YouVersion Logo
Search Icon

1Korintus 7

7
Kumi ap waganek dogoligogi wene
1Kit nen wene kolal mbalogo noba laʼbi wagap etnogo, onggo yokisak o. Ap nen, kumi waganggidek elege werlegat dogusak pano. 2Mende, yugunat kagako dogunogo yiluk, ap inagugi dombok waganek welagik, kumi inagoni dombok waganek welagik, dogusak o. 3Inagoni nen, inagugi dombok, nen, inagugi nen inagoni dombok, inom noge yisi dogusak mendeat noge yisi dogusak o. 4Nen, kumi inebe inenggaerek indewerek ʼbuk. Inagoniat indewerek o. Nen, ap inebe esigit dilugat, inenggaerek indewerek ʼbuk. Inagugiat indewerek o. 5Eti paga, kumi ap kinom noge yisi dogusak, mbauwakogo dogogup o. Sembayan yisi doguwogoluk kalok, men yusak,
“Elalma pasik werlegat doguwok,” yiluk wenenggak kinom yiluk nen, sembayan yisi dogoluk nen, yabunggane kinom dambulik dogono. Kinendainggen sebelusak erlok dek eti paga, Iblis nen kinakla nggagalunogo yiluk, kinom dambulik dogusak o. 6Wene yokisigi eti, nane obatnerogo yokisigi ʼbuk. Weat kinasuk waki o. 7Akoni taʼbokogonat, an kwe dek werlegat dogoligogo kak dogumo, pano, yiluk ambaligogo mende, at Allah nen ninobabut dombok, at omanggi obabut ninat, at omanggi obabut ninat, woknisasike eti paga, esigit diluk erlok dek o.
8Kit ap amberek, kinagugi dek mende inom, kit komagarligi inom, kumi soge mende inom, an dogoligogo kagat dogumo, pano, yiluk yokisigi o. 9Kinendainggen sebelusak erlok dek ago kalok, kinagugi dombok, kinagoni dombok, woginako dogono. Kinoba aganggen dagisinem yugunat kagasumo weyak o. Kinagoni dombok, kinagugi dombok, waganek dogumo pano. 10Nen, kit ap amberek, kinagugi werek mende inom, kit kumi amberek kinagoni werek mende inom, an nen kinasuk wasigin o. Mende, an nen ʼbuk. Ninewe Endaganggok nen kinasuk wasigin o. Kit kumi kinagoni togot diyalok nen, dukugup o. 11Kat kwe omanggi kagun togot diyalok dukegen kalok, ap omanggi waganggidek werlegat dogono. Werlegat dogusak erlok dek ago kalok, kagun alep mende etiat waganino o. Nen, kit ap nen, kinagugi lologo togot diyagubat o.
12Kit amberek pasik, wene ninewe Endaganggok nen yigidek mende, an nenat yokisak o. Kat ap Allah aʼbut mende nen, kage endainggen Kristus oba panggot digidek mende waganek werek mende, at nen,
“Nagun nimbisak dambulik dogusak,” yiluk ambaligogo kalok, pano. Kat nen, kage eti togot diyausak mondok dek o. 13Kat kwe Allah aʼbut mende nen, kagun endainggen Kristus oba panggot digidek mende waganek werek mende, at ap eti nen,
“Nage nimbisak dambulik dogusak,” yiluk ambaligogo kalok, kagun eti togot diyalok dukusak mondok dek o. 14At kwe Allah aʼbut mende nen, agun endainggen Kristus oba panggot digidek mende, waganek imbisak pano dambulik dogoligogi eti paga, age nen agun ebe Allah ake ʼbiyiligogo. Nen, eti kak at ap Allah aʼbut mende nen, age endainggen Kristus oba panggot digidek mende waganek imbisak pano dambulik dogoligogi eti paga, agun nen age ebe Allah ake ʼbiyiligogoat. Esigit diluk inebe Allah ake ʼbiyigidek dogolepma, kinaʼburi inebe Allah mendeat, sikmangge mende dogolep o. 15At ap endainggen Kristus oba panggot digidek mende eti age togot diyasi kalok, togot diyawagat o. Nen, at kwe endainggen Kristus oba panggot digidek mende eti agun togot diyalok dukisi kalok, dukuwagat o. Allah nen, ninendainggen kambukogo pano dogowagaluk ninayonggo ʼbisike eti paga, esigit diluk kagasugun kalok, wene kinoba ʼbusak dek o. 16Kat kwe yi, kakla nen,
