YouVersion Logo
Search Icon

MARAKUSI 6

6
I Yesu bareĘĽe natarima nto Nasare
6:1-6a
(Mat. 13:53-58, Luk. 4:16-30)
1Ungka lairia melinjamo i Yesu pai waʼa anaguru-A njoʼu ri lipu mpearia. 2Ri eo Umapo montepuʼumo i Yesu mompaguru ri banua mpekakai. Maria tau anu tepasambaka njairia. Ri padonge waʼa ntau setu pompaguru i Yesu maʼai kajingki ndayanya, natoʼo ntau seʼe, “Ungka ri mbeʼi parata ntau seʼi pura-pura setu? Ewambeʼi kojo kaloʼenya tau seʼi? Wenu pai napangkoto mampowia waʼa anu ndapojingki? 3Ara banya siʼa ana mpande kaju, ana i Maria, siʼa sangkompo pai i Yakobu, i Yose, i Yuda pai i Simo? Monco kojo sako waʼa ngkasangkomponya anu weʼa reʼe ri oyota seʼi.” Inceʼemo puʼunya painaka bareʼe natarima ntau seʼe Sira.
4 # Yoh. 4:44 Ndatoʼo i Yesu ri tau seʼe, “Lawinya sambaʼa nabi ndatubunaka ri mbeʼi-mbeʼi, podo ri lipunya pai ri oyo waʼa ngkasangkomponya pai waʼa ntinanya, siʼa bareʼe ndatubunaka.”
5Njairia bareĘĽe ndapokono i Yesu mampowia mau sangaya tanda ngkuasa anu ndapojingki. ReĘĽe yau bara tesangkuja tau majuĘĽa anu ndadonco tanoananya ndapakaĘĽosa. 6aBenge raya-A mangkita kabareĘĽenya meaya waĘĽa ntau seĘĽe.
I Yesu mampokau anaguru-A sampuyu pai radua
6:6b-13
(Mat. 10:5-15, Luk. 9:1-6)
6bUngka lairia malaimo i Yesu ri waĘĽa lipu anu sampotenginya mompaguru.
7Ndapeboo anaguru-A sampuyu pai radua, nepa ndapokau tau seʼe teraradua tau, tau seʼe ndawaika kuasa da mangairi inosa majaʼa. 8#Luk. 10:4-11 Ndatotoraka tau seʼe ndatoʼo, “Neʼe ndikeni bara nunjaa-njaa ri pelinjami, podo toko maya ndikeni. Neʼe ndikeni pangkoni bara watutu ntau merapi-rapi, bara doi. 9Ndipotalupa pai neʼe radua banju ndikeni.” 10Ndatoʼo woʼu, “Ane mepone komi ri banua ntau, njairiamo da kareʼemi neʼe melimba-limba rantani ndipalaika kota setu. 11#Pwn. 13:51 Paikanya ane rata komi ri sambaʼa lipu anu bareʼe napokono waʼa ntaunya mantarima komi pai bareʼe woʼu napokono mampedongeka pompagurumi, da ndipalaika lipu setu, da nditanongkosi awu anu metaka ri witimi da mewali sambaʼa petondoni da napaincani ntau ri lipu setu!”
12Malai kojo anaguru-A anu sampuyu pai radua setu. Tau seĘĽe mampobambarika da naka pura-pura tau da majea pai naponcosoi waĘĽa ncalaanya. 13#Yak. 5:14 WaĘĽa anaguru i Yesu setu mairi maria inosa majaĘĽa, magereka lana ncaitu ri tau majuĘĽa da mampakaĘĽosa tau setu.
Kapate i Yohane Topopariu
6:14-29
(Mat. 14:1-12, Luk. 9:7-9)
14 # Mat. 16:14, Mrk. 8:28, Luk. 9:19 Waʼa bambari kono pura-pura anu mewali setu tedongemo woʼu ri Mokole Herode. Maka toʼo i Yesu, lawi tetoʼomo ri mbeʼi-mbeʼi. Reʼe tau mantoʼo, “I Yohane Topopariu wali ngkatuwu! Inceʼe pai napangkoto mampowia anu napojingki ndaya ntau.”
15Paikanya reʼe tau ntaninya mantoʼo, “Sira i Elia.” Reʼe woʼu anu mantoʼo, “Sira nabi, ewa sambaʼa nabi anu tuwu ntongo i pua.”
16Ri padonge i Herode bambari seʼe, natoʼo, “Manoto kasiʼanya i Yohane Topopariu, anu kupokau ndapewoʼoki owi!”
17 # Luk. 3:19-20 Maka i Herode seʼi anu mampokau tau mancoko i Yohane nepa napari ntarunggu. Powia i Herode setu mopuʼu ri pamporongonya eranya i Herodia rongo ntuaʼinya i Pilipu. 18Poʼengko i Herode ewanceʼe, papongkani-ngkanimo napatujuki i Yohane, natoʼo, “Bareʼe sintinaja siko Herode mamporongo rongo ngkasangkompomu setu.”
