esigit diluk yogokike mende, ninewe Endaganggok nen,
“Lan o. At nen akoni sikmangge mende inom, ineugi inendaganggok mende inom, akoni Israel mende inom, an nendaga yogisilik noko dogowagaluk, an nen ap eti ebe mikogo ayonggo ʼbigima o. 16Esigit diluk ayonggo ʼbigirikmo, at nen nendaga esigit diluk yogisilik nokonem, at yi aik ndi aik kasi dogusak obaat kasi dogogin mende, an nen yogosigin werek o,” yiluk yogokike. 17Esigit diluk yogokikemo, at Ananias etnogo lagikesik nen, uma unggisikesik, inggi Saulus oba pakasi dogolik nen, men yogokike,
“Saulus, nagarlak. Ninewe Endaganggok Yesus, kat o yoma wisigiluk kolagarlem wagonem, kelokoma melagama, kilenggen kegen mende etnaga nen, kat kilenggen ʼbenggel agik, Allah Agurengge kakla nggerlekogo unggi wagik, kagasuwagaluk laʼbani wagama wagi o,” 18yiluk yogokonem eranogo, at ilenggen oba denggelek welagike mende etnogo eranogoat, ʼbunggakogo wusasikesik nen, ilenggen pano agike. Pano agikesik nen, ebe melagikemo, ima wusa ʼbisike. 19Ima wusa ʼbisikemo nen, kimbiri nalok obatne agike.
At Saulus nen wene akoni o Damsyik mende yogisasi lagike wene
At Saulus etnogo o Damsyik dogolik, akoni ninewe Endaganggok Yesus wene wagangguka mende inom ininggi mbererlagat welaguka. 20Esigit diluk welaguka etinem, o it akoni Yahudi mende sembayan yisi lagukama unggisikesik, wene Yesus abok yogisasi dogolik,
“At Yesus eti, ebe Allah aʼburat o,” yiuk yogisasi lagike. 21Yogisasinem, it akoni inasuk kolko laguka mende eti, inebe taʼbokogonat inayuk agikesik nen,
“Ap yi o Yerusalem dogolik, akoni taʼbokogonat ap Yesus eti endaga mbalogo ayonggo ʼbiligogi mende inebe mondok olinengge ndamulogo deget diyagaluk kagako laga etnogo ebe yi dek? Ebe yiat ambigi. At yoma witluk nen, it Yesus endaga mbaligogi mende eti, ininggi kerle warogo, it ap Allah indewerek ineugi nggokndek inoba wogisek lagaluk waga dek nogo? Ninayuk o,” yiluk ʼbi wako laguka. 22ʼBi wako nggorlek, at Saulus nen, ane obatnerogonat inakla nggagalko dogolik, men yogisasi lagike,
“Allah nen,
Ap omanggi ndil kinabuwagaluk laʼbi wisigin, yiluk abok yoknisasike etnogo ebe Yesus etiat o,” yiluk wene ʼbukakogo yogisasinem, eberogonat agikemo nen, it akoni Yahudi mende o Damsyik welaguka mende etoma nen onggo nena yu ʼbugat inobaka mbalago laguka.
23Esigit diluk dogolik, ininggi dogalegat welagukasik nen, Saulus ebe wasuwogoluk abok limago mbalkuka. 24Esigit diluk abok mbalkuka mende, it akoni amberek nen Saulus kusumbi yogokukama at ilu agike. Esigit diluk ilu werek nggorlek, ap yomenogo nen at ebe leget ʼbak leget ambe mbalekma dukisinem, wasuwogoluk kibanggone dinggagane anggorlem nggagalek mondok welaguka. 25Nggagalek werek nggorlek, it akoni Saulus ane waganggo laguka mende nen, o kibanggo ininggi omanggi paga, at ebe mul yago akla yukat diluk nen, o leget ʼbak leget isade uwanat palek oba ambe omanggi ombo paga mbalek werekma wula ʼbiluk nen, nggombi yirlelogo leget aka mbalogo wula ʼbisuka.
At Saulus o Yerusalem wusasikemo kagakuka wene
26Esigit diluk wusa ʼbisukama, at Saulus o etoma nen o kota Yerusalem wusalok nen, it akoni amberek Yesus wene waganggo laguka mende inom omanggimo dambukogo doguwogoluk walkasike mende, it taʼbokogonat nen,
“At eberogonat Yesus wene waganggesik nen yiligogo,” yiluk didigidekma, at ebe inayuk welaguka. 27Esigit diluk werek nggorlek, at Barabas nen Saulus ebe waganggikesik wolok, it ap Yesus nen inayonggo ʼbiluk laʼbiyasike mende yomenogo inoba lagike. Wolok lagikesik nen, men yogisasike,
“Ap yi, kolagarlem lago dogolik, ninewe Endaganggok ilenggen kekesik, at nen wene esigit diluk yogokemo nen, at ebe o Damsyik dogolik, Yesus endaga mbalogo wene ayuk degat ʼbukakogo yogisasi laga mende wolok wagi o,” yiluk mbilelogo yogisasike. 28Esigit diluk yogisasikemo, at it inom pano negen o Yerusalem ya nda noko dogolik, ayuk degat ninewe Endaganggok endaga mbalogo wene ʼbukakogonat yogisasi lagike. 29Yogisasi dogolik, it amberek inebe Yahudi mende ogwe, inane Yunani inane yisi laguka mende wene yogisasinem, it nen kinok waganggonem, onggo yogisigik yisinem, ebe wasuwogoluk walkasi laguka. 30Wasuwogoluk walkasi nggorlek, it Allah aʼburi it-it inagarlagi inom, inirugi inom omanggiat mende amberek nen, Saulus ebe o Kaisarea wolok wagukasik, etoma nen o Tarsus dagi wisuwagaluk laʼbi waguka.
