Bible App logo
Search Icon

Mateus 5

5
KRISTUS DID TALAK AZU IBOL, 5–7
It patun isap madowoi?
1Tamolpain malan ujan ilmeg i did talak iduseg imatalmeg inan meglaum i izinnen dise. 2I auan bufateg azu peteŋanameg ibol:
3Putudin isap me ladin waizlak, didnen kagin me inadin.#Jes 57:15
4Putudin isap me i ladin alanlak, i ladin ŋalewoi.#Kan 126:5; Jes 61:2
5Putudin isap me i ibin didug demadodime, iwoi panupanuwain diboloi.#Kan 37:11
6Putudin isap me i taoz madonenoi pitol ifuime, jaeŋ sufutana maiime, i loadin didiwoi.
7Putudin isap me i ta ladin depanidime, i ilon pinidinoi.#Jak 2:13
8Putudin isap me i bubudin ikoklak, i Anut denasiwoi.#Kan 24:4; 51:12
9Putudin isap me i siai depasidime, i Anut nanunai deblanawoi.#Joh I 3:2, 3; Heb 12:14
10Putudin isap ta me i taozoi diŋal duzdime, didnen kagin me inadin.#Pet I 3:14
11Aŋ putumi isawoi i ŋawoi aŋ dizami dewaitap, aŋ diŋiliaŋ duzaŋtap, aŋoi abaŋ salan ibeniben ŋawoi desepalep diboltap.#Pet I 4:14 12Jumi isap gauz mok zigiaŋpa, nami naon didlon ujanlakoi. Megin i wagam profetgaz dimugge demadelak mai diŋal duzlak.#Jak 5:10; Heb 11:33–38
Tan inan mastaen, inan sul mai
13Aŋ tan e inan mastaen. Ge mas inan gamun padal ilemap, abaŋtelon faun te bulip inan zagun ŋalewoi? Mug abaŋ tawoi gauai tea, tea, se desezanep ilap tamolpain dipiziŋiniwoi.#Mar 9:50; Luk 14:34, 35 14Aŋ tan e inan sul. Panu did gomunlak ienime me kukumnen tea.#Joh 8:12 15Lamp debanip kunup paenlon mai so denaudime, tea, madud fonlak, meginpe ablon demadodime i daŋan lelaman pinidinime.#Mar 4:21; Luk 8:16 16Megin mon nami sul tamolpain noadinnen sepetadep i aŋnami nauknauk gauai denasip nami Temami didlon biŋan dibisawoi.#Ef 5:8, 9; Pet I 2:12
Moses inan kibiaiŋ niŋon dadon isawoi, mewoi Jesus ise
17Lami so ibol mon ŋa kibiaiŋ profet gazek mai ŋesebaziwoi ŋase, tea, ŋa ŋesebaziwoi so ŋase, niŋon ŋenaup itasawoi ŋase.#Mat 3:15; Rom 3:31; 10:4 18Malik, ŋa aŋ ŋepaiaŋ, Did tan mai depadal dilawoi eginmap inan “i” gaten, “t” inan gim mai ta kibiaiŋlon so mok pitikai ilawoi, abaŋ e daŋan idupged eginmap.#Luk 16:17; 21:33 19Mewoi it tat kibiaiŋ ewoi azu migilan ta pasimap, tamolpain mai megin ipeteŋanaime, i didnen kaginlon tamol migilan madowoi. Ge i me uzi paniime peteŋana maiime, i didnen kaginlon ujanzen e blaniwoi.#Jak 2:10 20Ŋa aŋ ŋepaiaŋ, Nami taoz gazekmaŋau fariseagaz nadin so beleŋanimap aŋ so mok did panulon adulawoi.
Funip imatnen me abaŋte?
21Aŋ aloŋ malan fufulungaz megin ipidinlak, Ta so funip imat mon. I me ta funip imatime i kortlon idulawoi.#Ekso 20:13; 21:12; Lew 24:17; Deut 17:8 22Ge ŋa aŋ ŋepaiaŋ, Daŋan me i tainoi buzun isaime i kortlon idulawoi. Tata inan tain ipaiime, O gedagad, ilo tea, i gatengaz zidinnen ilanen iduse. Ge me i tain ipaiime, O kufa! i Hades inan jaoi iduse.#Joh I 3:15 23Mewoi o oina lo abaŋ wiwalak unaumap, melak o ilo isoup oina tai abaŋ tawoi owoi teŋaen alan,#Mar 1:25 24Meginpe oina lo abaŋ melak wiwa naonnen binip ienmap, o get oina tai dadom panip, aloupa usop oina lo abaŋ unau. 25O oina daŋek mai bubumi taimonoi, saen o i maip dallak amademap. Teatap daŋek o kortkamaŋ nimanlon nuop kortkamaŋ o ŋiliop opas paniwoi, opas duzop o sebaneklon udulawoi.#Mat 6:14, 15; 18:35; Luk 12:58, 59 26Malik, ŋa o ŋepao, o menpa so tapaspa uduwoi, o get pens wadan pani mokmap eginmap mon.