19InceĘĽe puĘĽunya painaka makodi kojo raya i Herodia ri Yohane, da rayanya mampepate paikanya bareĘĽe nakoto mawianaka ua napetangani i Herode. 20Maeka raya i Herode ri Yohane, maka naincani i Herode, i Yohane seĘĽi tau mayoa pai ndaposuro i mPue Ala. Napokau i Herode tau da majagai mpodago i Yohane ri raya ntarunggu. Lawi napokono woĘĽu i Herode mampedongeka potuntu i Yohane, mau maria ngkani jamarangani kasusa ndayanya.
21Kapusa-pusanya narata i Herodia akala ri sindara mpoharijadi i Herode. Ri tempo setu napeboo i Herode waʼa ntau bangke ri poparentanya, waʼa ntadulako ncurodado, pai waʼa ngkabosenya ri Galilea. 22Ri posusa setu napokau i Herodia ananya anu weʼa da motaro pai potaronya setu, mampakawongko raya i Herode pai waʼa linggonanya. Pai napantoʼo i Herode ri ana weʼa setu, “Nunjaa anu nupokono perapimo, sangaya-ngaya da kuwaika siko.” 23Mojanjimo i Herode ri ana weʼa setu pai montandokoro natoʼo, “Nunjaa ntano anu nuperapi da kuwaika siko, mau santila ri poparentaku nuperapi, sangaya-ngaya da kuwaika siko!”
24Mesuwu ana weʼa setu madadu inenya napeoasi, natoʼo, “Ine, nunjaa kalesenya anu da kuperapi?”
Mesono inenya natoʼo, “Perapimo woʼo i Yohane Topopariu.”
25Mewalili muni ana weʼa setu ri Herode, natoʼo, “Anu kuperapi inceʼemo woʼo i Yohane Topopariu, da ndiwaika yaku seʼi seʼe da ndaʼulaya ri baki!”
26MaĘĽai kasusa ndaya i Herode madonge perapi setu. Paikanya bareĘĽe nakoto mancapu perapi setu maka roomo montandokoro ri suara waĘĽa linggonanya. 27Jamo nasongka sambaĘĽa topojaga da loĘĽu mantima woĘĽo i Yohane Topopariu. LoĘĽumo surodado setu mampewoĘĽoki i Yohane. 28Nakenimo woĘĽo i Yohane naĘĽulaya ri raya baki natonjuka ana weĘĽa setu. Nakabemo ana weĘĽa setu nepa njoĘĽu nawawaka inenya. 29Butu nadonge waĘĽa anaguru i Yohane pewalinya ewanceĘĽe, loĘĽumo tau seĘĽe mantima watangkoronya napotaumate.
I Yesu mampakoni tau alima ncowu
6:30-44
(Mat. 14:13-21, Luk. 9:10-17, Yoh. 6:1-14)
30Mewalilimo waʼa anaguru anu ndapokau i Yesu, sangkani-ngkani muni pai Yesu. Napetumbumo ntau seʼe ri Sira kono pura-pura anu napowia pai anu napaguruka tau. 31Nakeni ngkaria ntau anu madadu i Yesu saʼe mewalilimo saʼe ntongo ngkarata, painaka bereʼe tempo i Yesu pai waʼa anaguru-A da mangkoni. Pai ndapantoʼo i Yesu ri anaguru-A, “Ndikaligamo tapalai ri tana soa, naka tepatani kita pai komi woʼu da meosa sarai.” 32Moduangamo tau seʼe njoʼu ri tana soa, ri kabareʼenya reʼe tau.
33Paikanya palai ntau seʼe nakita ntau, pai waʼa ntau anu ungka ri kota ri daera setu maincani ri mbeʼi kanjoʼu ntau seʼe. Molonco waʼa ntau setu malulu karatana mampesindiuka i Yesu pai waʼa anaguru-A. 34#Pai. 27:17, 1 Raj. 22:17, 2 Taw. 18:16, Yeh. 34:5, Sak. 10:2, Mat. 9:36 Ri tempo mpenaʼu i Yesu ungka ri duanga, ndakita tau sondo. Merata puru ndaya-A ri tau seʼe maka tau seʼe ewa bimba anu bemoreʼe topongkambinya. Ndatepuʼu mampaguruka anu maria ngaya ri tau seʼe. 35Ngkinowiamo, natoʼo anaguru-A ri Sira, “Da mawengimo, pai tana seʼi tepatani. 36Moruana ndipokaumo waʼa ntau seʼi napalai ri waʼa lipu anu mosu da napangaoli pangkoninya.”
