La’biyaske 16
16
At Timotius Paulus omborlik lagike wene
1Etoma nen Paulus agarlagi inom o Derbe wagukasik nen, yabunggane o Listra waguka. O Listra etoma ap omanggi endaga Timotius, Yesus wene waganggike mende werekma waguka. Agoya kwe Yahudi mende Yesus wene eberogonat yiluk waganggike mende, ombae ebe Yunani mende. 2Allah aʼburi o Listra mende inom, o Ikonium mende inom, taʼbokogonat nen,
“Timotius obabut pano,” yiluk abok pano yisi laguka. 3Esigit diluk werekma, at Paulus nen Timotius ebe wolok lagaluk, it akoni Yahudi mende o ya nda etoma werek mende taʼbokogonat nen,
“Timotius ombae ebe Yunani mende,” yiluk inilu welaguka eti paga, owado enggarlimo mende mbalkike. 4Owado esigit diluk mbalkikesik, ebe imbisagat o ya nda wago dogolik, wene it ap Yesus nen inayonggo ʼbiluk laʼbiyasike mende inom, Allah aʼburi inanggorlem welaguka mende inom, inom nen o Yerusalem dogolik wene mbalkuka mende etnogo, Allah aʼburi nen pago dogolik mot-mot kagako dogowagaluk yogisilik waguka. 5Yogisilik wagukama, it Allah aʼburi Yesus wene eberogonat yiluk wagangguka mende inendainggen korle ago nggorlek, akoni amberek Yesus wene waganuwogoluk kibitngge-yogongge unggisinem, inebe dogalegat kagat lago laguka.
At Paulus o Troas nen aʼbingganggo kasike wene
6Esigit diluk kagat lago nggorlek Allah Agurengge nen,
“Wene o propinsi Asia etoma yogisausak dek,” yiluk inakla nggagalkikemo, it o Frigia Galatia ngge etoma ndurlem kisogo wago lagukasik, 7o Misia witluk, etoma nen, o Bitinia luwogoluk kagakuka mende, Allah Agurengge nen,
“O etoma lausak dek o,” yiluk inakla nggagalkike. 8Esigit diluk inakla nggagalkikemo, o Misia etoma nen o kota Troas waguka. 9Wagukasik dogolik, kibanggo Paulus aʼbingganggo men kasike. Ap o Makedonia mende omanggi mendek dogolik,
“Kat nen nit akoni Makedonia mende yoma yamak niya wundali me o,” yiluk akla nggagalogo yogokonem aʼbingganggo kasike. 10Aʼbingganggo esigit diluk kasikemo, nit nen, men yisugu,
“Pano wene it akoni etoma mende yogisa lowagaluk, Allah nen ninayonggo ʼbeke kigi,” yiluk yisugusik nen, o Makedonia wundali wisuwogoluk kagakugu.
Paulus o kota Filipi dogolik, wene kwe Lidia yogokikemo waganggike wene
11Esigit diluk kagakugusik nen, o Troas etoma nen imangge nggu paga mbiyokogo i enggen mbalekma o endaga Samotrake wundali wagagusik, kubengge i aik yomangge o Neapolis wundali wagagu. 12Wundali wagagusik o etoma nen, o kota Filipi wagagu. O propinsi nggok Makedonia etoma ebe kurli mbalek werekma, alebagik ininggi wenako laguka paga, o Filipi etoma it akoni o Roma mende nen pagisek dogolik pali lagukasik werekma, wagagu.
O etoma wagagusik nen, nininggi mbererlagat welagagusik, 13nininggi Allah ake Hari Sabat werlegat dogolik, sembayan yuwogoluk, o kota kolagambe mbalekma etoma nen dukiluk nen, i aik oba etoma akoni Yahudi mende sembayan yiligogoma obalikmo omanggi dogusak yiluk lagagusik kweyakugu. Etoma kumi nandorlek werekma ninebe korek latluk nen, ninom wenenggak yisi dogolik wene yogisasugu. 14Kumi wene yogisasugu mende eti, kwe omanggi ago o Tiatira mende. Su kain elokonggen yuwai enggen warek kak mende it akoni inoba onggo nggogat waganggo lagike mende, endaga Lidia eti nen Allah wene waganggikesik Yahudi mende negen werekma, wene Paulus nen yisinem pano waganuwagaluk, ninewe Endaganggok nen akla nggagalkikemo, waganggike. 15Wene esigit diluk waganggikemo at ebe inom, it akoni at aguma omanggimo welaguka mende inom, ima wusa ʼbiyasuka. Wusa ʼbiyasukama, at kwe Lidia nen,
“An nake kit kinakla nen,
At endainggen ninewe Endaganggok oba eberogonat panggot deke kigi, yiluk kinakla ambegep kalok, an ninom doguwok nen, ninom luwok o,” yiluk ane obatnerogo yoknisasikemo ninom lagagu.