Betezemanek pitiŋinekoi
27Aŋ aloŋ i dibol, O jait so wabi mon!.#Ekso 20:14; Hiob 31:1; Pet II 2:14 28Ge ŋa aŋ ŋepaiaŋ, Ta i pain ilalep buben imaismap i inan bubenlon i mai mug jait jabilak. 29Oina mala waŋlon auupastap o tuep tanip ila, oina tini boi ta padaltap me gauai, meginpe tini daŋan Hadeslon so sezanep ilawoi.#Mat 18:8, 9; Mar 9:43, 47; Kol 3:5 30Oina nima waŋ i nuog auupasume, o gusutip tanip ila, oina tini boi ta padaltap me gauai, meginpe tini daŋan Hadeslon so sezanep ilawoi. 31Get megin mai dibol, Ta i inan pain pasiime, i paseknen gazek ipaniwoi.#Mat 19:3–9; Deut 24:1 32Ge ŋa aŋ ŋepaiaŋ, Ta i inan pain jait teag se pasiime, i mug jaitpain inauime; get pasilak me it tat ŋaleime i mai jaittamol inauime.#Luk 16:18; Kor I 7:10, 11
Malik tabolnen
33Faun te aŋ aloŋ, malan fufulungaz ipidinlak, O sekauklon Malik ŋabol s so ubol mon, tea, abaŋ mewoi o Malik ubollak me Ujanzenoi niŋon unauwoi.#Ekso 20:7; Lew 19:12; Num 30:3 34Ge ŋa aŋ ŋepaiaŋ, Aŋ stemanek azu kin so aboloi, did neanlon tea, me Anut inan pezatiulakoi.#Mat 23:16–22; Jes 66:1; Apos 7:49 35Tan neanlon mai tea, me inan nien inan pezatiulakoi; Jerusalem neanlon mai tea, me kiŋ ujan inan panulakoi.#Kan 43:3 36Oina gate neanlon Malik mok ŋabol e so ubol mon. O gatezaun taimon kebazan mummum tat unaunen so uloŋlakoi. 37Tea, azu me mon, Au, au, Tea, tea, azu ta e beleŋaniime me fun salan.#Kor II 1:17; Jak 5:12
Naon panekoi
38Aŋ aloŋ i get dibollak, Malan naon me malan, liwon naon me liwon.#Lew 24:19, 20 39Ge ŋa aŋ ŋepaiaŋ, Tamol salan so piziani mon. Tea, it tat o wala waŋlon funoime, aenta mai naup pani.#Joh 18:22, 23; Lew 19:18 40Ta i oina senaukoi kortlon ilawoi kumeime, o oina jamel melaen mai so piziani mon.#Kor I 6:7 41Itai tat i o maip mail taimon alawoi gegaun ipanoime, o i maip mail azugen ala. 42I o abaŋoi godoanoime me pani, ta i ipaoime, Ti panag, o auan so meselani mon.
Agez ilod tepaniwoi
43Aŋ aloŋ, i dibol, Oina muduba ilo pani, ge oina agez zezeŋani.#Lew 19:18; Ekso 23:4, 5 44Ge ŋa aŋ ŋepaiaŋ, Nami agez lami ipinidin, i aŋ demeselanaŋdime i ikibinia, azu salaŋ depaiaŋdime, diŋiliaŋ duzaŋ maidime iwoi aŋ agodoi,#Apos 7:59; Rom 12:14, 20; Ef 5:1 45aŋ nami Temami didlon inan nanunai amadowoi mewoi. I inaug inan ad tamolai gauai sladin mai fodinlak itasaime, taozgaz taoz tealak me mai fodinlak ui inaug iduime. 46Aŋ i mon lami pinidinmap me i aŋ ladin depanaŋdime, aŋnami naon abaŋte? Selnagaz mai megin so denaudime tat? 47Aŋ nami timi mon tabei ipinidinmap, abaŋtelon aenta beleŋanaame? Gobgaz megin so denaudime tat? 48Mewoi aŋ tezepasaŋpa amadowoi, aŋnami Temami didlon tezepasig madoime egin.#Lew 19:2

Currently Selected:

Mateus 5: GDD1960

Highlight

Copy

Compare

Share

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in