Mataio 3
3
O le Tala‘iga a Ioane le Papatiso
(Mare 1.1-8; Luka 3.1-18; Ioane 1.19-28)
1O ona po ia na sau ai Ioane le papatiso, ‘ua tala‘i atu i le vao o Iutaia, 2‘ua fa‘apea atu, “‘Inā salamō#3.2 salamō: po o le suia o le loto po o le fulitua i le leaga ma toe fo‘i atu i le Atua. ia ‘outou; auā ‘ua latalata mai le mālō o le lagi.”#Mata 4.17; Mare 1.15 3Auā o ia lava lenei na fai mai ai le perofeta o Isaia, ‘ua fa‘apea mai,
“O le leo o lē ‘ua ‘alaga i le vao:
‘‘Inā teuteu ia e ‘outou le ala o le Ali‘i,
‘ia fa‘alaulelei ona ala.’”
4A o Ioane ia, sa ‘ofu i le fulufulu kamela ma le fusi pa‘u i lona sulugātiti; a o ana mea e ‘ai, o sē akerise ma le meli vao ia.#2 Tu 1.8 5‘Ona ō atu ai lea ‘iā te ia o Ierusalema ma Iutaia uma, ‘atoa ma le itū uma o Ioritana; 6‘ua papatisoina fo‘i i latou i Ioritana e ia, ‘ua ta‘u atu e i latou a latou agasala.
7‘Ua nā iloa atu le ‘au faresaio#3.7 ‘au faresaio: mai le gagana Eperu ‘perusim’ po o le gagana Arama ‘perissayya’ o le fa‘alapotopotoga o tagata Iutaia ‘ua ofoina atu o latou ola i le olaga fa‘alelotu ‘ae maise le tausia o tulafono a Mose. ma le ‘au satukaio#3.7 ‘au satukaio: mai le gagana Eleni, “saddukaioi.” O le fa‘alapotopotoga o tagata Iutaia e lē talitonu i le toetū ma agelu (Mata 22.23; Galu 23.6-8) ‘ae latou te talia na o le tulafono tusitusia. e to‘atele ‘ua ō mai i lana papatisoga, ‘ona ia fa‘apea atu ai lea ‘iā te i latou, “Fānau a gata fe‘ai e, o ai ‘ea ‘ua na fa‘aali atu ‘iā te ‘outou ‘ia sōsōla ‘ese i le to‘asā atalī? #Mata 12.34; 23.33 8‘Ia ‘outou fua mai ni fua e tatau ma le salamō; 9‘aua fo‘i ne‘i ‘outou manatu e fa‘apea ifo i o ‘outou loto, ‘O Aperaamo, o ia o lo matou tamā;’ auā ‘ou te fai atu ‘iā te ‘outou, e mafaia lava e le Atua ‘ona fa‘atupuina mai i nei ma‘a ni fānau mā Aperaamo.#Ioane 8.33 10O lo‘o tu‘u nei fo‘i le to‘i#3.10 to‘i: O le fa‘aliliuga tuai; mātau. i tafu‘e o la‘au; o la‘au uma fo‘i e lē fua mai i fua lelei, e taia ma lafoina i le afi.#Mata 7.19
11“O a‘u nei, ‘ou te papatiso atu ‘iā te ‘outou i le vai ‘ina ‘ia salamō; ‘ae peita‘i o lē mulimuli mai e silisili o ia ‘iā te a‘u, e lē aogā a‘u ‘ona tau‘ave i ona se‘evae; o ia lea na te papatisoina atu ‘iā te ‘outou i le Agaga Pa‘ia ma le afi. 12O i lona ‘a‘ao lana asu, nā te fa‘amamāina ai lana fa‘aputuga saito; nā te fa‘apotopotoina fo‘i ana saito i le fale saito, ‘ae susunuina le otaota o saito i le afi e lē matineia.”
O le Papatisoga o Iesu
(Mare 1.9-11; Luka 3.21-22)
13‘Ona maliu atu ai lea o Iesu mai Kalilaia i Ioritana ‘iā Ioane, ‘ia papatisoina ai e ia. 14A ‘ua vavao e Ioane ‘iā te ia, ‘ua fa‘apea mai, “E ao ‘ona e papatisoina mai o a‘u, a e maliu mai ‘ea oe ‘iā te a‘u?”
15A ‘ua tali atu Iesu, ‘ua fa‘apea atu ‘iā te ia, “Tu‘u mai nei pea ia; auā e fa‘apea ‘ona tatau ‘iā te i tatou ‘ona fa‘ataunu‘uina o mea tonu uma.” ‘Ona tu‘u mai lea ‘iā te ia.
16‘Ua papatisoina Iesu, ‘ona maliu a‘e loa lea o ia nai le vai, fa‘auta fo‘i, ‘ua fa‘aavanoaina le lagi ‘iā te ia, ‘ua ia iloa atu fo‘i le Agaga o le Atua ‘ua afio ifo e peiseaī se lupe, ‘ua o‘o i ona luga. 17Fa‘auta fo‘i, o le si‘ufofoga mai le lagi, ‘ua fa‘apea mai, “O lo‘u Atali‘i pele lenā, ‘ua ‘ou fiafia lava ‘iā te ia.”#Kene 22.2; Sala 2.7; Isai 42.1; Mata 12.18; 17.5; Mare 1.11; Luka 9.35
Currently Selected:
Mataio 3: RSCB
Highlight
Share
Copy

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Revised Samoan Catholic Bible © Bible Society of the South Pacific, 2010.