“Yabunggane nagun ndilusak erlok dek asigin,” yiluk ambaligogon a? Ninggit diluk nen kilu. Kat ap yi kakla nen,
“Yabunggane nage ndilusak erlok dek asigin,” yiluk ambaligogon a? Ninggit diluk nen kilu.
“Allah nen ninebe dombok ninayonggo ʼbisike ndak-ndagat kagako dogusak,” yiluk yogisasike wene
17Kit, Allah nen kinebe dombok kinayonggo ʼbisinem, ninewe Endaganggok nen,
“Kat omanggi yigit diluk dogono. Nen, kat omanggi esigit diluk dogono,” yiluk yokisasike kagat dogono. Esigit diluk dogowagaluk an nen Allah aʼburi o ya nda nandorligogi mende taʼbokogonat inasuk warigogo o. 18At omanggi owado enggarlimo mende arat mbalek werekma, Allah nen ayonggo ʼbisikesik oba nen, yabunggane owado mbalek dek mende negen asigiluk kagasusak erlok dek o. Nen, at omanggi nen, owado enggarlimo mende mbalek dek werekma Allah nen ayonggo ʼbisikesik oba nen, yabunggane owado esigit diluk mbalusak degat o. 19Inowado inenggarlimo mende esigit diluk mbalek dogusak inom, mbalek dek dogusak inom, eti nggok ʼbuk. Dek o. Ebe nggok eti, Allah wene kologo kagako dogusak etiat o. 20Akoni inebe dombok Allah nen inayonggo ʼbisinem welaguka kagat dogusak o. 21Kat omanggi, akoni inanduwanengge werekma Allah nen kayonggo ʼbisike kalok,
“An esigit diluk werek mende,” yiluk, eti pasik wene munini ebekup o. Yabunggane, kasokne ʼbaguwogoluk kalok,
“Naʼit,” yugup.
“Eti pano,” yiluk kasokneat atno. 22At omanggi akoni inanduwanengge werekma, ninewe Endaganggok nen ayonggo ʼbisikemo imbisak kunik dogolik nen, at agot asokneat agasik werek. Nen, at omanggi, asokne werekma ayonggo ʼbisikemo, ninewe Endaganggok anduwanenggeat agasik werek o. 23Kit kinebe Allah nen onggo mondok ʼbogokogo mbalogo wokinakike eti paga, akoni inanduwanengge agup o. 24Eti paga, nagarlagi nirugi o. Kit kinebe dombok Allah nen kinayonggo ʼbisinem welagagip kagat, Allah kinom kunik dogolik esigit dilugat dogono o.
Ap inagugi dek mende inom, kumi inagoni dek mende inom, pasik yogisasike wene
25Wene komagarligi sarlisik mende pasik,
“Esigit diluk kagako dogono,” yiluk ninewe Endaganggok nen ninasuk wakidek mende, wene an nakla ambaligogo mende yi yokisak. Nane yokisagin yi, kit kinakla nen,
“Allah nen Paulus ebe aʼbuwa nen waganggikemo obabut kumbulik mende nen yokniseke eti eberogonat,” yiluk kinakla ambano o. 26Nit o yogondak weyak werek ya paga dogolik, ninebe dombok werek kagat dogusak o, yiluk ambaligogo. 