La’biyaske 18
18
At Paulus o Korintus wagikesik dogolik kagako lagike wene
1Esigit diluk kagat diluk, at Paulus o kota Atena etoma togot diluk o kota Korintus wagike. 2Ebe awan wagidek werek nggorlek, ap nggok Klaudius nen,
“Akoni Yahudi mende inebe o kota Roma dogusak dek. Mondogat korla dukuwak,” yiluk wenemuk mbalkikemo nen, ap Yahudi mende omanggi endaga Akwila. Ebe o Pontus endak lagike mende. Age endaga Priskila imbisak, o Italia nen it ndak o Korintus nggerat lagukasik werekma, at Paulus yabunggane wagikesik iya wagike. 3It Akwila Priskila imbisak onggo korlawogoluk, o su mende ʼbugunggako laguka. At Paulus onggo korlagaluk esigit diluk ʼbugunggako lagike eti paga, it inoba wagikesik dogolik, inomat ʼbugunggako laguka. 4Esigit diluk inom ʼbugunggako dogolik, kibitngge-yogongge ininggi 7 paga Hari Sabat Allah ake werlegat dogolik sembayan yuwogoluk kagakonem, o akoni Yahudi mende sembayan yisi lagukama unggiluk, it akoni Yahudi mende inom, Yunani mende inom, Yesus wene waganuwagaluk inakla nggagalko lagike.
5Inakla nggagalkonem, it Silas Timotius imbisak o Makedonia nen wagukama, at Paulus ninat mende omanggi kagakidek, wene etiat yogisasi mondok welagike. It akoni Yahudi mende men yogisasike,
“Allah nen Kristus laʼbi wisigin yiluk wene yoknisasike etnogo, ebe Yesus wagike etiat o. An nilu,” yiluk ʼbukakogo yogisasi lagike. 6Esigit diluk yogisasinem, it nen,
“Dek o. Weyak yiligogon o,” yiluk abok weyak mbalko lagukama, at Paulus etnogo nen,
“An noba selek o,” yiluk yu kak, iyom sikmangge mende amumul pilogo wusa ʼbisikesik nen, men yogisasike,
“Kit kinenggaerek nen nuk akegep kalok, kinoba dombok o. An noba dek o. Kurli yogondak kurli nen, an akoni sikmangge mende wene yogisa ligin o,” yiluk yogisasikesik, 7it o etoma togot diyalok dukisikesik nen, ap sikmangge mende Allah wene waganggike mende endaga Titius Yustus eti aguma lagike. At aguma eti, o it akoni Yahudi mende sembayan yisi lagukama, eragalilu palek welagike. 8Etoma werekma, ap Krispus, o akoni Yahudi mende sembayan yisi lagukama eti nggok indewerek welagike mende ebe inom, aʼburi inom,
“Wene eti eberogonat,” yiluk inendainggen ninewe Endaganggok oba panggot disuka. Panggot disukama, it akoni o kota Korintus mende amberek inebe dogalegat wene kolkukasik nen,
“Eberogonat,” yiluk inendainggen ninewe Endaganggok oba panggot disukama, inom ima wusa ʼbiyasuka. 9-10Esigit diluk kagakukama, ininggi omanggi o kibanggo ninewe Endaganggok nen Paulus aʼbingganggo paga wene men yogokike,
“Kayuk agup. An kanggorlem mondogat werek o. O yoma an naʼburi inebe dogalegat werekma, akoni amberek nen weyagat kabuwogoluk yigit diluk ndigit diluk omanggi kagat kabugun dek o. Eti paga, puk agidek wene yogisasi mondok dogono,” yiluk yogokike. 11Esigit diluk yogokike eti, Paulus ebe o etoma satu tahun setengah puk dogolik, Allah wene yanggul isasi welagike.
12O propinsi Akhaya etoma ap nggok Galio gubernur dogowagaluk mendisukama werekma, it akoni Yahudi mende inebe nandot diluk, Paulus ebe ininggi pakasukasik nen, endema waganuwagaluk ap wene inoba ʼbigik, nggokik, kagarigogo mende inoba wolok laguka. 13Ebe wolok lagukasik nen wene oba ʼbisi dogolik, men yisuka,
“Ap yi nen, wene Allah nen ninasuk wakike wene etnogo togot diyalok, Allah ebeat pogorako dogolik, ninat kagako dogowagaluk inakla nggagaligogo mende wolok wago o,” yiluk yogisasuka. 14Esigit diluk yisukama, at Paulus nen wene onggo yigin kakma, at Galio nen akoni Yahudi mende yogisasi dogolik,
“Kit akoni Yahudi mende yirani. Wene oba ʼbegesip wolok wagap yi, nit pemerintah Roma mende ninane sagalogo ʼbiluk weyak nggogat kagakemo nen wolok witlepma,
Panoat yoknisi wagap yiluk, kit nen yisi nggorlek nasuk kolilep. 15Mende, wene yi kit kinane ake, inendaga ake, kit kagarigogi mende ake, oba ʼbegesip wolok wagasipmo, kit kinoba dombok nen moret dusak o. Wene indigirlik mende, an nen moret dusak dek. Naʼit,” yiluk yogisasike. 16Esigit diluk yogisasikesik, o wene inoba ʼbigik, nggokik, kagarigogoma etoma nen mukogo wula ʼbiyasike. 17Wula ʼbiyasinem, it akoni amberek taʼbokogonat nen, ap endaga Sostenes, o akoni Yahudi mende sembayan yiligogoma indewerek nggok welagike mende eti, ebe pakasukasik nen, o wene inoba ʼbigik nggokik, kagarigogoma etoma ebe ndugi wakuka. Wako nggorlek at Galio etnogo irli waganggidek obakaniniat puk agike.
