YouVersion Logo
Search Icon

La’biyaske 17

17
O Tesalonika nen inane nggogat sagalkuka wene
1At Paulus Silas imbisak o etoma nen, o Amfipolis nen Apolonia nen porlokogo o kota Tesalonika waguka. O Tesalonika etoma, o akoni Yahudi mende sembayan yisi lagukama omanggi palek welagike. 2Esigit diluk palek werekma, at Paulus o sembayan yiligogoma palek werek kalok unggisi lagike kak, inoba unggisike. Unggisikesik nen, minggu 3 paga sembayan etoma yisi dogolik, wene Allah wene kolal mbalek etnogo paga inakla nggagalogo kinok woginakonem it nen onggo yogoko laguka. 3Allah wene kolal mbalek etnogo paga selekmarogo yogisasi dogolik, men yogisasi lagike,
“At Kristus Allah nen laʼbi wisigin yiluk yisuka etnogo, yi aik ndi aik kilik kilik watlatluk nen, iluk asigin, yiluk yisuka. It yisuka eti kak, at Yesus kagakike wene abok yokisasi lagi mende yi, kagasusak ndak-ndagat kagakikemo. Allah nen laʼbi wisigin yiluk yisuka eti, ebe Yesus etiat o,” yiluk yogisasike. 4Esigit diluk yogisasikemo, it akoni amberek nen,
“Eberogonat,” yiluk wene eti waganggukasik, it Paulus Silas inobangge aguka. Eti kak, it akoni Yunani mende Allah wene waganggukasik inebe Yahudi mende negen, welaguka mende dogalegat it inobangge lagik, kumi nggokndek mende inebe dogalegat it inobangge lagik, kagakuka. 5Inebe dogalegat it Paulus Silas imbisak inobangge esigit diluk lagonem, it akoni Yahudi mende uwa mbalogo, it ap inobabut weyak mende o silimo werlegat werekma inebe woginabiluk nen, inebe dogalogo akoni o kota Tesalonika etoma mende inakla nggagalik lago lagukama, wene nggogat woklagike. Esigit diluk kagat lagikemo, at Paulus Silas imbisak ininggi nggorlo nggigilogo akoni dogalegat inoba wogisek luwogoluk, dogal diluk kweyaginabik, o ap Yason werekma o lasi laguka. 6O lako dogolik, Paulus agarlagi inom inebe dek nen, Yason inom, Allah aʼburi amberek inom, ininggi nggorlo nggigilogo ap nggokndek pemerintah inoba wogisek waguka. Wogisek wagukasik nen, inane nggokogonat men yogisasuka,
“Ap o yi ai ndi ai elokonggen weyagat dilik liligogi mende yomenogo yoma wagakasikmo, 7at Yason yi nen woginakemo. It ap eti nen,
Ninewe endaganggok ninat Yesus werek o, yiluk, ninewe nggok Kaisar ane togot diyiligogi o,” yiluk yogisasuka. 8Esigit diluk yogisasukama, it ap nggokndek pemerintah inom, akoni inebe dogalegat yomenogo inom, inakla agaga dagasike. 9Inakla agaga dagasikemo, it ap nggokndek pemerintah yomenogo nen Yason agarlagi inom nen onggo wogisawagaluk yogisasukama wogisasuka. Wogisasukama inebe ininggi kerle piyalogo wula ʼbiyasuka.
Paulus agarlagi inom o Berea wagukasik kagakuka wene
10Esigit diluk wula ʼbiyasukama, o ki agikemo, it Allah aʼburi nen Paulus Silas imbisak o Berea laʼbiya waguka. Laʼbiya wagukama wagukasik nen, o akoni Yahudi mende sembayan yisi lagukama unggisuka. 11It akoni Yahudi o Berea mende inobabut, akoni o Tesalonika mende inakla mbuk welaguka eti kak dek. At te, it wene inakla arlenggentogo waganggo dogolik,
“Wene yiligogo eberogonat a? Men a,” yiluk, Allah wene kolal mbalogo ʼbisuka mende etnogo kibitngge-yogonggeat endaga wenagogo dikogo ʼbikasi laguka. 12Esigit diluk ʼbikasi dogolik, akoni Yunani mende, kumi nggokndek inom, ap dogalegat inom, inebe dogalegat inendainggen Yesus oba panggot disuka. 13Esigit diluk panggot disukama, akoni nen inabok yisi dogolik,
