La’biyaske 23
23
1Esigit diluk mendisikemo, at Paulus it ap Yahudi Allah ake wene erlo mbilelko laguka mende inebe nandokuka yomenogo, ilenggan inoba dogolik,
“Neugi nagoromi. An Allah il oba, paganeat nen kurli yogondak kurli kagako lagi eti,
Weyak kagako lagi, yiluk nakla munini ambaligogo dek. At te, wene nakla selek, pano kagarigogo, yiluk ambaligogo,” yiluk yogisasikesik nen omanggi yigin kak, 2ap Allah indewerek inewe nggok endaga Ananias nen, it ap amberek Paulus eragalilu welaguka mende nen ambe tagukogo wasuwagaluk yogisasike. 3Yogisasinem, at Paulus nen, ap Allah indewerek nggok etnogo yogoko dogolik,
“O keʼbet weyak mendeat, pano salek ambusu nggut warigogi kak, kowado pagaat pano salek kendainggen mbere werek eti paga, Allah nen kat kasiginat o. Kat nen, wene Allah nen ninasuk wakike wene etnogo pago dogolik, wene eti mot-mot kagakidek, wene an noba ʼbiluk kagoromi nen an nasuwagaluk yogisegen eti nenaluk,” yiluk yogokike. 4Esigit diluk yogokikemo, it ap etoma welaguka mende nen,
“Ap Allah indewerek mende inewe nggok yi kakla kai diluk mbereken eti mondok weyak,” yiluk yogokuka. 5Esigit diluk yogokukama, at Paulus nen,
“I. Nagarlagi o. Allah wene kolal mbalogo ʼbisi dogolik,
Kineugi nggokndek kinanggorlem dogoligogo mende eti kinakla kai diyalok mberisagup o, (Kel. 22:28)
yiluk kolal mbalogo ʼbisukama werek mende, at ebe Allah indewerek inewe nggok werek yiluk an nonggodekma yigi o,” yiluk yogisasike.
6Yabunggane at Paulus nen, it ap Allah ake wene erlo mbilelko laguka mende yomenogo inebe pelakngge Saduki mende inane waganggo laguka mende, nen pelakngge Farisi mende inane waganggo laguka mende, werekma ilenggen enggagat didiyalok nen, nen nggokogonat men yogisasike,
“Ap yirani. Neugi nagoromi o. An nebe Farisi mende. Nombae lak Farisi mende nenat endago mende werek. Dogolik, akoni watlarigogi mende yabunggane Allah nen eberogonat inilugurinabigin yiluk didiligogo eti paga wene noba ʼbegama yi,” yiluk yogisasike. 7-8It Saduki mende nen,
“It Akoni watlarigogi mende Allah nen inilugurinabigin degat. Malaikat Allah nen yonggo wusa ʼbiya wirigogo mende inebe degat. Kugi degat,” yiluk yisi laguka. Nen, it Farisi inane waganggo laguka mende nen,
“Taʼbokogonat eti werek arlek o,” yiluk ʼbukakogo yisi laguka. Esigit diluk yisi laguka eti paga, at Paulus nen wene esigit diluk yogisasinem, it Farisi inane waganggo laguka mende inom, Saduki inane waganggo laguka mende inom, it-it inaneyak sagalko lagukasik inebe agorogo kagat laguka. 9Inaneyak esigit diluk nggogat walko lagukasik, it ap Farisi mende Allah wene kolal mbalek inilu mende yomenogo pelakngge melatluk inane korleyak, it Saduki mende yomenogo mberisasi dogolik, men yogisasuka,
“Nit ninakla nen, ap yi wene oba dekmaat ambaligogi o. At amonggarengge nen yogokemo yiligogo a? it malaikat Allah nen yonggo wusa ʼbiya wirigogo mende yomenogo omanggi nen yogokemo yiligogo a. Esigit diluk eberogonat yogokonem yiligogo mendeat dogusak o,” yiluk, 10inane nggogat sagalko dogolik, Paulus ebe pelak nen likigik, pelak nen likigik, wasunogo yiluk, it ap tentara omanggi dogalko laguka mende inewe nggok etnogo nen, agoromi it ap yomenogo inoba wusa witluk, Paulus ebe inakla nen ndilogo o obatneyak palekma etnogo wolok ungguwagaluk yogisasike.