At Paulus o Filipi werekma inggi kerle warogo nggola ʼbisuka wene
16O etoma lagagusik dogolik, nininggi omanggi paga, o sembayan yiligogoma etnogo lagonem, korlak akoni inanduwanengge mende omanggi kugi obabut weyak mende oba labek werekma, oba unggisi laguka mende werekma ninom abuk agagu. Korlak eti, akoni nen kinok oba waganggonem, at nen wene yabunggane kagat lasigin mende yogisasinem, onggo wogoko laguka. Esigit diluk wogokonem, at nen eugi onggo dogalegat saburisasi lagike. 17Nit Paulus ninom lagonem, at korlak eti ninomborligat lagike. Lago dogolik, ane nggokogonat akoni men yogisasike,
“It ap yi inebe Allah Endaganggok anduwanengge dogoligogi mende nen wene kinebe ndil kinabusak wene yokisawogoluk wagaka o,” yiluk yogisasike. 18At korlak eti yabunggane ane esigit dilugat kibitngge-yogongge yisi lagike. Esigit diluk yisi dogolik, ane Paulus oba ndiyok-taʼbokogo kagako lagikemo nen, at eloke mirlokogo ʼbikasi dogolik kugi obabut weyak mende eti men yogokike,
“Kugi kobabut weyak mende yi. Korlak eti akla welagan eti, nggigilogo duki lanok nen yiluk, Yesus Kristus endaga mbalogo yokigi o,” yiluk yogokikemo nen, eranogoat at akla nen dukisike.
19Esigit diluk dukisikemo, eugi yomenogo nen inilenggen kalok nen,
“Nit onggo sabut nisiligogo etnogo dek aga eti ninaʼit o,” yiluk, at Paulus Silas imbisak inebe paʼbiyalok nen, ininggi nggorlo nggigilogo o silimo akoni nandoko lagukama ap nggokndek pemerintah inoba wogisek laguka. 20Wogisek lagukasik nen, inebe it ap ineugi pemerintah ininggimo ʼbiyalok nen men yisuka,
“It ap Yahudi mende yi nen, o nit werekma yoma weyagat diligogi o. 21Nit akoni o Roma mende nen kagasuʼbuk mende kagako dogowagaluk yanggul nisiligogi eti paga, wene eti waganusak mondok dek o,” yiluk yogisasukama 22it akoni dogalegat yomenogo inebe melagukasik nen, Paulus agarlagi inom inasuwogoluk kagakuka. Esigit diluk kagako nggorlek, it pemerintah mende nen, at Paulus Silas imbisak iniyom liʼbik-nderlokogo nonggokukasik nen, inagoromi nen ndugi inasuwagaluk yogisasuka. 23Esigit diluk yogisasukama ndugi ndamuk-pamukogo inakukasik nen, o ininggi kerle warogo ʼbiyiligogoma nggola ʼbiyasuka. Nggola ʼbiyasi dogolik, ap omanggi kerle warek inanggorlem dogoligogo mende eti suwam panorogo pagisek dogowagaluk asuk wakuka. 24Esigit diluk asuk wakukama nen, inebe o ngganggok mbalekma ndurlem etoma nggola ʼbiyalok iniyok o anggin mende paga kerle mbetekogo warogo ʼbiyasike.
