YouVersion Logo
Search Icon

San Juan 5

5
Jesús je̱'e̱ ja'ay ku̶'u̶xúxypyu̶ tekyxyuxypyu̶ tu'ug yajtzo'ogy mu̶dyiibu̶ Betzata kajpt tzombu̶ñ
1Ko du'un tyuunu̶ jyajtu̶, jim Jerusalén najty je̱'e̱ judío ja'ay xyu̶u̶duungu̶xy, y chi je̱'e̱ Jesús ja'adu'ook ñu̶kxy jim Jerusalén xu̶u̶'ajtpu̶. 2Jim Jerusalén mu̶wingón je̱'e̱ poch'aguuy mu̶dyiibu̶ xu̶u̶'ajtpu̶ñ Borreegu̶ Tu̶jk'aa, jim najty nu̶u̶'abojtzu̶'u̶gy tu'ug mu̶dyiibu̶ hebreo'eemby xu̶u̶'ajtpu̶ñ Betzata. Mu̶gooxk najty wyinduuy je̱', 3y janch may najty pa'amja'aydyu̶jk jim kyo'knaaygyu̶xy, je̱'e̱ wiindzpu̶ ajku̶xy, je̱'e̱ tekymya'atpu̶ ajku̶xy y je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ kyu̶'u̶ tyeky tu̶'u̶dzu̶ñ ajku̶xy. [Ja'ay'e̱jxku̶xy mu̶naa je̱'e̱ nu̶u̶ y'okje̱'e̱dzu̶'u̶gyu̶ñ. 4Je̱' ko je̱'e̱ ángel najty tu'ug wingujeky jyaty kyu̶da'agy ma je̱'e̱ nu̶u̶'abojtzu̶'u̶gyu̶ñ y yaj'yu'kxy je̱'e̱ nu̶u̶, y pu̶n najty jiiby jayu̶jp tu̶gu̶u̶by ma je̱'e̱ nu̶u̶'abojtzu̶'u̶gyu̶ñ ko naty tu̶ y'ok'yu'kxy, tzookp najty je̱'e̱ du'un ajku̶xy oy naty tii ba'am ja'adimymyu̶dajtku̶xpu̶.]#5.4 Adayaaba texto korchete mu̶u̶dpu̶, ka'p je̱'e̱ jaaybyu̶du̶jk nije̱' tu̶ paatku̶xy. 5Jim ma je̱'e̱ pa'amja'aydyu̶jk ajku̶xyu̶ñ jim najty ja'ay tu'ug mu̶dyiibu̶ najty ipx majmókx tu̶gu̶u̶g jumu̶jt tu̶ pya'am'ijtnu̶. 6Ko je̱'e̱ Jesús ijxy jim kyo'kna'ay, chi nejwu̶u̶y ko najty jékyu̶p myu̶jtaaknu̶, chi yajtu̶u̶y:
—¿Nej mdzo'ogaamba?
7Chi je̱'e̱ pa'amja'ay y'adzoowu̶:
—Windzú̶n, ka'p pu̶n pu̶n u̶u̶ch jiiby nu̶u̶jooty xypyu̶da'agu̶bu̶ñ ko je̱'e̱ nu̶u̶ yu'kxy. Naag'ook naag'ook u̶u̶ch nja'atu̶gu̶'u̶wa'añ, tu̶ naty je̱'e̱ wiingpu̶ ñi'ijayu̶jp'ajtnu̶.
8Chi je̱'e̱ Jesús je̱'e̱ pa'amja'ay nu̶maay:
—Pu̶du̶'u̶g, y yajpu̶du̶'u̶g yu̶'u̶ mmabe̱jt y nu̶kxnu̶.
9Timymyu̶'ityu̶ je̱'e̱ ja'ay chooky, chi je̱'e̱ myabe̱jt yajpu̶du̶'ky y yo'oychóñ. Peru̶ je̱' ko pokxyxyu̶u̶ najty, 10chi je̱'e̱ judío ja'ay nu̶maaygyu̶xy je̱'e̱ ja'ay mu̶dyiibu̶ najty tu̶ cho'ogyu̶ñ:
—Cham pokxyxyu̶u̶ cham, ka'p je̱'e̱ ane̱'e̱mu̶ñ du'un myiñ ko je̱'e̱ mmabe̱jt cham mdzu̶u̶mwu̶díttu̶ch.
