YouVersion Logo
Search Icon

La’biyaske 21

21
Paulus nen o Yerusalem lago dogolik kagakike wene
1Esigit diluk keyagi wat-wat kagako lagukasik, it o etoma ʼbiyalok nen, nit imangge nggu paga, i enggen mbalekma endaga Kos mot-mot lagagu. Lagagusik, kubengge o i enggen mbalekma endaga Rodos lagagu. Etoma nen mbiyokogo o Patara lagagu. 2Lagagusik, o etoma akoni nggu omanggi paga o Fenisia luwogoluk werekma, nggu eti akla unggiluk, ninom lagagu. 3Lago dogolik, i enggen mbalekma o endaga Siprus eti nininggi mbaikngge ninilenggen lakilik-kilik imangge lago lagagusik, o propinsi Siria lagagusik, o kota Tirus dukisugu. Dukisugusik, etoma nen, suwangge nggu akla wolok laguka mende wula ʼbuwogoluk kagakonem, nit nggu akla nen etoma dukisugu. 4Etoma dukisugusik, akoni Yesus wene wagangguka mende kweyaʼbiyalok nininggi 7 paga ninom welagagu. Dogolik, it nen,
“Paulus. Kat o Yerusalem dagagup o,” yiluk Allah Agurengge nen yogisasikemo asuk wakuka. 5Ninom welagagusik nen lausak oba arat kagat lagikemo, it inebe taʼbokogonat, inagugi inom, inaʼburi inom, inom nen, laʼbinanuwogoluk, ninom o kota etoma togot diluk dukisugu. Dukisugusik nen, i aik oba etoma lagagusik ninebe taʼbokogonat ninindibagal yunggulogo, sembayan yisugu. 6Esigit diluk yiluk, keyagi wat-wat yisi lagagusik, it iniyogoba inaguma wago nggorlek, nit nggu akla unggisugu.
7Unggisugusik, o Tirus etoma nen imangge nggu paga, o Ptolemais lagagu. Lagagusik nen, Allah aʼburi o etoma mende keyagi warinakugusik, nininggi omanggiat ninom welagagu. 8Ninom welagagusik, kubulukngge o Kaisarea lagagusik, it ap inebe 7 paga, o Yerusalem nen pulogo ʼbiyalok mendiyasuka yomenogo mende omanggi pano wene yogisilik noko lagike mende endaga Filipus werekma, aguma unggiluk ninom welagagu. 9At Filipus aʼburi komagarligi inebe 4 mende inebe sarlisik dogolik, Allah wene yogisasi laguka. 10Nit o etoma nininggi amberek inom werekma, ap omanggi Allah wene yogisasi lagike mende endaga Agabus, o Yudea nen wagike. 11Wagikesik, nit ninoba unggisikesik nen, Paulus serlok yugu welagike mende, at nen noggorlogo waganggikesik nen, enggaerek nen inggi kerle wat digik, iyok kerle wat digik, kagakikesik nen, men yisike,
“Allah Agurengge nen,
Ap serlok yi indewerek mende, ebe o Yerusalem lagonem, ap Yahudi mende nen yigit diluk kerle wat diluk, it ap sikmangge mende ininggimo ʼbugun o, yiluk yokneke o,” yiluk yisike. 12Esigit diluk yisikemo nen, ninasuk kolkugusik nen, it akoni o etoma mende ninom nen,
“Paulus newe. Kat o Yerusalem lagup o,” yiluk ebe aʼbuwa nen endainggen sebeluwogoluk asuk wakugu. 13Asuk wakonem, at Paulus nen,
“Kit de ako dogolik, nakla mondok weyagat diligogi eti nenaluk. Ninewe Endaganggok Yesus ake, o Yerusalem etoma nen ninggi kerleat wasusak ambaligogi a? Dek o. Ninggi kerle wakik, nebe nakik, kagasumo panoat o. Esigit diluk kagat nabusak erlogat ambaligogo,” yiluk yogisasike. 14Esigit diluk yoknisasikemo, nit nen endainggen sebelusak erlok dek agikemo, nit ninane alep yisugu mende etnogo togot diyalok,
“Ninewe Endaganggok nen akla ambeke mende etiat kagat lasuwak o,” yiluk yogokugu.
15Esigit diluk yogokugusik, o etoma nininggi dogalegat welagagusik nen, yi mende ndi mende nggarelogo ʼbiluk, wolok o Yerusalem lagagu. 16Lago dogolik, it akoni o Kaisarea mende Yesus wene wagangguka mende amberek ninomat lagagu. Ninom lagagusik it nen woknisek, ap omanggi endaga Manason, ago erlo o Siprus mende, Yesus wene paganeat waganggikesik o Yerusalem werekma, at nen wokninakikesik aguma dogowagaluk, woknisek unggisukasik etoma ap kusoat welagagu.