25Esigit diluk ʼbiyasikemo dogolik, o kibanggo enggendurlem Paulus Silas imbisak nen sembayan yigik, Allah pogorasuwogoluk endai wakik, kagakonem, it akoni amberek ininggi kerle warek welaguka mende inasuk kolek welaguka. 26Esigit diluk inasuk kolek werekma, omanggi pasigat yugul nggok mende luk-lagat kasinem, o nggok palekma welagukama eti o ndik owak wusabek mende aborlok luk-lagat kasi dogolik, su larek mende taʼbokogonat kuwakogo lagik, akoni taʼbokogonat ininggi kerle warek welaguka mende yomenogo piyalagik, kagakike. 27Esigit diluk kagat lagikemo, at ap kerle warek inanggorlem welagike mende etnogo iluk agikesik nen, o akoni ininggi kerle warek ʼbiyiligogoma etnogo su mondok kuwalek werekma ilenggen kasike. Ilenggen kalok nen, it ininggi kerle warek mende yomenogo inebe dukega salek, ayuk atluk enggaerek nen waragaluk ambirok uwakma mende nggigikogo waganggike. 28Waganggikesik enggaerek nen waragaluk kagakonem, at Paulus ane nggokogonat men yogokike,
“Kebe kenggaerek nen waragup o. Nit ninebe taʼbokogonat werek o,” yiluk yogokike. 29Esigit diluk yogokikemo isagal nggino yiluk nen, mbirirli owak del kilik inoba unggisikesik nen, it Paulus Silas imbisak inapma soma yisike. 30Yabunggane, at ap nggok etnogo melagikesik nen, inebe wogisek duki wagikesik nen, men yogisasike,
“Neugi. An nebe Allah nen ndil nabuwagaluk, nobabut ninggit diluk kagasik,” yiluk yogisasikemo, 31It nen,
“Kendainggen ninewe Endaganggok Yesus oba panggot digin kalok, kat kebe inom, kaʼburi inom, kinebe taʼbokogonat ndil kinabigin o,” yiluk yogokuka. 32Esigit diluk yogokukasik nen, wene ninewe Endaganggok wene etnogo, at ebe inom, aʼburi inebe taʼbokogonat inom, yogisasuka. 33Yogisasukama o kibanggo jam eti pagaat, inebe wogisek, ndugi inakuka mende inagalumo yomenogo sobalogo ʼbiyasikemo, at nggok ebe inom, aʼburi inom, omanggi pasigat ima wusa ʼbiyasuka. 34Ima wusa ʼbiyasukama, at Paulus Silas imbisak at nggok etnogo nen aguma wogisek lagikesik nen, kimbiri melagisasike. Melagisasikesik, at aʼburi inom taʼbokogonat nen inendainggen Allah oba panggot disukasik nen, inakla arlenggen kasuka.
35O kubengge, it nggokndek pemerintah yomenogo nen inagoromi polisi inayonggo ʼbisi dogolik, men yogisasuka,
“Ap ininggi kerle warek pagisek werek mende etnogo nen it kerle warek mende yomenogo kerle piyalogo wula ʼbiyawagaluk yogosi lani o,” yiluk laʼbiyasuka. 36Esigit diluk laʼbiyasukama lagukasik ap kerle warek pagisek welagike mende etnogo yogokukama, at nen, Paulus men yogokike,
“It ap nggokndek yomenogo nen, kit kerle piyalogo wula ʼbinaguwagaluk yonggo laʼbiya wagakama yi o. Kinebe dukiluk nen, kinakla panorogo lani o,” yiluk yogokike. 37Esigit diluk yogokike mende, at Paulus nen men yogisasike,
“Nit ninebe o Roma mende ninaiwerek mende, wene ninoba dekmaat, ndugi ninakasik nen nininggi kerle warogo o ininggi kerle warek ʼbiyiligogoma akoni inil obaat nggola ʼbinani wagakasik mende, yogondak limago wula ʼbinanuwagaluk yega eti nenaluk. It inenggaerek inebe witluk nen wula ʼbinanuwak o,” yiluk yogisasike. 38Esigit diluk yogisasikemo, it yonggo waguka mende yomenogo nen, ineugi nggokndek yomenogo inoba lagukasik men yogisasuka,
“It Paulus agarlagi inom inebe o Roma mende inaiwerek mende,” yiluk yogisasinem inasuk kolkukasik nen, inayuk aguka. 39Inayuk agukasik, inebe wagukasik nen,
“Nagarlagi o. Nit nggorlo kagakoma,” yiluk Paulus Silas imbisak keyagi warogo o ininggi kerle warek ʼbiyiligogoma nen wula ʼbiya wago dogolik, men yogisasuka,
“Kinebe o kota yoma dogogup o. O werlekma lani o,” yiluk inane panorogo erogat yogisasuka. 40Esigit diluk yogisasukama, o ininggi kerle warogo ʼbiyiligogoma etoma nen, kwe Lidia aguma laguka. Lagukasik, Allah aʼburi mende inom abuk agukasik nen, inendainggen aik wat diluk waguka.
Currently Selected:
La’biyaske 16: DNA
Highlight
Share
Compare
Copy
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in