1 Makabe 14
14
Laamiiɗo Mediya naŋngi Demetiriyus ɗiɗaɓo
1Nder hitaande 172, laamiiɗo Demetiriyus ɗiɗaɓo mooɓti mooɓe sooje'en mum, o dilli haa Mediya. O ɗon tefa walliinde ngam o haɓa bee Tirifon. 2Nde Arsas, laamiiɗo Persiya e Mediya, nani Demetiriyus nasti lesdi maako, o neli mawɗo ardiiɗo sooje'en maako gooto bee mooɓe mum, ɓe naŋnga mo bee yoŋki. 3Mawɗo ardiiɗo go, yehi, jaali sooje'en Demetiriyus. O naŋngi laamiiɗo e o waddi mo haa Arsas, kanyum boo nastini mo daŋngay.
Manoore Simon
4Yahudiya jooɗi nder jam duuɓi ɗi Simon yeeɗi fuu. O tefani ummaatoore maako fuu hayru. Yahuudu'en ngerdi baawɗe e tedduŋgal ngal o heɓi. 5O ɓesdi nannanti maako yaake o jaɓti jipporde maayo Jaffa, ɗum walli Yahuudu'en yottaago duuɗe Yunaniŋke'en. 6O mawnini taƴre lesdi jama'aare maako, o tabitini laamu dow lesdi man fuu, 7o wartiri naŋngaaɓe ɗuuɗɓe nder konu. O jaali Gezer, Bayti-Sur e suudu Urusaliima semmbiɗndu, o itti nder maaga ko soɓnata nga fuu. Walaa dartantooɗo mo sam. 8Yimɓe ɗonno ndema gese muuɗum'en nder jam. Gese ɗonno ƴaamna booɗɗum e leɗɗe boo ɗon ngaɗa ɓenndalooje mum. 9Ndotti'en, jooɗiiɓe ɗonno ngeewta habaruuji belɗi, suka'en boo ɗonno ɓorno limce soojeeku mum bee fertaare. 10Simon hebbini haa gure fuu nguure e o hokki ɗe balmi ngam ɗe kisra. Nannanti maako yotti haa keeri duniyaaru fuu. 11O tabitini jam nder lesdi fuu, seyo Isra'iila laati walaa keerol. 12Koo moy ɗonno jooɗi nder hoolaare les ɗowdi inabohi mum e ibbi mum, walaa mo toonyi ɓe. 13Hippotooɓe fuu eggi Yahudiya, laamiiɓe jananɓe fuu partaama. 14Simon walli laafuɓe jama'aare mum fuu. O waɗi no Tawreeta Allah neɗɗine e o farti Yahuudu'en heefnitiiɓe. 15O hokkiti haykaliiru daraja makka, o hebbini ndu bee kuuje korminaaɗe, cenaaɗe.
Separta'en neldi bataakewol dow Simon
16Haa Roma e haa Separta fuu, ɓe nani maayde Yonatan, ɗum sunni ɓe jamum. 17Ammaa Separta'en keɓi habaru no deerɗiiko Simon hoosi pellel maako, laati limanjo mawɗo, ɓe nani boo no o jaali kawye fuu e berniwol Yahudiya. 18Nden ɓe mbinndani mo bataakewol dow alluhaaje jamɗe ngam hesɗitingo alkawal soobaaku ngal ɓe kaɓɓuno bee deerɗiiko'en Yahuuda e Yonatan. 19Ko winnda dow alluhaaje ɗe'e jaŋngaama yeeso kawtal yimɓe Urusaliima. 20Ndaa ko winnda dow alluhaaje ɗe Separta'en neldi: “Ardiiɓe e yimɓe Separta koofni Simon, limanjo mawɗo, ɓe koofni boo ndotti'en, liman'en e jama'aare Yahuudu'en fuu.
21Wakiili'en ɓe on neldani min mbi'i min no on laati nanaaɓe e tedduɓe. Min ceyori wargo maɓɓe. 22Min mbinndi ko ɓe ndawrani min nder diiwaan jama'aare amin: Numeniyus ɓii Antiyokus e Antipater ɓii Yason nelaama haa amin bana wakiili'en Yahuudu'en, ngam ɓe kesɗitina alkawal soobaaku bee amin. 23Kawtal jama'aare laari ɗum booɗɗum jaɓɓaago yimɓe bee hormu e sigaago bataakewol boliiɗe maɓɓe haa siga ɗereeji laamu. Nii kam, Separta'en cigoto ko waɗa. Bataakewol binndaaŋgol man hokkaama boo haa Simon limanjo mawɗo.”
24Yeeso seɗɗa, Simon neli Numeniyus haa Roma ngam o tabitina alkawal bee Roma'en. O yahri ndarganaawal kaŋŋeeri marŋgal saman bana kilo cardi teemeɗɗe jowi.
Simon limanjo mawɗo e ardiiɗo jama'aare Yahuudu'en
25Nde Yahuudu'en nani kuuje ɗe'e, ɓe mbi'i: “Noy min ngaɗata haa min kolla yettoore amin haa Simon e ɓiyum'en? 26Ngam o dartani konne'en non boo deerɗiiko'en e lenyol maɓɓe fuu. O honi konne'en Isra'iila e o farti ɓe. Bana nii o tabitiniri ndimu jama'aare men.”