37Paikanya mesono i Yesu ndatoʼo, “Komimo anu damampakoni tau seʼe!” Mesono waʼa anaguru-A natoʼo, “Ara da malai kami njoʼu maoli roti anu olinya radua atu doi salaka anu da ndapakonika tau seʼi.”
38Nepa meoasi i Yesu, ndatoʼo, “Koisa ndipeole bara sangkuja roti anu ndikeni?” Karoonya napeole ntau seʼe natoʼo, “Reʼepa yau alima ngkomba roti pai bau radua mbaʼa.”
39Nepa ndapokau i Yesu pura-pura tau setu da motunda motobu-tobu ri pada. 40Motundamo kajo waĘĽa ntau setu, satobu-satobu modede mpodago. ReĘĽe anu saatu tau satobu reĘĽe anu limampuyu tau satobu seĘĽe. 41Roo setu ndatima i Yesu roti alima ngkomba pai bau radua mbaĘĽa, metingara Sira ri yangi, mekakai Sira ri Pue Ala. Roo setu ndaripusi roti alima ngkomba nepa ndapokau waĘĽa anagurua mampotilaka, ewanceĘĽe seĘĽe bau ndapotilaka ri tau seĘĽe pura-pura. 42Mangkonimo tau seĘĽe rantani mabosu. 43Roo setu napasambaka anagurua yabi mpangkoni ntau seĘĽe, buke sampuyu pai radua bingka. 44Imba ntuama anu mangkoni setu tempo-temponya alima ncowu tau kasondonya.
I Yesu melinja ri wawo ue
6:45-52
(Mat. 14:22-33, Yoh. 6:15-21)
45Roo setu liu-liu ndapokau i Yesu anaguru-A da mesindiu moduanga njoĘĽu ri lipu Besaida ri sambote ndano, sindara Sira mampokau tau sondo setu mewalili.
46Butu tepalaimo tau sondo setu, mandakemo i Yesu ri pongku ntana ndeku mekakai. 47Butu mawengimo waĘĽa anaguru-A anu moduanga ngena ntongo mposumomba ri tongo ndano, pai i Yesu ntongo njaupa ri karatana. 48Ndakita maparimo naepe ntau seĘĽe mowose maka mancumboĘĽo ropo ungka ri dulungi. InceĘĽe puĘĽunya painaka ri oyo tinti tatogo pai tinti aono mowuro Sira madadu tau seĘĽe melinja ri wawo ue. Sira melinja mpaliu ewa da maliunaka tau seĘĽe. 49Ri pangkita ntau seĘĽe Sira melinja ri wawo ue nasarumaka ntau seĘĽe Sira angga, 50painaka kumiji tau seĘĽe maeka kojo rayanya. Maka pura-pura tau seĘĽe mangkita Sira, pai maĘĽai kajingki ndayanya.
Liu-liu ndaseko i Yesu tau seʼe, ndatoʼo, “Ndikarodo! Yaku i Yesu, neʼe maeka!” 51Nepa mepone Sira ri duanga, meʼontomo ngoyu. Jingki kojo raya waʼa anaguru-A. 52Tanda ngkuasa alima ogu roti setu bareʼepa woʼu narata ndaya ntau seʼe. Mapari da naparata ndaya ntau seʼe.
I Yesu mampakaĘĽosa waĘĽa ntau majuĘĽa ri Genesare
6:53-56
(Mat. 14:34-36)
53Katowote ntau seĘĽe ri sambote ndano, mesonda duanga ntau seĘĽe ri wingke Genesare. 54Ri penaĘĽu ntau seĘĽe ungka ri duanga, nakita waĘĽa ntau, anu jela setu i Yesu. 55InceĘĽe painaka molonco-lonco tau seĘĽe ri samalele ntana setu, montepuĘĽumo tau seĘĽe mangkeni waĘĽa ntau majuĘĽa ndaokotaka pai alinya nakeni ri Yesu. Ane nadonge ntau seĘĽe i Yesu njau ri sambaĘĽa lipu nawawa ntau seĘĽe tau majuĘĽa njairia. 56Ri mbeĘĽi-mbeĘĽi ntano kajela i Yesu ri lipu, ri kota bara ri desa ntano, jela tau seĘĽe mangkeni waĘĽa ntau majuĘĽa ri tana lapa. Nepa naperapi ntau seĘĽe da naka neĘĽe ndapetangani i Yesu waĘĽa ntau majuĘĽa setu da maisu juba-A, mauja joenya apa. Pura-pura tau majuĘĽa anu maisu juba i Yesu, daĘĽosa juĘĽanya.

Currently Selected:

MARAKUSI 6: LAIPMF

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in