Paulus o Yerusalem lagikesik at Yakobus oba unggisike wene
17O Yerusalem arat lagonem, it Allah aʼburi etoma mende nen inakla arlenggentogo wokninakuka. 18Esigit diluk wokninakukama, kubengge at Paulus ninomat, at Yakobus ʼbikawogoluk unggisugu mende, it ap Allah aʼburi inanggorlem welaguka mende inebe taʼbokogonat inom werekma unggisugu. 19Unggisugusik keyagi warinakugusik, at Paulus nen,
“Akoni sikmangge mende inake yigit diluk ndigit diluk kagarinako lagarik wagi, eti ebe, Allah nenat kagarinako laga,” yiluk wene mbilelogo yogisasike. 20Yogisasikesikmo, Allah kagakike mende eti pogorakuka. Pogorakukasik nen, Paulus yogoko dogolik,
“Paulus nagarlak. Akoni Yahudi mende inebe 1.000 negen ʼbuk. Inebe mondok dogalegat inendainggen Yesus oba panggot degasik werek o. Dogolik, wene Allah nen ninasuk wakike mende etnogo it taʼbokogonat nen pago doguwogoluk inobatnerogo kagarigogi eti kat kilu ambigi. 21Esigit diluk kagako dogolik, kat kabok inasuk kolka. Kat nen, akoni Yahudi mende it sikmangge mende inaklangge dogoligogi mende eti yogisasi dogolik,
Wene Musa nen yanggul nisasike mende etnogo togot diyalok nen, kinaʼburi inowado inenggarlimo mende mbalkidek togot diyigik, akoni Yahudi mende kagarigogi mende etnogo kagakidegat, togot digik, kagako dogoni o, yiluk yanggul isiligogo, yiluk kabok inasuk kolka o. 22Kolkasikmo nen, yogondak kat kebe wagandik werek yi, inasuk kolugunat o. Eti paga, ninggit diluk kagasusak ambegen. 23Nit nen kasuk wasugun mende eti, mot-mot kagasumo pano. Ap inebe 4 oba nen Allah endaga mbalogo,
Nit esigit diluk kagasugun, yiluk, yega mende yoma ninom werek o. 24Eti paga, kat nen it inebe woginatluk nen, it kinomat kinoba korogo, it inisi taʼbokogo mbaluwagaluk, onggo kat nen ʼbino. Esigit diluk kagasumo, it ap Yahudi mende nen,
At Paulus abok kolko lago etnogo dekmaat kigi. At enggaerek nen wene Allah nen ninasuk wakike mende etnogo pago dogoligat esigit diluk kagako lagama o, yiluk, it taʼbokogonat inilu asugun o. 25Mende, it akoni sikmangge mende inendainggen Yesus oba panggot degasik werek eti inake, wene alebat mbalkugusik kolal mbalogo laʼbisugu ambigi. Kolal esigit diluk mbalogo laʼbisi dogolik,
Ngganengge oba panggot diluk dogolik anggo warigogi mende eti mbalek nausak dek o. Mep nausak degat. Yi mende ndi mende arlonggop nggumulogo warek mende eti nausak degat. Kumi yogot paginabusak degat, yiluk wene mbalkugusik kolal mbalogo laʼbisugu ambigi,” yiluk yogokuka. 26Yogokukama, at Paulus nen ap inebe 4 eranogo woginakikesik nen, kubengge inoba korogo, inomat Allah ago palekma unggisuka. Unggisukasik, at nen,
“Nininggi yi paga ninoba korogo Allah ake dogoluk nen, kurli eti paga nen it yoma inebe dombok inake Allah anggo wasugun,” yiluk inggi wenago yogisasike.
Paulus Allah ago palekma nen inggi kerle wakuka wene
27Inggi wenago yogisasike etnogo 6 hari arat welagukasik nen, omanggi dogoluk ininggi 7 wenasusak arat ago nggorlek, it ap Yahudi mende amberek o propinsi Asia nen wagukasik, Paulus ebe Allah ago palekma werekma inilenggen kasuka. Inilenggen kalok nen, Paulus pakawagaluk akoni dogalegat inakla nggagalogo, inom nen ebe pakasuka. 28Pakasukasik nen,