“Paulus nen, Allah wene o Berea yogisiligogo,” yiluk yisinem, it akoni Yahudi mende o Tesalonika welaguka mende yomenogo inasuk kolkukasik waguka. Wagukasik nen, akoni dogalegat yomenogo weyak kagasuwagaluk inakla nggagalko laguka. 14Esigit diluk kagakonem, Silas Timotius imbisak, o etoma puk ago nggorlek, it Allah aʼburi yomenogo, Paulus nen,
“Ibat lani o,” yiluk wolok i laut nggok yenggelek aik obangge waguka. 15Esigit diluk wagukasik imangge wolok o kota Atena waguka. Wagukasik iniyogoba o Berea luwogoluk kagakonem, at Paulus nen,
“Silas Timotius imbisak noba ibat wisuwak,” yiluk wene warogo laʼbiyasikemo laguka.
Paulus o Atena dogolik kagakike wene
16At Paulus, Silas Timotius imbisak inanggorlem kota Atena etoma dogolik, o etoma ngganengge ago palek mondok dogalegat werekma ilenggen kalok, akla mondok weyak agike. 17Akla weyak agikesik nen, kibitngge-yogongge o akoni Yahudi mende sembayan yiligogoma unggisikesik, it Yahudi mende inom, werlek mende Allah wene waganggukasik Yahudi mende salek welaguka mende inom, at nen wene inakla nggagalogo yogisasinem, it nen at onggo yogoko laguka. Esigit diluk kagako dogolik, akoni pasar onggo waganigogoma lalok, akoni inom abuk atluk, at nen wene inakla nggagalkonem, it nen onggo yogoko laguka. 18Esigit diluk yisi dogolik, at nen it akoni wene Epikuros wene pago dogolik it amberek yanggul isasi laguka mende inom, wene Stoa wene pago dogolik, it amberek yanggul isasi laguka mende inom, wene inakla nggagalogo yogisasinem, it nen onggo yogokik, it nen at yogokonem, at nen onggo yogisigik, yisi laguka. Esigit diluk yisi laguka mende amberek nen, at Paulus abok men yisuka,
“At, wene ilu nogo? At onggodek. ʼBugurlagat ilu dogolik, ane mondok dogalegat yoknisiligogo,” yiluk yisuka. Esigit diluk yisukama, it amberek nen, at Paulus nen pano wene yogisasi dogolik, Yesus nen kagakike wene yogisigik, akoni watlatlukmo nen Allah nen inilugut inabigogo wene yogisigik, yisi lagike eti paga, men yisuka,
“Akoni ninat mende inausa wene abok yoknisiligogo a,” yiluk yisuka. 19-21Esigit diluk yisukasik, it akoni o Atena etoma inaiwerek mende taʼbokogonat inom, ap kuso mende etoma welaguka mende inom, inobabut, ninat mende kagakidek, wene nggerat wolok wagonem inasuk kolkik, wene ebe mbilelkik, yisi mondok dogu warlok dogoligogi eti paga, Paulus ebe wolok, akoni o ndom Areopagus wene ʼbogokogo mbaligogoma etoma nandokonem inoba wolok lagukasik, men yogokuka,
“Kat wene ngget wolok wagandik yanggul nisasi lagan eti, nit ninasuk kolko dogolik, ninat mende ambaligogi eti paga, nit wene eti ebe ninggit diluk mende, yiluk dikogo ninilu asusak warlogat,” yiluk yogokuka.
22Esigit diluk yogokukama, at Paulus ebe ap nggokndek ndom Areopagus etoma nandokuka yomenogo, inakla ndurlem melagikesik nen, men yogisasike,
“Ap Atena mende yirani. Neugi nagarlagi o. Kit yi mende ndi mende ake kagasuwogoluk, kiniyom ngganengge wusa mende etiat kinendainggen kunik kinaren mbaligogo o. 23An o kit kinago unggul yoma noko dogolik, o wusa kagako lagapmangge nilenggen kilik noko dogolik, ngganengge omanggi ago palekma anggo warogo ʼbegetepma etoma kolal men yiluk oba mbalek werekma nilenggen kigi,
