YouVersion Logo
Search Icon

Loma 11

11
Ko e Kei Tali pē ‘e he ‘Otuá ‘a e Kakai ‘Isilelí
1PEA ‘oua leva. Kuo li‘aki koā ‘e he ‘Otua hono kakai? Molekemama‘o! He ko au foki ko e tangata ‘Isileli, ko e toko taha ‘i he hako ‘o ‘Epalahame, ko ha ha‘a Penisimani. 2Kuo ‘ikai li‘aki ‘e he ‘Otua hono kakai, ‘a e kakai na‘a ne toka mea‘i. Tā ‘oku ‘ikai te mou ‘ilo ‘apē ki he lau ‘a e Tohitapu ‘i he vahe ‘oku kau kia ‘Ilaisiā? ‘A ‘ene hū ki he ‘Otua he‘ene talatalaaki‘i ‘a ha‘a ‘Isileli, ‘o pehē, 3‘Eiki, kuo nau tāmate‘i ho‘o kau palōfita; kuo nau holoki ho ngaahi ‘ōlita; pea ko au toko taha pē ‘oku toe; pea ‘oku nau kumi kiate au ke tāmate‘i.#1 Tu‘i 19.10,14 4Ka na‘e fēfē ‘a e folofola na‘e fai kiate ia? Kuo u fakatoe ma‘aku ha kau tangata ‘e toko fitu afe, ‘a ia kuo te‘eki ha‘anau momo‘i tū‘ulutui kia Peali.#1 Tu‘i 19.18 5Pea ko ia, ‘oku pehē foki ‘i he taimi ko eni, ‘oku ‘i ai ha toenga kuo fakatoe, ko e me‘a ‘i he fili ‘oku fai ‘ofa pē. 6Pea kapau ‘oku fai ‘ofa pē, pea tā ‘oku ‘ikai kei tefito ki he ngāue: he ka ne pehē, tā ko e ‘ofa ko ia ‘oku ‘ikai kei ko e ‘ofa.
7Pea kuo tā fēfē ‘eni? ‘Ē, ko e me‘a na‘e kumi ki ai ‘e ha‘a ‘Isileli kuo ‘ikai te nau hokosi ia; ka kuo hokosi ‘e si‘i ha‘a Fili, ka ko hono toe kuo fakafefeka. 8‘O tatau tofu pē mo ia kuo tohi, Kuo tuku kiate kinautolu ‘e he ‘Otua ha laumālie fakaongonoa, ha ngaahi mata ‘e ‘ikai te nau sio ‘aki, mo e ngaahi telinga ‘e ‘ikai te nau fanongo ‘aki: pea ‘oku kei pehē ‘o a‘u ki he ‘aho ni.#Teu 29.4; ‘Ais 29.10 9‘Oku me‘a foki ‘e Tēvita, ‘o pehē,#Saame 69.22-23 (LXX)
Tuku ke hoko ‘enau keinanga ko e hele puna;
Ko e kupenga, mo e tauhele, mo e nunu‘a:
10Tuku ke fakapo‘uli honau mata,
Ke ‘oua te nau mamata,
Pea ‘ai ke ngaope ma‘u pē honau tu‘a.
11Kae ‘oua koā. Na‘e tu‘utu‘uni ‘enau tūkia koe‘uhi ke nau tō ‘aupito? Molekemama‘o! Ka ko e me‘a ‘i he‘enau hinga kuo hoko ai ‘a e fakamo‘ui ki he Senitaile, koe‘uhi ke fua‘a ‘a e fa‘ahinga ko ē. 12Pea ko eni, kapau ko ‘enau hinga ko e fakakoloa ‘o māmani, pea ko honau fakamasiva ko e fakakoloa ‘o e Senitaile, huanoa ha me‘a ‘e ma‘u mei honau fakakakato.
Ko e Fakamo‘ui ‘o e Kakai Senitailé
13Ka ko ‘eku lea ma‘amoutolu ‘a e Senitaile. Pea ko ia, ‘i he‘eku nofo ko e ‘aposetolo ‘o e Senitaile, ‘oku ou fakahīkihiki‘i hoku lakanga. 14Hei‘ilo te u fakatupu ha fua‘a ‘i na‘i‘oku sino na, ‘o u fakamo‘ui ai hanau ni‘ihi. 15He kapau na‘e hoa mo honau li‘aki ‘a e fakalelei ‘o māmani, pea ko e hā tū ha me‘a ‘e hoa mo honau toe ma‘u mai? Ko ha mo‘ui tofu pē mei he mate.
16He kapau na‘e tapu ki he ‘Eiki ‘a e polopolo ‘o e takaonga mā, ‘oku tapu mo e takaonga: pea kapau ‘oku tapu ki he ‘Eiki ‘a e tefito, ‘oku tapu mo e ngaahi va‘a. 17Pea neongo na‘e tu‘usi ha va‘a ni‘ihi, pea ‘omi koe ko e ‘ōlive vao, ‘o hunuki ki he ngaahi va‘a; pea ke ‘inasi fakataha mo kinautolu ‘i he tefito, ‘a ia ‘oku mei ai ‘a e mā‘ui‘ui ‘o e ‘ōlive– 18‘io, neongo ia kae ‘oua te ke luki he ngaahi va‘a na: pea neongo ho‘o luki, tala‘ehai ko koe ‘oku ke tu‘u ‘aki ‘a e tefito, ka ko e tefito ‘oku ne tu‘u ‘aki koe.
