La’biyaske 8
8
1At Stefanus ebe mondogat wakuka eti, at Saulus akla nen pano ambasike.
Saulus nen Allah aʼburi o Yerusalem mende yi aik ndi aik kagarinako lagike wene
At Stefanus ebe wakuka etinemat, it Allah aʼburi o Yerusalem nandoko laguka mende inebe yi aik ndi aik weyakogo kagarinako nggorlek, it ap Yesus nen inayonggo ʼbiluk laʼbiyasike mende yomenogo, o Yerusalem werek nggorlek, Allah aʼburi amberek inebe dogalegat mende yomenogo taʼbokogonat lo o propinsi Yudea Samaria yi ai ndi ai etoma sirlik-mbirlikogo mukogo wula ʼbiyasuka. 2Esigit diluk wula ʼbiyasukama, it ap Allah wene koluwogoluk kagako laguka mende amberek nen, Stefanus etnogo ebe warek agat salogo ʼbisukasik nen, de mondok nggogat ako laguka.
3Allah aʼburi esigit diluk wula ʼbiyasi dogolik, at Saulus etnogo Allah aʼburi mende olinengge ndamel inabigiluk inagumangge dombok ya unggigik, nda unggigik, kagako dogolik, ap dek, kumi dek, ininggi nggorlo nggigilogo wogisek, o akoni ininggi kerle warogo ʼbiyiligogoma ʼbiya lago lagike.
At Filipus nen pano wene o Samaria yogisa wagike wene
4Esigit diluk kagarinako nggorlek, it sirlik-mbirlikogo lo laguka mende yomenogo o yi ai ndi ai lago dogolik, pano wene etnogo yogisilik laguka. 5Esigit diluk yogisilik lago dogolik, at Filipus o Samaria o unggul nggokma etoma wagikesik nen, wene men yogisasike,
“Allah nen,
Ap omanggi ndil kinabuwagaluk laʼbi wisigin, yiluk abok yoknisasike etnogo, ebe laʼbi wagama wagasik esigit diluk kagake,” yiluk abok yogisasi lagike. 6-7Wene yogisasi dogolik, it nen wene diduwagaluk kugi inobabut weyak mende akoni inebe dogalegat inakla unggiluk welaguka mende inane nggokogonat yisi nggorlek nggigilogo wula ʼbiyigik, it amberek inebe dogalegat iniyok aborlok dek mende inom, iniyok ut warek mende inom, kagarinakik, elalinat pano kagarinako lagike. Esigit diluk pano kagarinako lagike eti paga, akoni yomenogo inebe taʼbokogonat nandorlek dogolik, inilenggen kalok, inasuk mondok dikogo kolko laguka. 8Esigit diluk kagarinakonem, it akoni o Samaria mende etoma inakla arlenggen mondok nggogat kasi laguka.
9O Samaria etoma ap ubale omanggi endaga Simon welagike. Paganeat nen at ebe ubale dogolik wusa mende kagako dogolik,
“Nggok ubale nebe anat o,” yiluk yisinem, it akoni o Samaria mende yomenogo nen,
“Iya! Ninayuk a,” yiluk, at ebe pogorako laguka. 10Pogorako dogolik, it akoni nggokndek inom, nggembundek inom, taʼbokogonat at ane panorogo inasuk kolko laguka. Esigit diluk kolko dogolik, it nen,
“Allah obatne mondok nggogat yiluk yiligogi etnogo, ebe yiat o,” yiluk yisi laguka. 11Ap eti paganeat etoma nen wusa mende kagakonem, inayuk atluk, at ane dikogo inasuk kolko laguka. 12Esigit diluk mendeat, at Filipus nen pano wene Allah nen apma ʼbiyiligogo wene eti yogisigik, Yesus Kristus abok yogisigik, pano wene eti yisi lagikemo, akoni yomenogo nen,
“Wene eti eberogonat,” yiluk wagangguka mende, ap inom, kumi inom, ima wusaginako lagike. 13At Simon ebe inomat,
“Wene eti eberogonat,” yiluk waganggikemo nen, ima wusa ʼbisikeat. Esigit diluk wusa ʼbisikesik nen, akoni wene diduwagaluk, Allah obatne paga kagasuʼbuk mende elalinat kagakonem, at Simon eti Filipus omborlik mondok noko dogolik, ilenggen kalok nen, ayuk ago lagike.