Paulus iyogoba o Antiokia lagike wene
18At Paulus inggi dogalegat Allah aʼburi o kota Korintus mende inom etoma welagikesik nen, yabunggane it o etoma keyagi warogo ʼbiyalok, kwe Priskila agun Akwila imbisak wogisek, imangge nggu paga o Siria luwogoluk kagakuka. Kagakukasik nen, o kota Kengkrea etoma wagikesik dogolik,
“An Allah nimbisak kunik werek, yiluk nisi uwanat eti kurli dogowagaluk togot digin,” yiluk togot disikesik welagike mende,
“Kurli yi kurli arat,” yiluk taʼbokogo mbalkike. 19Isi esigit diluk mbalkikesik, o etoma nen o Efesus laguka. Lagukasik nen, it Akwila Priskila imbisak etoma ʼbiyalok, o akoni Yahudi mende sembayan yiligogoma unggisikesik nen, it Yahudi mende etoma welaguka mende, wene at nen inakla nggagalogo yogisasinem, it nen onggo yogokik, it nen at yogokonem, at nen onggo yogisigik, kagako laguka. 20Esigit diluk kagako lagukasik, it nen,
“Kat yoma ninom kinggi dogalegat dogoluk nen lanok o,” yiluk pakawogoluk kagakuka mende, at nen,
“Dek o,” yiluk yogisasike. 21Esigit diluk yisikesik lagaluk kagako dogolik men yogisasike,
“Kit yegep eti Allah nen pano yiluk ambasi kalok, an yabunggane kinoba wisigin o,” yiluk o Efesus etoma nen imangge nggu paga o Kaisarea lagike. 22O Kaisarea lagikesik nen, Allah aʼburi o Yerusalem mende keyagi warinabi lagikesik nen, yabunggane iyogoba o Antiokia wagike. 23O Antiokia wagikesik welagikesik nen, yabunggane o propinsi Galatia inom, Frigia inom, wago dogolik etoma it akoni Yesus wene wagangguka mende inendainggen aik wat diyalik noko lagike.
Apolos o Efesus dogolik wene yogisasi lagikesik, yabunggane o Korintus wagikesik kagako lagike wene
24Ap Yahudi mende omanggi endaga Apolos. Ebe o Aleksandria nen endak lagike mende, o Efesus wagikesik welagike. Ane pano mondok yogisasi dogolik, Allah wene kolal mbalek etnogo ilu mondok welagike. 25Werekma, it amberek nen, ninewe Endaganggok omborlik liligogi wene eti yanggul ikukama waganggikesik nen, ima wusa ʼbiyaligogi wene eti, Yohanes nen ima wusa ʼbiyasi lagike eti paga ilu welagike. Esigit diluk mende, Yesus wene obatnerogo yogisigik, mot-mot yanggul isigik, kagako lagike. 26Yesus wene waganggikesik nen, o it akoni Yahudi mende sembayan yisi lagukama unggisikesik, ayuk dek dogolik, wene ʼbukakogo yogisasi lagike. Yogisasinem, it kwe Priskila agun Akwila imbisak inasuk kolkukasik, ebe wolok inaguma lagukasik nen, Allah nen at omborlik lago dogowagaluk akla ambaligogo wene eti dikogo yanggulogo laguka. 27Yangguloko lagukasik, o Akhaya wisigiluk kagakikemo, Allah aʼburi o Efesus mende nen, wene kolal mbalogo it akoni o Akhaya mende Yesus wene wagangguka mende inoba laʼbisi dogolik, men yisuka,
“Apolos kinoba waga eti panorogo waganini o,” yiluk kolal mbalogo wogokukama wolok lagike. Lagikesik, it akoni o Akhaya mende Allah obabut pano nen wene eberogonat inakla ambalok wagangguka mende dogalegat yamagiyasi lagike. 28Yamagiyasi dogolik, it Yahudi mende inom akoni inil oba wene mbalko dogolik, at ane pano eti paga, it inane obatne deget diluk at ane obatne agikesik nen, Allah wene kolal mbalek etnogo paga yogisasi dogolik,
“Allah nen, Kristus laʼbi wisigin yiluk abok yoknisasike etnogo, ebe Yesus laʼbi wagike eti arat o,” yiluk ʼbukakogo yogisasi lagike.
Currently Selected:
La’biyaske 18: DNA
Highlight
Share
Compare
Copy
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in