31Esigit diluk kagakukama, yabunggane nen, it akoni Allah aʼburi o propinsi Yudea mende inom, o Galilea mende inom, Samaria mende inom, weyagarinakidek pogot walek mondok welaguka. Werekma, Allah Agurengge nen yamagiyasinem inendainggen korle agik, ninewe Endaganggok inayukogo welagik, kagako dogolik, inebe dogalegat wikak-wakakogo kagat lago laguka.
Petrus nen ap Eneas u pano kagakik, kwe Dorkas watlagike mende ilugut digik, kagakike wene
32Nen, at Petrus nen Allah aʼburi mende o yi ai ndi ai ilenggen ʼbiriya lago lagike. Esigit diluk lago lagikesik inggi omanggi paga, it Allah aʼburi o Lida welaguka mende ilenggen ʼbiriya wusasike. 33Wusasikesik nen, ap endaga Eneas. O paganeat nen iyok aborlok dek mondok dogolik, mo dagagik wusigik kagako nggorlek 8 tahun windik mondogat welagike mende, esigit dilugat werekma, ilenggen kasike. 34Ilenggen kalok nen, men yogokike,
“Eneas nagarlak. Yesus Kristus nen pano kagat kake o. Eti paga, melatluk nen, dit engga ndalogo noge yisi lagan mende etoma dinggilogo ʼbin o,” yiluk yogoko nggorlek, eranogoat mendokogo melagike. 35Melagikemo nen, it akoni o Lida mende inom, o Saron mende inom, welaguka mende taʼbokogonat inilenggen kalok nen,
“Eberogonat,” yiluk inobabut kwalatluk ineloke dagakogo ninewe Endaganggok wogokuka.
36O Yope etoma, kwe omanggi endaga Tabita welagike. Akoni Yunani mende inane paga endaga Dorkas, ʼbagi rusa endaga mende salkuka. At kwe eti, ninewe Endaganggok Yesus wene waganggikesik, yi mende ndi mende pano kagako dogolik, akoni inamende dek mende yamagiyasi mondok welagike. 37Esigit diluk kagako werekma, etinem ebe u warek welagikesik nen ebe watlagikemo ebema i sobalogo konaimbo ʼbi dagasuka. 38Esigit diluk ʼbi dagasukasik werek nggorlek, o Yope etoma nen, o Lida eti korogatma, it akoni amberek nen,
“Petrus ebe o Lida wagasik werek o,” yiluk yisinem, it akoni Yesus ane wagangguka mende yomenogo inasuk kolkukasik nen, it ap inebe mbere Petrus ayonggo lowagaluk, men yogisasuka,
“Kit lalok Petrus men yogotno,
Ninewe. Kebe erambigat welagidek ninom ibat luwok o, yiluk yogotno,” yiluk liyaʼbiya wagukama dagi wagukasik, yogokukama, at Petrus nen,
39“E o. Kalok, wusa luwok nda,” yiluk inom wusasuka. Wusasukasik nen, Petrus ebe wolok konaimbo inom dagasuka. Konaimbo dagasukasik werekma, it kumi soge mende at oba korokogo nandorli wagukasik, de ako dogolik, su akmangge mende inom, sikmangge uwan mende inom, kwe Dorkas iluk oba inom dogolik, yikogo ʼbiyasike mende inugut kasuka. 40Inugut kasukama, at Petrus nen inebe taʼbokogonat wula ʼbiyalok, indibagal yunggulogo sembayan yiluk nen, eloke mirlokogo warek etnogo wogokikesik nen,
“Tabita. Melasin o,” yiluk yogokike. Yogokonem, eranogoat ilenggen ʼbenggel agikesik nen, Petrus ebe ilenggen kalok melagikesik alongge laʼbukogo korek lagike. 41Korek lagikemo, at Petrus nen inggi pagogo mendiluk nen, it Allah aʼburi amberek inom, kumi soge mende yomenogo inom, waisasikemo unggisukama,
“At ebe iluk aga yi,” yiluk ebe it wogisasike. 42Wogisasikemo nen, wene kagat lagike eti, it akoni o Yope etoma mende inebe taʼbokogonat inilu agukasik nen, inebe dogalegat inendainggen ninewe Endaganggok Yesus oba panggot disuka.
43Esigit diluk panggot disukama, at Petrus etnogo o Yope etoma dogolik, ap Simon ʼbagi owado inom, sapi owado inom nggarogo mbugut disi lagike mende eti aguma imbisak ininggi dogalegat welaguka.
Currently Selected:
La’biyaske 9: DNA
Highlight
Share
Compare
Copy
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in