YouVersion Logo
Search Icon

KO SELEMAIA 51

51
Ko Hano Toe Fakamāu‘i ‘o Pāpilone
1KO E folofola eni ‘a Sihova: Ko au eni ‘oku ou ue‘i hake ke tō ki Pāpilone, pea ki he nofo Lepikamai,#51.1 Ko e ‘uhinga ‘o e Lepikamaí ko e Mafu ‘o hoku ngaahi filí. ha matangi#51.1 matangi; pe laumālie. faka‘auha. 2Pea te u fekau atu ki Pāpilone ha kau tapili, pea te nau tapilipili ia; pea te nau fakamaha hono fonua: he ‘oka hoko ‘a e ‘aho kovi, te nau loki ia mei he potu kotoa pē. 3Kiate ia ‘oku teke kaufana ke ai ha taha ‘e teke ‘ene kaufana, pea kiate ia ‘oku fakakaikaitau mo hono kofu tau: pea ‘oua ‘e mamae ki he‘ene kau talavou: mōifua ‘ene hōsitē kotoa. 4Kae tō ‘a e kau mate ‘i he fonua ‘o e kau Kalitia, pea tō ‘i hono ngaahi mala‘e ‘a kinautolu kuo veloi. 5He kuo ‘ikai li‘aki ‘a ‘Isileli, pe ko Siuta, mei hono ‘Otua, meia Sihova Sāpaoti; neongo ‘oku fonu honau fonua ‘i he angahala ki he Tāpuhā ‘o ‘Isileli. 6Mou hola mei he lotolotonga ‘o Pāpilone, pea fakahaofi takitaha ‘ene mo‘ui; na‘a tu‘usi kimoutolu koe‘uhi ko ‘ene kovi ‘a‘ana: he ko e taimi sauni ia ‘a Sihova; ko e totongi totonu ena ‘oku ne fakaai kiate ia.
7Ko e ipu koula ‘a Pāpilone ‘i he nima ‘o Sihova,
Kuo fakakonaa‘i ai ‘a māmani kātoa:
Kuo inu ‘a e ngaahi pule‘anga mei hono uaine;
‘a ē ā ‘oku valelau ai ‘a e ngaahi pule‘anga.#Fkhā 17.2-4; 18.3
8Fokifā kuo tō ‘a Pāpilone, pea kuo maumau:
Mou tangi ‘oiauē koe‘uhi ko ia;
To‘o paame ma‘a ‘ene mamahi,
Hei‘ilo ‘e faito‘o ai.
9Na‘a tau fie faito‘o ‘a Pāpilone, ka na‘e ‘ikai ke mafaito‘o:
Li‘aki mu‘a ia, ka tau ‘alu takitaha ki hono fonua:
He ‘oku pā ki langi ‘ene hia,
Pea kuo mateke hake ‘o a‘u ki he ngaahi ‘ao.#Fkhā 18.5
10Kuo fakae‘a ‘e Sihova ‘etau totonu:
Tau ō ‘o ‘a‘au ‘i Saione ‘a e ngāue ‘a Sihova ko hotau ‘Otua.
11Mou fakangingila ‘a e ngaahi ngahau; tui ‘a e ngaahi pā:
Kuo ue‘i ‘e Sihova ‘a e loto ‘o e ngaahi Tu‘i Mītia;
He ‘oku ai ‘ene tu‘utu‘uni ki Pāpilone ke faka‘auha ia;
He ko e sauni ‘a Sihova, ko e sauni ‘o e maumau ‘o hono temipale.
12Fokotu‘u ha fuka ki he ngaahi ‘ā ‘o Pāpilone,
‘Ai ke kaukaua ‘a e le‘o,
Fokotu‘u ‘a e kau le‘o,
Teuteu ‘a e ngaahi malumu:
He kuo fakakaukau ‘a Sihova, pea kuo ne fai foki
‘a e me‘a na‘a ne folofola‘aki ki he nofo Pāpilone.
13Si‘i nofo ki he ngaahi vai lahi,
Mohu fokotu‘unga koloa,
Kuo hoko mai ho ngata‘anga,
Kuo ke a‘u ki he fua ‘o ho‘o fa‘ao koloa.#Fkhā 17.1
14Kuo fuakava ‘a Sihova Sāpaoti ‘iate ia: Kuo pau te u fakafonu koe ‘i he kakai hangē ko e ‘unufe, pea te nau hua kiate koe ‘a e tau‘a‘alo malaki.
