Markus 15
15
Yesus inggi kerle warogo Pilatus wogosi laguka wene
(Matius 27:1-2, 11-14; Lukas 23:1-5; Yohanes 18:28-38)
1Esigit diluk kagako lagukasik, o wi disikemo nen, ap wene Allah pasik erlo mbililigogi mende inebe taʼbokogonat, it ap Allah indewerek mende ineugi nggokndek yomenogo inom, inarluwendek yomenogo inom, Allah wene kolal mbalek indewerek mende yomenogo inom, amberek inomat nen,
“Esigit diluk kagasuwok,” yiluk yisukasik nen, Yesus inggi kerle warogo Pilatus wogosi laguka. 2Wogosi lagukama, at nen kinok Yesus oba waganggo dogolik men yogokike,
“Akoni Yahudi mende inewe endaganggok etnogo, kat mende yega?” yiluk yogokikemo at nen,
“Kat nen yegen etiat o,” yiluk yogokike. 3Esigit diluk yogokikemo it ap Allah indewerek mende ineugi nggokndek yomenogo nen, yi wene ndi wene oba ʼbisuka. 4Wene esigit diluk oba ʼbisukama, at Pilatus nen Yesus oba yabunggane kinok waganggo dogolik, men yogokike,
“Yi wene ndi wene dogalegat koba ʼbiligogi yoma, kat nen wene onggo yogisagin dek?” yiluk yogokike. 5Esigit diluk yogokikemo at Yesus ane onggo dagakogo yigidek puk agikemo, at Pilatus nen,
“Nayuk o,” yiluk pogorakike.
Yesus ebe mondok wasuwagaluk wene oba ʼbisuka wene
(Matius 27:15-26; Lukas 23:13-25; Yohanes 18:39–19:16)
6It akoni Yahudi mende pesta Paskah nggok iyago nonggo dogolik, it nen,
“Akoni ininggi kerle warek mende eti omanggiat piyalogo woknisan o,” yiluk nggino yisinem, at Pilatus nen omanggiat piyalogo wogisasi lagike. 7Esigit diluk wogisaligogoma nogo nen, etinem ap omanggi endaga Barabas, ap amberek inom nen,
“Nineugi nggokndek pemerintah, ninaʼit,” yiluk korlim nggagalogo inasuwogoluk, inom ako dogolik, ap amberek inakukama, ininggi kerle warogo ʼbiyasukama, 8werekma, it akoni dogalegat yomenogo Pilatus oba wagukasik, men yogokuka,
“Pilatus ninewe. Kat nen akoni ininggi kerle warek mende piyalogo woknisiligogon etnogo esigit diluk, yogondak omanggi piyalogo woknisanok nen yiluk wago o,” yiluk nggino yogokuka. 9-10Yogokukama, at Pilatus akla nen,
“It ap Allah indewerek ineugi nggokndek yi Yesus oba uwa mbalogo ebe woknisi wagaka kigi,” yiluk didisikesik nen men yogisasike,
“Kit Yahudi mende kinewe Endaganggok yi inggi kerle piyalogo wokisawagaluk wagap a?” yiluk yogisasike. 11Esigit diluk yogisasike mende, it ap Allah indewerek mende ineugi nggokndek yomenogo nen, akoni dogalegat yomenogo inakla nggagalko dogolik,
“Barabas etiat inggi kerle piyalogo woknisanok. Yesus eti dek o, yiluk yogotni,” yiluk inakla nggagalkuka. 12Inakla esigit diluk nggagalkukama, it nen esigit dilugat yogokukama, at Pilatus nen men yogisasike,
“Kit akoni Yahudi mende nen,
Ninewe endaganggok, yiluk yiligogi mende yi, ninggit diluk kagasik,” yiluk yogisasikemo, 13it nen men yogokuka,
“O paga mendiluk watno o!” yiluk inane obatnerogonat yogokuka. 14Esigit diluk yogokuka mende, at Pilatus nen men yogisasike,
“At weyak nena mende kagakemo nen,” yiluk yogisasike mende, it nen,
“O paga mendiluk watno o!” yiluk yabunggane inane mondok nggokogonat yogokuka. 15Esigit diluk yogokukama, at Pilatus nen akla men ambasike,
“Akoni dogalegat yoma inakla panorogo yigit diluk kagasik,” yiluk yisikesik Barabas etnogo inggi kerle piyalogo wogisasi dogolik, at agoromi tentara nen Yesus ndugi laʼbisok warogo o paga mendiluk wasuwagaluk wogisasike.