11Chi je̱'e̱ ja'ay y'adzoowu̶ ajku̶xy je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ najty tu̶ myu̶kpu̶kyu̶ñ:
—Je̱'e̱ ja'ay mu̶dyiibu̶ u̶u̶ch tu̶ xyajtzo'ogyu̶ñ, je̱' u̶u̶ch du'un tu̶ xyñu̶ma'ay: ‘Yajpu̶du̶'u̶g yu̶'u̶ mmabe̱jt y nu̶kxnu̶.’
12Chi je̱'e̱ ja'ay yajtu̶u̶wu̶ ajku̶xy:
—¿Pu̶n je̱' je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ du'un tu̶ xyñu̶ma'ayu̶ñ: ‘Yajpu̶du̶'u̶g yu̶'u̶ mmabe̱jt y nu̶kxnu̶’?
13Peru̶ je̱'e̱ ja'ay ka'p najty je̱'e̱ nejwu̶'u̶y pu̶n najty tu̶ yajtzo'ogyiiju̶ñ, je̱' ko je̱'e̱ Jesús najty du'uñyu̶ tu̶ y'adu̶goyu̶'u̶y ma je̱'e̱ mayjya'ay najty jimu̶ñ. 14Kujeky je̱'e̱ Jesús jim pyaattu̶ ma je̱'e̱ mu̶jtzajptu̶jku̶ñ, y chi ñu̶maayu̶:
—Okmu̶dow, cham tu̶ mdzooknu̶, peru̶ ka'p ja'adu'ook m'okpokytyuunu̶ch, ka'pu̶ ni'igyu̶ ju̶bu̶k mjádu̶ch.
15Mu̶'it je̱'e̱ ja'ay ñu̶kxy je̱'e̱ tu̶u̶bu̶ najty cho'ogy, y chi je̱'e̱ judío ja'ay awaanu̶yu̶ ajku̶xy ko je̱'e̱ Jesús najty je̱' je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ najty tu̶ yajtzo'ogyiiju̶ñ. 16Paady je̱'e̱ judío ja'ay najty janch u̶xwu̶dijt janch pawu̶dijtku̶xy je̱'e̱ Jesús y yaj'o'ogaangu̶xy najty je̱' ko najty pokxyxyu̶u̶ jya'ayyajtzo'ogy. 17Mu̶'it je̱'e̱ judío ja'ay je̱'e̱ Jesús ñu̶maayu̶ ajku̶xy:
—U̶u̶ch je̱'e̱ nDeedy chambaad je̱'e̱ tyuñ, y paady u̶u̶ch nandu'un chambaad nduñ.
18Paady je̱'e̱ judío ja'ay najty ni'igyu̶ janch nijoot'ajtku̶xy yaj'o'ogaangu̶xy je̱'e̱ Jesús, ka'p jye̱'e̱du̶'ajtyu̶ch ko je̱'e̱ judío ja'ay tyu̶y'ajt najty ka'akuydyuunu̶ ajku̶xy ko je̱'e̱ pokxyxyu̶u̶ amay'ajtku̶xy, je̱' ko najty nandu'un ñayyajnaxyii neby je̱'e̱ Diosu̶ñ, ko du'un myu̶na'añ ko je̱'e̱ Dios najty Teedy'áty.