Ɓe mbinndi dow alluhaaje jamɗe, ɓe tiggi ɗe dow daŋraŋge dow hooseere Siyona. 27Ndaa binndi bataakewol man: “Nyalde sappo e joweetataɓre lewru Elul, hitaande 172, hitaande laamu Simon, limanjo mawɗo, tataɓre, 28mooɓtirde mawnde nde liman'en, jama'aare, ardiiɓe ummaatoore, ndotti'en lesdi, waɗi. Haa ton ɓe lornani en habaruuji ɗi'i: 29Konuuji ngaɗi haa lesdi men bee tokkindirki. Nde ɗi ngaɗi fuu, Simon e deerɗum'en ɓiɓɓe Matatiyas e ruutu lenyol Yoyaribu, ndartani masiibooji ɗi'i. Ɓe tiiti konne'en ummaatoore maɓɓe ngam hisnugo haykaliiru men e Tawreeta men, ɓe ngaddani jama'aare men daraja. 30Yonatan narrini ummaatoore men, o laati limanjo mawɗo hiddeko o maaya. 31Konne'en Isra'iila ngiɗno hippaago Yahudiya, ngam ɓe luuwa ngo e ɓe campita haykaliiru mum. 32Nden Simon hooci ardaaŋgal, o haɓi ngam lesdi maako. O majjini ɗuuɗɗum nder jawdi maako ngam soodango sooje'en lesdi balmi e hokkugo ɓe boo ngeenaari. 33O semmbiɗini berniiji Yahudiya e haa keerol lesdi, berniwol Bayti-Sur, haa sigordu balmi konne'en wonno. O jo'ini haa ton weerde sooje'en Yahuudu'en. 34O semmbiɗini Jaffa dow sera maayo bee Gezer kommbi lesdi Asdod, ngo konne'en njogino ɓooyma. Simon jo'ini Yahuudu'en nder berniiji ɗiɗi ɗi'i e o sigi ko nafata yimɓe maaje fuu. 35Jama'aare faami amaana Simon e nde laari noy o yiɗiri hokkango jama'aare maako maŋngu. Nden ɓe cuɓi mo ardiiɗo e limanjo mawɗo ngam ɓe ngetta mo dow ko o waɗani ɓe fuu, ngam adilaaku maako e kiita e yiide nde o yiɗiri lesdi maako. Simon tefi dabareeji fuu ngam mawningo jama'aare muuɗum. 36Yaake ngeendam maako, o farti diga Yahudiya heefeerɓe e jooɗiiɓe haa Urusaliima nder berniwol Daawuda. Yimɓe ɓe'e mahno suudu semmbiɗndu, ɓe ngurto diga ton ngam soɓnugo ko taari haykaliiru e wonnugo senaare babal man. 37Simon jo'ini sooje'en Yahuudu'en nder suudu man, o semmbiɗini ndu ngam hoolɗingo lesdi e Urusaliima. O ɓaŋgti mahi wuro man boo.
38Ɓaawo kuuɗe ɗe'e fuu, laamiiɗo Demetiriyus ɗiɗaɓo jo'itini Simon limanjo mawɗo nder kuugal maako. 39O hokki meetaleewol “soobaajo laamiiɗo” e o hokki mo daraja ɗuuɗka. 40O nanino boo, Roma'en ɗon njogiri Yahuudu'en bana soobiraaɓe, wallooɓe e deerɗiraaɓe, ɓe njaɓɓino bee daraja wakiili'en ɓe Simon neli dow maɓɓe. 41Ɓe lornani Demetiriyus, Yahuudu'en e liman'en maɓɓe njaɓi ardingo Simon e ruutu mum bana ardiiɓe e liman'en mawɓe haa to annabiijo gooŋɗuɗo waŋgi. 42Simon laati mawɗo ardiiɓe sooje'en, o ɗon suklani haykaliiru, kaŋko boo suɓata ardotooɓe kuuɗe, yimɓe ngomna lesdi, suklantooɓe balmi e cuuɗi cemmbiɗɗi. 43Simon woni kalfinaaɗo kuuɗe haykaliiru. Sey yimɓe fuu ɗowtano mo, sey ɗereeji ngomna fuu winnde dow innde maako, o mari duŋayeere ɓornaago limce boɗeeje ɗe mooɓtirɗe, bee ɓilgo dow limce maako alaama Kaŋŋeeri. 44Walaa goɗɗo nder jama'aare malla nder liman'en foti haɗgo anniyaaji toŋngaaɗi malla salaago umrooje Simon malla mooɓtugo yimɓe haa Yahudiya bilaa duŋayeere maako malla ɓornaago limce boɗeeje ɗe mooɓtirɗe malla ɓilgo alaama kaŋŋeeri. 45Koo moy caliiɗo ɗowtanaago ko limta malla tefi haɗgo ko limta yahrete yeeso kiita.
46Yimɓe fuu njaɓi Simon huuwa bana nii. 47Simon boo, jaɓa laataago limanjo mawɗo, mawɗo ardiiɓe sooje'en, ardiiɗo jama'aare Yahuudu'en e liman'en e ardaago ummaatoore Yahuudu'en fuu.”
48Yahuudu'en anniyi winndugo sarɗiiji ɗi'i dow alluhaaje jamɗe e jo'ingo ɗe haa daldal haykaliiru haa babal baŋguŋgal. 49Bataakewol ngol jo'inte boo nder haykaliiru, haa nder suudu ndesaari, ngam Simon e ɓiyum'en keɓa ndaarta ngol.
Currently Selected:
1 Makabe 14: FBDC
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
DEFTERE ALLAH © Alliance Biblique du Cameroun, 1994.