It ap tentara nen Yesus inane aik dagok yogoko laguka wene
(Matius 27:27-31; Yohanes 19:2-3)
16At Pilatus nen esigit diluk wogisasikemo, it ap tentara yomenogo nen Yesus wolok ap nggok gubernur ago silimo unggisukasik it inagarlagi inom omanggiat dogalek dogalko laguka mende taʼbokogonat waisasuka. 17Waisasukama wagukasik Yesus su elokonggen nggiʼbi-nggiʼbi warek negen ap nggokndek yugu dogoligogi mende negen yiʼbigik, ap nggokndek mende inenggare-nggare yiʼbiyiligogi eti kak, arlok weyak mende manggona warogo unggulowak oba yiʼbigik, kagakuka. 18Esigit diluk kagakukasik men yogokuka,
“Wi! Akoni Yahudi mende inewe Kendaganggok etnogo karat kigi o, wi!” yiluk keyagi warigogi salek inane aik dagok nggerot digik yogokuka. 19Esigit diluk yogokukasik, ndugi mbayok yenggelek oba unggulowak nggagukogo wakik, wosi oba supogo laʼbigik, inane dagakogo keyagi wasuwogoluk inindibagal yunggulogo apma korek lasi unggigik, kagakuka. 20Esigit diluk arat kagakukasik, su uwanat elokonggen nggiʼbi-nggiʼbi warek negen mende etnogo nonggorlogo ʼbiluk, enggaerek iyom mende suguluk yiʼbisukasik, o paga mendiluk wasuwogoluk leget sikmangge wolok duki laguka.
Yesus o paga mendiluk wakuka wene
(Matius 27:32-44; Lukas 23:26-43; Yohanes 19:17-27)
21Esigit diluk wolok kolagarlem wagonem, ap omanggi endaga Simon, ago o Kirene mende, ap Aleksander inom, Rufus inom inombae eti, o etoma sikmangge nen o kota unggigiluk lagonem inom abuk aguka. Inom abuk agukasik men yogokuka,
“Yesus ebe o paga mendiluk wasugun mende o yi, kat nen waganin o!” yiluk inane obatnerogo yogokukama waganggike. 22Waganggikemo Yesus wolok o endaga nit ninane paga, Inunggulowak Mbalegem werekma yu kak, it inane paga Golgota wolok dagi laguka. 23Dagi lagukasik anggur enggen ambusu inom, kondali al negen arle weyak mende endaga mur inom, dambukogo kagarogo wogokuka mende togot disike. 24Yesus ebe arat o paga mendisukasik iyom nonggorlek yomenogo inebe dombok,
Ta kak korlagin, yiluk omandok senggerlogo walkiligogi kak, nggit mbunundek mende walkasukasik nen minggirlogo korlasuka. (Mzm. 22:18) 25Yesus ebe wakuka eti kuben jam 9 o paga mendisuka. 26Esigit diluk ʼbisukasik,
“Ap yi wene erlo yi oba ʼbogosik nen wako,” yiluk yu kak,
“AKONI YAHUDI MENDE INEWE ENDAGANGGOK YIAT O,”
yiluk kolal mbalogo ʼbisuka.
27Yesus ebe o paga ndurlem esigit diluk mendisukasik nen, it ap inebe mbere akoni inamende ininggi abusak waganggo laguka mende, omanggi inggi ebengge, omanggi inggi mbaikngge, inom mendiyalok inakukaat. 28[Esigit diluk kagakuka eti paga Allah wene kolal mbalogo ʼbisi dogolik men yisuka,
“Akoni nen, at eti ebe, akoni inobabut weyak kagarigogi mende salek inom omanggiat ininggi wenaginabugun o,” (Yes. 53:12)
yiluk yisuka mende eti at Yesus it ap eti inom esigit diluk mendiyasuka eti paga ebeat agike o.] 29-30Esigit diluk mendiyasukama werekma, akoni kolagarlem etingge lagik, wagik, kagako dogolik Yesus men yogoko laguka,
“Ihi! Kat nen men yisigin kigi,
Allah ago palek yi miyalogo ʼbiluk, ninggi mbere paga palko dogoluk nen ninggi omanggi paga yi arat ndirlipogo paligin, yiluk yisigin etnogo, kenggaerek kebe o eti paga nen ndilogo wusa me nda!” yiluk inut ngginik-inut nggonok kagako dogolik inane aik dagok yogoko laguka. 31Esigit diluk yisi nggorlek, it ap Allah indewerek mende ineugi nggokndek yomenogo inom, Allah wene kolal mbalek indewerek mende yomenogo inom, it-it inane aik dagok yogoko dogolik,
“At nen, it akoni amberek mende erlok ndilinako laga etnogo mende, enggaerek nen ndilausak erlok dek kigi. 32Kristus nit akoni Yahudi mende ninewe endaganggok yi nit eberogonat ambawok nen ninilka paga o eti paga nen wusa witnek,” yiluk inane aik dagok yogoko laguka. Nen, it ap mbere o paga Yesus inom mendiyasuka mende eranogo nen, Yesus inane aik dagok esigit diluk yogokukaat.