14Esigit diluk kagakukama, akoni nen,
“Akoni o Samaria mende Allah wene wagangga o,” yiluk yisi lagukama, it ap Yesus nen inayonggo ʼbiluk laʼbiyasike mende yomenogo, o Yerusalem dogolik, inasuk kolkukasik nen, Petrus Yohanes imbisak akoni Samaria mende inoba laʼbiya waguka. 15-16Laʼbiya wagukama wagukasik nen, akoni o etoma mende nen,
“Allah wene eberogonat,” yiluk wagangguka mende, ninewe Endaganggok Yesus endaga mbalogo imaat ngget wusa ʼbiyasukama, Allah Agurengge awan inoba wusa wagidek welagike eti paga, Allah nen Agurengge wogisawagaluk ayonggo ʼbisuka. 17Esigit diluk Allah ayonggo ʼbisi dogolik, ininggi inoba sebelinakonem, Allah nen Agurengge wogisasikemo korlasuka. 18Esigit diluk korlasukama, at Simon ilenggen iyasikesik nen, akla nen,
“Akoni it ap Yesus nen inayonggo ʼbiluk laʼbiyasike mende nen, ininggi inoba sebelinakonem, Allah Agurengge wogisausak kigi,” yiluk ambasikesik nen, Petrus Yohanes imbisak onggo wogisagaluk, uang inoba wolok wagike. 19Wolok wagikesik, men yogisasike,
“An ninggi akoni amberek inoba sebelinakonem, Allah nen Agurengge esigit dilugat wogisasinem waganggo dogowagaluk, an ninomat indewerek asuwok nen, obatne eti woknitni,” yiluk nggino yogisasike. 20Esigit diluk yogisasi lagikemo, at Petrus nen,
“Kat kakla nen,
Allah obabut pano nen woknisiligogo mende eti, kat nen onggo ʼbiluk inde asusak ambegen? Erlok dek o. Esigit diluk ambegen eti, kat kauang eti korlalok nen, weyakma etoma mondok nuk aka lano. 21Allah il oba kakla mondok weyak ambasi lagan eti, nit kagako lago eti, kat ninom inde asusak dek o. 22-23Kat kobabut it amberek inoba uwa mbalko lagan eti, wam aʼbusal arle salek kakla nggerlek werek. Werekma, weyak kagasigiluk kakla ambasi lagan eti paga, kerle negen warogo pakarek werek eti, kobabut didagagi. Weyak kagasigiluk yegen eti, togot diluk, kobabut kwalasin. Kwalasumo kat kakla weyak ambegen eti ninewe Endaganggok nen sagalogo deget duwagaluk ayonggo ʼbino o,” yiluk yogokike. 24Esigit diluk yogokikemo, at Simon nen, men yogokike,
“Kit yegep eti kak, an noba asunogo yiluk, an nake ninewe Endaganggok ayonggo ʼbino o,” yiluk yogisasike.
25Esigit diluk yogisasikemo, it Petrus Yohanes imbisak nen, wene inilu mende ʼbukakogo yogisasi dogolik, ninewe Endaganggok ane yogisasi lagukasik, o etoma nen, pano wene eti, o Samaria unggul dogalegat ya yogisigik, nda yogisigik, iniyogoba kota Yerusalem laguka.