11Esigit diluk yogisasikemo wolok unggisukama, o etinem kibanggo, ninewe Endaganggok Paulus eragalilu melasi unggisikesik nen, men yogokike,
“Kat nen, wene an pasik o Yerusalem yoma ʼbukakogo yogisegen eti kak, yabunggane o Roma etoma esigit diluk ʼbukakogo yogisa liginatma, kendainggen dirlukogo dogono o,” yiluk yogokike.
Paulus ebe wasuwogoluk abok mbalkuka wene
12Kubengge ap Yahudi mende inebe amberek nandot diluk nen, Paulus ebe wasuwogoluk abok mbalko dogolik men yisuka,
“Nit nen Paulus ebe wakidek dogolik, i inom, kimbiri inom, ninggidek dogoluk nen, arat wako kalok nuwok nen o,” yiluk kumbuk mbalogo wene mbalkuka. 13Wene esigit diluk mbalkuka eti, ap inebe 40 nen, amberek inomat dogolik nen mbalkuka. 14Esigit diluk mbalkukasik, ap Allah indewerek ineugi nggokndek yomenogo inom, inarluwendek yomenogo inom, inoba lagukasik nen, men yogisasuka,
“At Paulus ebe awan wakidek dogolik, yi mende ndi mende nugun dek, yiluk, kumbuk mbalogo nen, yiluk wago. 15Eti paga, kit ap Allah wene erlo mbileligogo mende kinom nen, at tentara inewe nggok etnogo nen, Paulus ebe kinoba wolok wisuwagaluk surat men yiluk mbalogo laʼbino,
Nit nen Paulus endema dikogo waganuwagaluk ebe ninoba wolok witnok nen yiluk ngginok yokogo o, yiluk laʼbino. Esigit diluk laʼbumo, at nen eberogonat salek kinoba wolok wisigiluk wagonem, nit Paulus ebe wasuwogoluk kolagarlem sal diluk dogogun o,” yiluk 16abok esigit diluk mbalkonem, at Paulus eyak mende omanggi etoma dogolik asuk kolkike. Asuk kol diluk, o obatneyak palekma etnogo lagikesik nen, Paulus kusumbi yogosi unggisike. 17Kusumbi yogosi unggisikemo, at Paulus nen tentara nggok omanggi ebe waikikesik, men yogokike,
“Newe. At elege yi nen, kinewe nggok etnogo wene omanggi yogosusak werek o. Eti paga, kat nen at oba wolok lan o,” yiluk yogokike. 18Esigit diluk yogokikemo, at nen elege etnogo wolok, ap tentara inewe nggok etnogo oba lagikesik men yogokike,
“Paulus inggi kerle warek werek etnogo nen wanekesik nen,
Elege yi nen wene at omanggi yogosusak mende werek o, yiluk koba wolok wisuwagaluk nayonggo ʼbekemo wolok wagi yi,” yiluk yogokike. 19Esigit diluk yogokikemo, ap tentara inewe nggok etnogo nen elege etnogo inggi pagogo wolok inasokne lagukasik men yogokike,
“Wene nena wene yoknisigiluk wagan. Yoknisin,” yiluk kinok waganggike. 20Kinok waganggonem, at nen,
“It ap Yahudi mende inane dambukogo yisi dogolik, Paulus endema dikogo waganuwogoluk salek, kat nen kuben ebe wolok, it ap Allah ake wene erlo mbileligogo mende nandorlek werekma inoba lanok nen yiluk nggino yokesugun yega. 21Mende, kat nen wene it yega eti, kologo kagakup. Ap inebe 40 nen, amberek inomat, dogolik nen Paulus ebe wasuwogoluk abok mbalkasik elokoma salek dogogun yega o. It nen,
Paulus ebe wakidek dogolik, kimbiri inom, i inom, ninggidek dogoluk, arat wako kalok nen nugun o, yiluk kwan ʼbegasik werek. Esigit diluk dogolik, yogondak it nen,
Wene at nen onggo ninggit diluk yoknisagin, yiluk kanggorlem werek o,” yiluk yogokike. 22Esigit diluk yogokikemo, ap tentara inewe nggok etnogo nen elege etnogo men yogokike,
“Kat nen, wene etnogo arat ʼbukakogo at yogoki, yiluk, it amberek yogisagup o,” yiluk asuk warogo iyogoba laʼbisike.