Yi walsenak ninonggodek mende ake o, yiluk kolal mbalek werekma kigi. Kit kinonggodek dogolik pogorako lagap eti ebe, an nen panorogo yanggul kisak. 24Allah nen, o agat yoma walkigik, yi mende ndi mende taʼbokogonat walkigik, kagakikesik nen, mbogot agat indewerek nggok dogoligogo mende o. Esigit diluk kalok, at ago akoni ininggi nen paligogo mende etoma akla at Allah dogusak erlok dek o. 25Nit akoni taʼbokogonat, at nenat ninebe ninilugut ninakik, set woknisigik, yi mende ndi mende woknisigik, kagarigogo mende eti paga, yi mende ndi mende at amende dek yiluk nit akoni nen wogosusak erlok dek o. 26At Allah nenat, yi akoni ndi akoni o inaguma dombok dogowagaluk, o kurli ʼbigik,
Tahun eti paga dogoluk, eti paga dek asuwak, yiluk kurli ʼbigik, akla ndak ambasikesik nen, yi akoni ndi akoni inunggulowak endaga dombok taʼbokogonat wika larik lowagaluk, erlo paga, ap omanggiat walkasike. 27Esigit diluk walniyasike eti, akoni inilenggen mbuk mende nen yi mende ndi mende ininggi pak kweyarigogi kak, akoni ninunggulowak endaga dombok nen at Allah ebe kweyakik, ninilu agik, kagasuwagaluk walniyasike o. Mende, at ebe walegat dogoligogo ʼbuk. Ninebe dombok nineragalilu korok yaat dogoligogo o. 28It amberek nen esigit dilugat yiluk men yisuka,
At Allah obatne paga ebe ninom kunik niniluk dogolik, kolak oba lagik, yi mende ndi mende kagakik, kagako werek o, yiluk yisuka. Esigit dilugat endai ap kit mende nen men yiluk yisukaat,
Nit taʼbokogonat, at aʼburi werek o, yiluk yisukaat. 29Nit esigit diluk at aʼburi werek kalok, at ebe kak nit akoni nen ninakla ambalok, nininggi nen ngganengge emas mende, perak mende, nggit mende, kagarogo kagasusak dek kigi, yiluk didusak o. 30-31It alebat Allah ebe inonggodek dogolik, inobabut weyak kagako nggorlek, at nen obakanini togot diyasi lagike. Esigit diluk mende, yogondak ya paga nen,
Yi akoni ndi akoni taʼbokogonat o etinem inendema waganogo wene inoba ʼbigik, nggokik, mot-morat kagasuwak nen, yiluk ap omanggi pulogo ʼbiluk ayonggo ʼbekemo werek eti paga, nit akoni weyak kagako lago mende togot diyalok ninobabut kwalasuwagaluk yoknisiligogo. Eti paga, nit nen,
Wene esigit diluk kagasigin eti, eberogonat, yiluk nit taʼbokogonat diduwagaluk, ap eti ebe watlagikesikmo nen, ombae nen suguluk ilugut disikemo werek o,” yiluk yogisasike.
32“At watlagikesikmo nen, ilugut disikemo werek o,” yiluk yogisasinem, inasuk kolkukasik, it amberek nen, Paulus obando aguka. Nen, it amberek nen,
“Wene yegen eti, nit ninasuk yabunggane koluwagaluk kibitngge kalok yoknisausagat o,” yiluk yogokuka. 33Esigit diluk yogokukama, at Paulus it o etoma togot diyalok dukisike. 34Esigit diluk togot diluk dukisike mende, it akoni amberek at oba lambeli lagukasik nen,
“Wene eti eberogonat,” yiluk inendainggen Yesus oba panggot disuka. It eti omanggi endaga Dionisius, it ap nggok o Areopagus etoma inom nandoko laguka mende. Nen, kwe omanggi endaga Damaris, nen, it amberek inomat esigit diluk inendainggen Yesus oba panggot disuka.

Currently Selected:

La’biyaske 17: DNA

Highlight

Share

Compare

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in