“Ap Israel mende yi! Nit werekmangge witni o! Ap yi nen akoni o yi ai ndi ai yanggul isalik noko dogolik nen, nit akoni Israel mende nen kagarigogi mende eti weyak yiluk, ninat mende yanggul isigik, wene Allah nen ninasuk wakike wene etnogo weyak yiluk ninat mende yanggul isigik, o Allah ago palek yi abok weyak yigik, yilik liligogo mende etnogo ebe yiat o! Yogondak ap Yunani mende wogisek Allah ago palekma unggi wagasik, o Allah enggaerek ago palek weyagat dekemo yi o!” yiluk inane nggokogo yisuka. 29Wene esigit diluk yisuka eti, at Paulus alebat ap Trofimus, o Efesus mende eti, imbisagat o kota Yerusalem etoma nokonem inilenggen kasukasikmo nogo nen, at ebe wolok Allah ago palekma unggi wagasik salek ambasukasik yisuka o. 30Inane esigit diluk nggokogo yisinem, o kota etoma inane dogalegat sagalik lagukama, akoni mbirirliat nandorli wagukasik, Paulus ebe paʼbiluk, Allah ago palekma nen inggi nggorlo likalok sikmangge wula ʼbisukasik nen, Allah ago palek su taʼbokogonat lakuka. 31Esigit diluk wolok dukisukasik, Paulus ebe wasuwogoluk kagako nggorlek, it amberek nen ap tentara Roma mende dogalko laguka mende inewe nggok mende eti oba lagukasik nen,
“O Yerusalem yoma wene omanggi woklagama. Akoni inebe taʼbokogonat inane nggogat sagaligogi o,” yiluk yonggo laguka. 32Yonggo lagukama, at nen agoromi tentara nggokndek inom, inagoromi inom, wogisek akoni inane sagalko lagukama etoma mbirirliat lagike. Lagikemo, inilenggen kasukasik,
Tentara inewe nggok etnogo agoromi wogisek waga,” yiluk inilenggen lagiyalok inayuk nen, Paulus ndugi wako laguka mende etnogo togot disuka. 33Togot disukama ap tentara inewe nggok etnogo ebe Paulus oba korokogo lagikesik, ebe paʼbiluk nen, agoromi nen mbisuwe omanggen mbere paga inggi kerle wasuwagaluk yogisasike, Yogisasikesik nen,
“Ap yi ta nogo. Ninggit diluk kagakemo,” yiluk kinok waganggike. 34Kinok waganggonem, inane asokondegat yilik laguka. Esigit diluk yisi dogolik inane yugunat sagalkonem, erlo dikogo ninggit diluk domboluʼbuk kagat lagikemo, ap tentara inago obatneyak palekma wolok lowagaluk yogisasike. 35Yogisasikemo, lel mberlagoma wolok lagukasik, akoni dogalegat yomenogo inakla agaga nen wasunogo yiluk, it tentara nen ebe kambokogo wagangguka. 36Esigit diluk wolok lagonem, akoni dogalegat yomenogo inomborlik lago dogolik nen,
“Ap eti wasuwok o,” yiluk inane nggokogo yilik yilik laguka.
Paulus nen, ebe irlirogo yogisasike wene
37Paulus o obatneyak palekma etnogo wolok ungguwogoluk kagakonem, at nen ap tentara inewe nggok etnogo yogoko dogolik,
“An wene omanggi yokisusak erlok a? Erlok dek a,” yiluk yisinem, at nen,
“Iya. Kat nit akoni Yunani mende ninane kilu kigi. 38An nakla nen, kat ap Mesir mende omanggi paganeat melatluk, ap akoni inarigogo mende inebe mondok dogalegat 4.000 mende wogisek o limo akoni dekma dukisike etnogo kat salek, ambigi mende, kat dek kigi,” yiluk yogokike. 39Esigit diluk yogokonem at Paulus nen,
“Dek o. An nebe ap Yahudi mende. Nago erlo o propinsi Kilikia o kota nggok negen endaga Tarsus mende etiat o. An yogondak akoni yoma wene omanggi yogisausak a? Dek a,” yiluk nggino yogokike. 40Esigit diluk yogokikemo, at nen,
“E o. Omanggi yogisan,” yiluk yisikemo at Paulus ebe kolak lel mberlago paga mendek dogolik,
“Kinane,” yiluk inggi liyaʼbisikemo nen, inane dek agukama, it akoni Yahudi mende inane paga wene yogisasike.

Currently Selected:

La’biyaske 21: DNA

Highlight

Share

Compare

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in