19Pea te ke pehē nai, Ka na‘e tu‘usi ‘a e ngaahi va‘a, koe‘uhi ke hunuki kita. 20Ka na‘e fai: na‘e tu‘usi kinautolu ko ‘enau ta‘etui, pea ‘oku ke tu‘u koe ko ho‘o tui, ‘Ē, ‘oua te ke anga hiki, ka ke manavasi‘i. 21He kapau na‘e ‘ikai ma‘ema‘ekina ‘e he ‘Otua ‘a e ngaahi va‘a totonu, pea tala‘ehai te ne mamae kiate koe. 22Uē! vakai ā ‘a e angalelei mo e fai māsila ‘a e ‘Otua; ko e fai māsila ‘a ‘Ene ‘Afio kiate kinautolu na‘e hinga, ka ko e fai ‘ofa kiate koe, ‘o kapau te ke nofo ma‘u ‘i he‘ene fai ‘ofa: he kapau ‘e ‘ikai, ‘e tā mo koe foki. 23‘Io, pea ko e fa‘ahinga ‘e taha foki, kapau ‘e ‘ikai te nau nofo ma‘u ‘i he‘enau ta‘etui, ‘e hunuki kinautolu: he ‘oku mafai ‘e he ‘Otua hanau toe hunuki. 24Seuke, kapau na‘e tu‘usi koe mei ha ‘ōlive ‘a ia ko hono anga ko e tupu vao pē, pea ‘omi ‘o hunuki ki ha ‘ōlive tō, ‘a ia na‘e ‘ikai ko ho anga ke tu‘u ai, huanoa hano lava ke hunuki ‘a e fa‘ahinga ko ē ki honau sino‘i ‘ōlive ‘onautolu, he ko honau anga totonu.
‘E Fakatafoki Mai ‘e he ‘Otuá ‘a ‘Isileli
25He ‘oku ou loto, kāinga, ke ‘oua na‘a puli ‘a e misiteli ko eni meiate kimoutolu, koe‘uhi ke ‘oua te mou ‘afungi. Ko eni kuo tō ki ha‘a ‘Isileli, (kae ‘ikai ki honau kotoa) ‘a e fakafefeka; pea ‘e pehē pē kae‘oua ke hū mai hono kotoa ‘o Senitaile. 26Pea ka pehē, pea ‘e toki fakamo‘ui ‘a ‘Isileli kotoa: ‘o hangē ko e me‘a kuo tohi,#‘Ais 59.20 (LXX) ‘E ha‘u mei Saione ‘a e Huhu‘i, pea te ne ‘ave ‘a e faka‘otuamate mei ha‘a Sēkope. 27Pea ko e fai ia ‘eku fuakava mo kinautolu,#Sel 31.33-34 ‘a ‘eku ‘ave ‘enau hia. 28‘Oku mo‘oni ‘i he sio faka-Kōsipeli, ‘oku ne fili ‘aki kinautolu koe‘uhiā ko kimoutolu; ka ‘i he sio faka-e-tu‘utu‘uni-fili, tā ‘oku nau ‘ofeina koe‘uhi ko ‘enau ngaahi kui. 29He ko e ngaahi me‘a‘ofa ‘a e ‘Otua, mo ‘ene tu‘utu‘uni lakanga, ‘oku ‘ikai liliu. 30He hangē na‘a mou talangata‘a mu‘a ki he ‘Otua, ka kuo mou ma‘u meesi ‘eni ‘i he talangata‘a ‘anautolu. 31Pehē foki, kuo talangata‘a ‘eni ‘a e fa‘ahinga ko ē, koe‘uhiā, ko e me‘a ‘i ho‘omou ma‘u meesi, pea faifai pea nau ma‘u meesi#11.31 pea faifai… meesi; ‘Oku pehē ‘i hono ngaahi hiki fuoloa ‘e ni‘ihi: pea nau ma‘u meesi leva. mo kinautolu. 32He kuo loki ‘e he ‘Otua ‘a e kakai kotoa pē ki he talangata‘a, koe‘uhiā ke ne fai meesi ki he kakai kotoa.
Ko e Fakahīkihiki‘i ‘o e ‘Otua
33‘Oiauē! ‘Ene kilukilua ‘a e koloa mo e poto mo e ‘ilome‘a ‘a e ‘Otua! hono ‘ikai ta‘emahakulea ‘ene ngaahi tu‘utu‘uni, mo ta‘emafakatotoloa hono ngaahi founga!#‘Ais 55.8 34He hono ai ha taha kuo ne lave‘i ‘a e finangalo ‘o e ‘Eiki, pe ha taha kuo fale‘i ia, 35pe ha taha na‘a ne ‘ange mu‘a ha me‘a ki ai, ka ne toe totongi?#Siope 41.11 36Seuke, ‘oku tefito ki he ‘Ene ‘Afio, pea fou ‘i He‘ene ‘Afio, pea iku ki he ‘Ene ‘Afio, ‘a e me‘a fuli pē. Ke ‘o ‘Ene ‘Afio ‘a e kolōlia ‘o lauikuonga! ‘Ēmeni.#1 Kol 8.6

Currently Selected:

Loma 11: TMB

Highlight

Share

Compare

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in