Yesus ebe watlagike wene
(Matius 27:45-56; Lukas 23:44-49; Yohanes 19:28-30)
33O dinggagane enggendurlem jam 12 paga o ki agikesik, o etoma taʼbokogonat kurli jam 3 o amumat welagike. 34O amumat werek nggorlek, jam 3 arat asi lagikemo, at Yesus nen Allah men yogokike. Nit ninane paga,
“Nombae Allah! Nombae Allah! An nenaluk togot danggen,” yiluk yu kak, it inane paga, “Eloi, Eloi! Lama sabakhtani!” (Mzm. 22:1)
yiluk ane nggokogonat yogokike. 35Esigit diluk yogokonem, it akoni amberek etoma welaguka mende inasuk kolkukasik,
“Elia wairigogo kigi,” yiluk yisukama, 36ap omanggi mbirirli lagikesik kwanggi isinggen negen mende anggur enggen ambusu arle weyak mende magogo nen, nowagaluk sokat oba kunogo wogoko dogolik, it amberek men yogisasike,
“A! Elia nen at yi ndilogo wusa ʼbi wisigin a? Dek a. Ninilenggen doguwok,” yiluk yogisasike. 37Esigit diluk yogisasikemo, at Yesus ane omanggi pasik nggokogo yisikesik, arat debekogo watlagike. 38At ebe watlagonem Allah ago palekma su kain mende o indikmongge kurli mbalek welagike mende, ombo etoma nen ndurlem kisogonat nggagalarik nggagalarik ilugun oba nggagukogo nggagalagike. 39Yesus esigit diluk watlagonem it ap tentara inewe nggok mende Yesus elokoma mot-mot dogolik, esigit diluk watlagonem ilenggen kasikesik men yogisasike,
“Ap yi eberogonat Allah aʼbut kigi o,” yiluk yogisasike. 40Esigit diluk kagako nggorlek, it kumi amberek kwe Maria ago Magdalena mende inom, kwe Maria at ap Yakobus elege mende Yoses imbisak inagoya etnogo inom, kwe Salome inom, kumi amberek inomat inebe walegat nen inilenggen lagik welaguka. 41It kumi eti alebat Yesus omborlik o Galilea agum noko dogolik, yamakasi laguka mende. Nen, kumi amberek dogalegat Yesus inom o Yerusalem wusasukasik inom etoma dogolik inilenggen welagukaat.
Yesus ebe warek oila ʼbisuka wene
(Matius 27:57-61; Lukas 23:50-56; Yohanes 19:38-42)
42-43At Yesus watlagike eti it akoni Yahudi mende kubulukngge ininggi 7 paga hari Sabat Allah ake werlegat doguwogoluk, yi mende ndi mende ndugurogo ʼbisi nggorlek watlagike. Watlagikemo, o arat ki agikemo ap omanggi Yahudi ineugi nggokndek wene mbililuwogoluk inom nandoko laguka mende endaga Yusuf. Ago o Arimatea mende. Obabut pano kalok, akoni nen,
“At pano,” yiluk abok yisi laguka. Esigit diluk kagako dogolik akla nen,
“Allah nen apma ʼbinanigin eti an anggorlem werek,” yiluk anggorlem welagike mende eti, Pilatus ayuk degat oba lagikesik Yesus ebe warek nggino unggisike. 44Warek nggino unggisikemo, at Pilatus nen,
“Merangge watlaga salek. Ibat watlaga yi nayuk o,” yiluk pogoratluk ap tentara inewe nggok mende etnogo wisuwagaluk ayonggo laʼbisikemo wagikemo nen, men yogokike,
“Ebe paganeat watlaga a? Yogondagat watlaga a,” yiluk kinok waganggike. 45Kinok waganggikemo, at nen,
“Paganeat watlaga o,” yiluk yogokikemo, at Pilatus nen Yusuf men yogokike,
“Eti paga, ebe warek eti wagani lan o,” yiluk yogokike. 46Esigit diluk yogokikemo wagikesik, su kain endaga lenan pano mende onggo mbalogo Yesus warek etnogo o paga nen wusa ʼbi wagikesik su etnogo paga yilogo oila akoni warek ʼbiyawogoluk akoni ineramen elo perlelkukama wolok lagikesik, ʼbi unggisike. ʼBiluk nen nggit nggok mende dimbik-dimbik wolok wagikesik nen ndetnokogo lat disike. 47Ndetnokogo lat disinem, it kwe Maria ago o Magdalena mende etnogo inom, kwe Maria Yoses agoya etnogo inom, wagukasik,
“Eta ʼbeke,” yiluk inilenggen ʼbirogo welaguka.
Currently Selected:
Markus 15: DNA
Highlight
Share
Copy
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in