Je̱'e̱ Dios y'Ung y'ane̱'e̱mu̶ñ
19Mu̶'it je̱'e̱ Jesús ñu̶maayu̶ ajku̶xy: “Janch tu̶y'ajtu̶ñ du'un nnu̶maaygyu̶xy ko je̱'e̱ Dios y'Ung ka'p je̱'e̱ mu̶baad tii ku̶'u̶mjoot ku̶'u̶mwinma'añ tuñ; je̱'e̱du̶'ajty je̱'e̱ je'eyu̶ tyuumby mu̶dyiibu̶ y'ijxypyu̶ñ tuñ je̱'e̱ Dios Teedy. Ku̶xyu̶ tijaty je̱'e̱ Dios Teedy tyuumby, nan je̱' je̱'e̱ Dios y'Ung nandu'un tyuumby. 20Je̱' ko je̱'e̱ Dios Teedy mu̶k je̱'e̱ y'Ung tzoky ju̶wu̶'u̶y, paady je̱'e̱ y'ung ku̶xyu̶ yajni'ixu̶ydya'ay tijaty je̱' tyuumbyu̶ñ, y yajni'ixu̶'u̶we̱e̱mbyñu̶ je̱'e̱ mu̶jpu̶ mu̶jwinma'añ ni'igyu̶ mu̶dyiibu̶ miich mu̶k myajnú̶kx myajju̶wu̶u̶ygyu̶xu̶byu̶ñ. 21Du'un neby je̱'e̱ Dios Teedy yajjuugypyú̶kyu̶ñ je̱'e̱ o'ogyjya'ay ajku̶xy y mooygyu̶xy je̱'e̱ jugy'ajtu̶ñ; nandu'un je̱'e̱ Dios y'Ung jugy'ajtu̶ñ yeky mo'oy pu̶n naty tyimymo'owe̱e̱mbyu̶ñ. 22Je̱'e̱ Dios Teedy ka'p je̱'e̱ pu̶n tu̶ydyuna'añ, je̱'e̱ju̶tz tu̶y je̱'e̱ y'Ung, je̱' je̱'e̱ mu̶k'ajtu̶ñ ku̶xyu̶ tu̶ mo'oy ko je̱'e̱ naaxwiiñjya'ay tu̶ydyúnu̶ch, 23wan je̱'e̱ ja'ay du'un ku̶xyu̶ windzu̶gu̶u̶ygyu̶xu̶ch je̱'e̱ Dios y'Ung, timydyu'un neby je̱'e̱ Dios Teedy windzu̶gu̶u̶ygyu̶xyu̶ñ. Je̱'e̱ ja'ay mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios y'Ung ka'p windzu̶gu̶u̶yu̶, nan ka'p je̱'e̱ Dios Teedy windzu̶gu̶'u̶y, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios y'Ung ya naaxwiiñ ke̱jxu̶ñ.
24“Janch tu̶y'ajtu̶ñ du'un nnu̶maaygyu̶xy ko wan pu̶nja'ayu̶ch pu̶n u̶u̶ch je̱'e̱ n'ayuuk xy'amdo'ijtu̶byu̶ñ neby u̶u̶ch nmu̶na'añu̶ñ, y myu̶bu̶jkypy je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ u̶u̶ch tu̶ xykyexyu̶ñ ya naaxwiiñ, pyaadu̶py je̱'e̱ jugy'ajtu̶ñ wiinu̶u̶xu̶u̶bu̶, y ka'p je̱'e̱ Dios ñu̶u̶ pyoky yajkumu̶dowu̶u̶ju̶ch, je̱' ko tu̶ je̱'e̱ o'ku̶ñ yajnáxy y tu̶ paady je̱'e̱ jugy'ajtu̶ñ wiinu̶u̶xu̶u̶bu̶. 25Janch tu̶y'ajtu̶ñ du'un nnu̶maaygyu̶xy ko pyaadu̶py je̱'e̱ tiempo, y cham je̱'e̱ du'un mu̶naa je̱'e̱ o'okyjya'ay mu̶doogu̶xu̶ch ko je̱'e̱ Dios y'Ung naty kyapxy, y je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ naty mu̶doogu̶xpu̶ñ juugypyu̶jkku̶xu̶p je̱'. 26Je̱' ko du'un neby je̱'e̱ Dios Teedy mu̶k'ajt mu̶u̶du̶chu̶ñ yé̱gu̶ch je̱'e̱ jugy'ajtu̶ñ wiinu̶u̶xu̶u̶bu̶, nandu'un je̱'e̱ y'Ung mu̶k'ajtu̶ñ tu̶ mo'oy neby je̱'e̱ jugy'ajtu̶ñ wiinu̶u̶xu̶u̶bu̶ mu̶baad nandu'un yekyu̶ñ, 27y tu̶ je̱'e̱ y'Ung ane̱'e̱mu̶ñ mo'oy neby je̱'e̱ ja'ay mu̶baad tu̶ydyuñu̶ñ, je̱' ko je̱' je̱'e̱ ja'ay mu̶dyiibu̶ tzon tzajpjooty. 28Ka'p adayaaba ayuuk myajnú̶kx myajju̶wu̶u̶ygyu̶xy, je̱' ko pyade̱e̱mby je̱'e̱ tiempo mu̶naa je̱'e̱ o'ogyjya'ay ku̶xyu̶ je̱'e̱ Dios y'Ung y'ayuuk mu̶doogu̶xu̶chu̶ñ ko naty myu̶gápxu̶gu̶xyu̶, 29y chi jutjooty pyu̶dzu̶u̶mgu̶xu̶ch. Je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ oybyu̶ naty tu̶ tuungu̶xy, juugypyu̶jkku̶xu̶p je̱' y paatku̶xu̶ch je̱'e̱ jugy'ajtu̶ñ wiinu̶u̶xu̶u̶bu̶; peru̶ je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ ju̶bu̶kpu̶ naty tu̶ tuungu̶xy, juugypyu̶jkku̶xu̶p je̱' neby pyokykya'agu̶xu̶chu̶ñ.