Filipus nen ap nggok o Etiopia mende wene yanggul ikike wene
26O kota Yerusalem lagukasikmo, malaikat ninewe Endaganggok nen yonggo wusa ʼbiya wirigogo mende omanggi wusa ʼbi wagikesik nen wene Filipus yogoko dogolik,
“Kebe mendokogo, kolak o Yerusalem nen o Gaza i ambutmo mot-mot wusaligogoma, akoni inebe dekma etingge wusano o,” yiluk yogokikemo, mendokogonat wusasike. 27Wusasinem, ap ago Etiopia mende omanggi iyogoba aguma wusagaluk kolagarlemngge wusa lagike. Ap eti kwe o Etiopia mende nggok endaga Kandake eti nen, at mende yi mende ndi mende pago dogowagaluk, inggimo ʼbisikemo nen, nggok welagike. At ebe nggogat dogolik, Allah apma unggiluk, sembayan o Yerusalem yi dagi wagike. Yi dagi wagikesik nen, 28yabunggane iyogoba aguma wusasi dogolik, kereta oto kak kuda nen likalok wolok liligogo etnogo mende paga korek wusasi dogolik, wene Allah wene at Yesaya nen yogisasi lagikesik, kolal mbalkike mende eti endaga wenarik wenarik wusasike. 29Esigit diluk endaga wenarik wusasi nggorlek, at Allah Agurengge nen Filipus yogoko dogolik,
“Kereta oto kak eti wusasinem ae paka lalok oba korokogo lan o,” yiluk yogokike. 30Esigit diluk yogokikemo, at Filipus mbirirli oba wusasike kak, ap etnogo nen wene Allah wene Yesaya nen yogisasi lagikesik, kolal mbalogo ʼbisike mende etnogo endaga wenakonem, asuk kolkike. Asuk kolkikesik nen, men yogokike,
“Newe. Endaga wenarigogon eti, wene ebe didiligogon a? Dek a,” yiluk yogokikemo, 31at nen,
“Wene eti ta nen dikogo yoknisumo nen didusak,” yiluk yogokikesik,
“Kat nimbisak wusawok nen, ya korek lasi dagi me o,” yiluk ayonggo ʼbisike. 32Ayonggo ʼbisikemo, oba korek lasi dagasikesik ʼbikasike mende, ap etnogo kolal men yiluk mbalekma endaga wenakonem kasike,
“At domba wasuwogoluk wolok liligogo eti kak wolok lagaka o. Wolok lalok, domba eyak isi mbaluwogoluk kagakonem, ane degat puk dogoligogo eti kak, at eti ane yigidek ambe dombolek puk aga o.
33At enggarli wakik, irli waganggidek weyak kagarogo ʼbigik, kagako laguka. Esigit diluk kagako dogolik, wakonem watlatluk ebe agat oba yoma welagidek eti, akoni amberek nen at nen endago mende pasik inabok yisi dogusak dek o,” (Yes. 53:7-8)
yiluk kolal mbalogo ʼbisikemo werekma endaga wenako lagike.
34Esigit diluk endaga wenako lagikesik, ap etnogo nen Filipus men yogokike,
“Wene yi, at ap Allah wene yogisasi lagike mende eti nen yisike eti, at enggaerek pasik yisike a? At te, ap omanggi pasik yisike a. Kat nen wene dikogo yoknisin, nagarlak,” yiluk yogokike. 35Esigit diluk yogokikemo, at Filipus nen pano wene Yesus kagako lagike wene yanggul isigiluk, wene erlo kolal mbalek eti paga nen mbilelogo yogorik wusasike. 36Yogorik mondok kolagarlem wusasi dogolik, i werekma wusasukasik, ap nggok etnogo nen,
“I werek yi ʼbikan. An ima wusa ʼbanusak ambaligogo. E a? At te, nggi mende awan werek ambegen,” 37[yiluk yogokikemo, at Filipus nen,
“Newe. Kendainggen omanggiat dogolik, Yesus oba panggot degendik werek kalok, ima wusa ʼbagusagat o,” yiluk yogokikemo, at ap etnogo nen,
“At Yesus Kristus eti, eberogonat Allah aʼburat o, yiluk nakla ambigi,” yiluk yogokike.] 38Esigit diluk yogokikesik nen, anduwanengge mende nen kereta oto kak kuda nen likalok wolok wusasike mende eti eranogo puk asuwagaluk yogokikesik, Filipus imbisagat i aik oba wusasukasik nen, ima unggisukasik ebe ima wusa ʼbisike. 39Ima wusa ʼbisikesik, yimbitla duki wagonem, at Allah Agurengge nen, Filipus etnogo kambokogo wolok o ninmo ʼbi wagikemo, at ap nggok etnogo nen Filipus ebe yabunggane ilenggen kigidek. Esigit diluk kigidek mende, akla arlenggen kilik kolak obangge wusa wisigiluk wusasikesik kolak etnogo mbiyokogo wusasike. 40Nen, at Filipus Allah Agurengge nen kambokogo wolok o Asdod etoma ʼbi wagikemo dogolik, endainggen werek agikesik, o etoma nen o unggul yomenogo taʼbokogonat umangge ya unggigik, nda unggigik, wene pano wene yogisilik, o Kaisarea dagi wagike.
Currently Selected:
La’biyaske 8: DNA
Highlight
Share
Compare
Copy
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in