Paulus ebe o Kaisarea ap Feliks oba laʼbi waguka wene
23Esigit diluk kagakikesik, ap tentara omanggi dogalko laguka mende inewe nggok etnogo nen, ap nggokndek at apma welaguka mende inebe mbere waisasikesik nen, men yogisasike,
“Kit nen ap tentara inebe 200 inom, kuda paga inebe yasukogo dogolik wim abigogi mende inebe 70 inom, sike sege paga inarigogo mende inebe 200 inom, dogalegat nandorinabiluk nen, yogondak kibanggo jam 9 o Kaisarea lobagik nen yiluk wenago ʼbiyano. 24Wenago ʼbiyalok, at Paulus ebe ndilogo kuda paga yasuk diluk, ap nggok Feliks gubernur etnogo oba wolok lobagik nen, kuda at ake omanggi ʼbiyano,” yiluk yogisasike.
25Esigit diluk yogisasikesik, surat men yiluk mbalogo ʼbisike,
26“Nggok gubernur Feliks newe. An Klaudius Lisias nen surat yi mbalogo koba laʼbi wagi o. 27Ap eti ap Yahudi mende nen paʼbiluk wasugun kakma, akoni nen,
At ebe o Roma aiwerek mende, yiluk yoknekama, an nen nagoromi tentara inayonggo ʼbigirik wogisek lagarik ebe ndilki o. 28Ebe ndilkirik,
Ninggit diluk kagakemo nen wene oba ʼbiligogi, yiluk nilu asik nen yiluk, ap it mende Allah ake wene erlo mbileligogo mende inoba wolok lagi. 29Wolok lagarik, erlo kweyako mende, at ebe wasusak kak kagakidek. Nen, inggi kerle wasusak kak, kagakidegat kigi. Wene it nen oba ʼbega eti, it Yahudi mende kagarigogi mende pasik oba ʼbegama o. 30Mende, akoni nen,
Ap Yahudi mende nen Paulus ebe wasuwogoluk abok mbalkama o, yiluk kusumbi yoknisi wagakama nen, ebe kat koba laʼbi wagi endi o. Laʼbi wagarik nen, yabunggane it ap wene oba ʼbiligogi werek, kat kapma wisuwagaluk inasuk warogo laʼbiya wagi endi o,” yiluk at Feliks nen surat mbalkike.
31Mbalkikesik nen, agoromi tentara yomenogo nen Paulus ebe wolok wisuwagaluk inayonggo ʼbisikemo, wolok waguka. O etinem kibanggo, at Paulus wolok, o Antipatris waguka. 32Wolok wagukasik nen, it kuda paga witluk dek mende nen,
“Kit kuda paga yasukogo wagap mende kalok, Paulus ebe wolok lani,” yiluk laʼbiyalok nen, it suguluk iniyogoba o kota Yerusalem o obatneyak palekma etnogo laguka. 33Lagukama, it wolok waguka mende yomenogo o Kaisarea wagukasik nen, surat mbalek etnogo ap nggok gubernur wogokukasik nen, Paulus ebe inom wogokuka. 34Wogokukama, surat mbalek endaga wenakikesik nen, Paulus oba kinok waganggo dogolik,
“Kat kago nggoma nogo,” yiluk kinok waganggikemo, at nen,
“An nago o propinsi Kilikia mende,” yiluk yogokike. 35Esigit diluk yogokikemo, at nen,
“Eti paga, ap wene koba ʼbiligogi werek eti inebe yabunggane wago kalok nen kendema waganigin o,” yiluk yogokikesik, at agoromi nen, Paulus ebe o nggok at Herodes palkikemo eti nggola ʼbiluk anggorlem dogowagaluk yogisasike.
Currently Selected:
La’biyaske 23: DNA
Highlight
Share
Compare
Copy
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in