27Kit ap amberek nen kinagugi werek mende kalok, lologo togot diyawogoluk kagakup o. Nen, kit amberek kinagugi dek mende kalok, kumi woginabuwogoluk kweyaginakup o. 28Mende, kit ap nen kinagugi korlasi kalok, eti weyak kagakep yiluk yusak dek o. Nen, kit komagarligi sarlisik mende nen kinagoni korlasi kalok, eti weyak kagakep yusak degat o. Mende, woginabiluk nen yi anggin ndi anggin kugun eti paga, esigit diluk kaunogo yiluk yigi o. 29Nagarlagi nirugi o. Yogondakne, o ilugun oba asi lagosik werek ya paga dogolik ap inagugi waganek mende eti, waganek dek mende negen dogowak, yiluk ambigirik nen yokisigi o. 30Akoni amberek de arigogi mende kalok, de arigogi dek mende negen dogowak. Nen, it amberek inakla arlenggen kiligogi mende kalok, inakla arlenggen kiligogi dek mende negen dogowak. Nen, it amberek yi mende ndi mende onggo mbalogo korliligogi mende eti, inde agidek mende negen dogowak. 31Nen, it amberek agat oba yi mende ndi mende korliligogi mende eti, korligidek mende negen dogowak. Esigit diluk yigi eti, yi mende ndi mende agat oba dogoligogo mende taʼbokogonat arat dek arigogo eti paga yokisigi o. 32Kit kumi pasik, ap pasik, kinakla wene munini ebekidek dogobagik nen yiluk yokisigi o. Esigit diluk yigi eti, ap inagugi dek mende nen, ninewe Endaganggok akla pano asuwagaluk at nggogot diluk inakla eberigogi o. 33Esigit diluk mende, ap inagugi waganek mende eti, inagugi inakla pano asuwagaluk, yi mende ndi mende agat oba mende nggogot diluk inakla eberigogi o. 34Esigit diluk ebeko dogolik, inendainggen mbere arigogi o. Komagarligi inagoni dek sarlisik mende eti, inebe inom, inendainggen inom, ninewe Endaganggok ake doguwogoluk, at nggogot diluk inakla eberigogi o. Mende, it kumi inagoni werek mende eti, inagoni inakla pano asuwagaluk, it pasik yi mende ndi mende agat oba mende nggogot diluk inakla eberigogi o. 35Wene esigit diluk yokisigi eti, wam nggombi yirlelogo ʼbiligogi kak,
“Yi kagasusak dek. Ndi kagasusak dek,” yiluk wenemuk mbalki ʼbuk. Kit pano asuwagaluk yokisigi o. Eti paga, kit nen, kinendainggen weat mende oba ebekidegat, ninewe Endaganggok ake motogo panorogo kagako mondok dogobagik nen yiluk yokisigi o. 36Ap omanggi nen korlak sarlisik mende imbisak wene warek dogolik, akla nen,
“An yigit diluk weyak werek. Korlak eti ebe waganigin o,” yiluk oba aganggen dagasi kalok, at akla esigit diluk ambasikesikmo, kwe ebe waganusak o. Waganigin eti weyak ʼbuk. Pano o. 37Mende, at omanggi, akoni amberek nen akla nggagalkonem, enggaerek endainggen omanggiat dogolik, enggaerek nenat endainggen sebel diluk nen,
“Dek o. An korlak nimbisak wene warek mende eti, esigit diluk asokneat dogowak,” yiluk akla ambasi kalok, eti pano mondok. 38Ap nen korlak sarlisik mende imbisak wene warek mende waganggo kalok, eti pano mende, waganggidek togot disi kalok, eti pano mondok o. 39It kumi inagoni inebe iniluk werek nggorlek, ap ninat mende amberek woginabusak dek o. Inagoni inebe watlago kalogat, inakla warlok ambaligogi mende woginabusak. Mende, yugunat mende woginabusak dek. Ninewe Endaganggok inom kunik mende arlek woginabusak o. 40Esigit diluk woginabusak mende, waganggidek werlegat dogumo, inakla pano mondok dogusak ambaligogo o. An esigit diluk ambaligogo eti, Allah Agurengge nakla dogolik ambaligogo.

Currently Selected:

1Korintus 7: DNA

Highlight

Share

Compare

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in