Dios je̱'e̱ tu̶y'ajt yeky ko je̱'e̱ Jesús je̱'e̱ mu̶k'ajtu̶ñ mu̶daty
30“U̶u̶ch ka'p u̶u̶ch mu̶baad ni tii nduñ mu̶u̶du̶ch je̱'e̱ ngu̶'u̶mjoot ngu̶'u̶mwinma'añ. Du'un u̶u̶ch ndu̶ydyúñ neby u̶u̶ch je̱'e̱ nDeedy xy'ane'emyu̶ñ, y tu̶y tu'uda'agyu̶ch ndu̶ydyúñ, u̶u̶ch ka'p u̶u̶ch je̱'e̱ ngu̶'u̶mdzojku̶ñ nduñ; du'un u̶u̶ch nduñ neby u̶u̶ch je̱'e̱ nDeedy tzokyu̶ñ ndúnu̶chu̶ch, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ u̶u̶ch ya naaxwiiñ tu̶ xykyexyu̶ñ. 31Ko u̶u̶ch u̶xyu̶py ku̶'u̶m n'oknayñidu̶y'ajt'adyii, ka'p u̶u̶ch u̶xyu̶py je̱'e̱ nnidu̶y'ajt'adyiibyu̶ maa chobaady ko du'un tyu̶y'ajtu̶ch. 32Peru̶ je̱'e̱ wiingpu̶ja'ay u̶u̶ch xyñidu̶y'ajt'ajtp ko u̶u̶ch je̱'e̱ Dios myu̶k'ajt nmu̶dajtu̶yu̶, y nnejwu̶u̶ybyu̶ch du'un neby u̶u̶ch je̱'e̱ xyñidu̶y'ajt'átyu̶ñ, jaanch je̱'e̱ du'un tyu̶y'ajtu̶ch. 33Miich je̱'e̱ kexyo'oybyu̶du̶jk mgue̱jxku̶x ko je̱'e̱ Juan nu̶kxy yajtu̶u̶gu̶xy, y du'un neby je̱'e̱ y'adzooyu̶ñ jaanch je̱'e̱ du'un tyu̶y'ajtu̶ch. 34Peru̶ ka'p u̶u̶ch ndzoky ko u̶u̶ch je̱'e̱ ja'ay xyñidu̶y'ajt'ádu̶ch, je̱'e̱ Dios u̶u̶ch ku̶'u̶m xyñidu̶y'ajt'ajtp. Je'eyu̶ miich nyajja'aymye̱jtzku̶xy ko je̱'e̱ Juan oy nigapxy neby je̱'e̱ aanu̶mu̶ ni'idzooku̶ñ mu̶baad mbaatku̶xyu̶ñ. 35Je̱'e̱ Juan du'un je̱'e̱ najty neby tu'ug lámpara tyoy mu̶dyiibu̶ kudu̶kxp kujajpu̶ñ, y miich ajku̶xy tzojku̶ miich je'eyu̶ tu̶ mxondaakku̶xy mu̶u̶d je̱' y'ayuuk tyu̶y'ajt je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ du'un neby je̱'e̱ ju̶u̶nu̶ñ. 36Peru̶ u̶u̶ch nmu̶u̶du̶ch je̱'e̱ tu̶y'ajtu̶ñ ni'igyu̶, ni'igu̶ ka'p je̱'e̱ Juángu̶ñu̶ba. Ku̶xyu̶ tijaty u̶u̶ch nduumby, je̱'e̱ Dios Teedy u̶u̶ch du'un tu̶ xy'ane'emy ko u̶u̶ch du'un ndúnu̶ch, y ni'igu̶xu̶'kp je̱'e̱ du'un ko jyaanchu̶ch ko u̶u̶ch je̱'e̱ Dios Teedy ya naaxwiiñ tu̶ xykyexy. 37Y nandu'un je̱'e̱ Dios Teedy, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ u̶u̶ch ya naaxwiiñ tu̶ xykyexyu̶ñ yejkypy je̱'e̱ tu̶y'ajtu̶ñ nandu'un; oy je̱'e̱ nimu̶naa mga'a''amu̶doo mga'ayo'kmu̶doogu̶xyñu̶ y nan oy je̱'e̱ wyiinjyu̶jp nandu'un mga'a'ijxu̶ñu̶ ajku̶xy, 38y oy je̱'e̱ y'ayuuk tyu̶y'ajt mga'amu̶bú̶kyñu̶ ajku̶xy, je̱' gyu̶xpu̶ ko je̱'e̱ ja'ay mga'amu̶bú̶kyñu̶ ajku̶xy mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios Teedy ya naaxwiiñ tu̶ kexyu̶ñ. 39Miich ajku̶xy m'u̶xpu̶jkku̶xypy je̱'e̱ Dios ñaky udye'edy'eemby, je̱' ko je̱' jiiby mja'ay'e̱jxku̶xypy mbadaangu̶xy je̱'e̱ jugy'ajtu̶ñ wiinu̶u̶xu̶u̶bu̶, y ma je̱'e̱ Dios ñakyu̶ñ nan u̶u̶ch jiiby yajnimu̶dyaakp. 40Peru̶ miich ajku̶xy ka'p u̶u̶ch miich je̱'e̱ n'ayuuk ndu̶y'ajt xymyu̶bu̶gaanu̶ ajku̶xy neby je̱'e̱ jugy'ajtu̶ñ wiinu̶u̶xu̶u̶bu̶ mu̶baad mbaatku̶xyu̶ñ.
41“U̶u̶ch ka'p u̶u̶ch ngu'ubú̶ky ko u̶u̶ch je̱'e̱ naaxwiiñjya'ay xykyu'umaaygyu̶xu̶ch. 42Je̱' ko n'ixy'ajtypy miich ajku̶xy, y nnejwu̶u̶ybyu̶ch ko je̱'e̱ Dios ka'p mdzojkku̶xy mju̶wu̶u̶ygyu̶xy. 43U̶u̶ch tu̶ nmíñu̶ch mu̶u̶du̶ch je̱'e̱ nDeedy myu̶k'ajt, y ka'p u̶u̶ch miich xykyu'ubu̶jkku̶xy; peru̶ ko je̱'e̱ wiingpu̶ myínu̶ch mu̶u̶d je̱'e̱ kyu̶'u̶mmu̶k'ajt, je̱'e̱ju̶tz tu̶y mgu'ubu̶jkku̶xu̶py. 44¿Neby u̶u̶ch je̱'e̱ n'ayuuk ndu̶y'ajt du'un mu̶baad xymyu̶bu̶jku̶ ajku̶xy; cham naty ku̶'u̶m amíñ u̶xyu̶py mnaygyu'umaayu̶gu̶xpu̶, y ka'p naty mdzojkku̶xpu̶ ko je̱'e̱ tu'kpajkpu̶ Dios xykyu'umaaygyu̶xu̶ch? 45Ka'p du'un mmu̶naangu̶xy ko u̶u̶ch miich nnixu̶'u̶wu̶'u̶waangu̶xy ma u̶u̶ch nDeedy winduuyu̶ñ. Je̱'e̱ Moisés miich ku̶'u̶m xyñixu̶'u̶wu̶'u̶waangu̶xp ma je̱'e̱ Diosu̶ñ, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ tyu̶y'ajt miich mjanchmu̶jpu̶daaku̶byu̶ñ ajku̶xy. 46Ko u̶xyu̶py miich m'okmu̶bu̶jkku̶xy neby je̱'e̱ Moisés myu̶naañu̶ñ, nan mmu̶bu̶jkypy u̶xyu̶py ajku̶xy u̶u̶ch je̱'e̱ n'ayuuk ndu̶y'ajt, je̱' ko u̶u̶ch je̱'e̱ Moisés xyñimu̶dyaak ma je̱'e̱ ñakyu̶ñ. 47Peru̶ pu̶nu̶ ka'p mmu̶bu̶jkku̶xy mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Moisés kyujaayu̶ñ, nan ni u̶u̶ch je̱'e̱ n'ayuuk ndu̶y'ajt xykya'amu̶bu̶jku̶ch ajku̶xy mu̶dyiibu̶ nja'ayajmu̶dmu̶dyaakku̶xypyu̶ñ.”

Currently Selected:

San Juan 5: MIXE

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in

YouVersion uses cookies to personalize your experience. By using our website, you accept our use of cookies as described in our Privacy Policy