15‘A e ‘Afio na‘á ne ngaohi ‘a e fonua ‘aki hono ivi;
Na‘a ne fokotu‘u ‘a e maama nofo‘anga ‘aki ‘ene poto,
Pea ‘i he fai‘aki hono ‘atamai na‘a ne falō ‘a e ngaahi langi:
16‘I he ongo mai ‘a e mana ‘oku ō mo ‘ene ‘atu ‘a e fu‘ufu‘unga vai ‘i he langi,#51.16 fu‘ufu‘unga vai ‘i he langi; Vakai kia Sēn 1.6–8.
‘Oku ne fai ke ‘alu hake ‘a e loa ‘i he tafatafa‘aki langi;
‘Oku ne ngaohi ‘uhila ke ‘omi ‘uha,
Pea ‘oku ne tuku atu ‘a e matangi mei hono ngaahi fale koloa.
17Kuo hoko ‘o fakamanu ‘a e tangata kotoa, ko ‘ene ta‘e‘ilo;
‘Oku fakamaa‘i kotoa ‘a e tama haka koe‘uhi ko e ‘īmisi;
He ko e me‘a ‘oku ne haka ko e loi,
Pea ‘oku ‘ikai ha laumālie ‘i ai.
18Ko e koto muna kinautolu,
Ko e ngāue ke kakae‘i;
Ka hoko honau taimi ‘eke,
Te nau ‘auha.
19Tala‘ehai ‘oku pehē ‘a e ‘inasi ‘o Sēkope:
He ko e Ngaohi ‘o e me‘a kotoa ‘a ‘Ene ‘Afio;
Pea ko e matakali ē ‘oku ne tofi‘a ‘aki:
Ko Sihova Sāpaoti hono huafa.
20Ko e kolo koe kiate au, ko e mahafu tau. Pea te u laiki ‘aki koe ‘eni kakai; pea te u faka‘auha ‘aki koe ‘ani pule‘anga: 21pea te u laiki ‘aki koe ‘a e hoosi mo ia ‘oku heka ai; pea te u laiki ‘aki koe ‘a e sāliote mo ia ‘oku heka ai; 22pea te u laiki ‘aki koe ‘a e tangata mo e fefine, pea te u laiki ‘aki koe ‘a e motu‘a mo e tamasi‘i, pea te u laiki ‘aki koe ‘a e talavou mo e ta‘ahine; 23pea te u laiki ‘aki koe ‘a e tauhimanu mo ‘ene tākanga; pea te u laiki ‘aki koe ‘a e fa‘a mo ‘ene taulua‘i pulu; pea te u laiki ‘aki koe ‘a e ngaahi kōvana mo e kau pule.
Ko Hono Tautea ‘o Papilone
24Pea te u totongi ki Pāpilone mo e nofo Kalitia fua pē ‘a e kovi kotoa kuo nau fai ki Saione, pea te mou sio ki ai–ko Sihova ia mei he Ta‘ehāmai. 25‘a e Mo‘unga Faka‘auha, ko au eni ko ho fili–ko Sihova ia mei he Ta‘ehāmai–‘a koe ‘oku ke faka‘auha ‘a māmani kātoa: pea te u mafao atu hoku nima kiate koe, pea te u fakateka hifo koe mei he taukakapa, pea te u ngaohi koe ko e mo‘unga ‘ohua. 26Pea ‘e ‘ikai te nau to‘o meiate koe ha maka ke makatuliki, pe ke maka tu‘unga; ka ko e koto lala koe ‘o ta‘engata–ko Sihova ia mei he Ta‘ehāmai.
27Fokotu‘u ha fuka ‘i he fonua,
Ifi talupite ‘i he ngaahi pule‘anga,
Fakatapu ha ngaahi pule‘anga ke fai kiate ia:
Fanongonongo ke fai tau ki ai ‘a e ngaahi pule‘anga ‘o ‘Alalate, Mini, mo ‘Asikinasa;
Tu‘utu‘uni ha ‘eikitau ke fai mo ia,
Ke ‘alu hake ‘a e fanga hoosi ‘o hangē ko e ‘unufe talatala.#51.27 ‘unufe talatalá; pe he‘e.
28Fakatapu ha ngaahi kakai ke fai mo ia,
‘A e ngaahi Tu‘i Mītia, ‘a hono ngaahi kōvana mo hono kau pule kotoa,
Mo e ngaahi fonua kotoa ‘oku ne pule ki ai.
29Toki tete ‘a e fonua, mo ne ongo‘i mamahi:
Tā ‘oku tu‘u ‘a e ngaahi tu‘utu‘uni ‘a Sihova ki Pāpilone,
Ke ngaohi ‘a e fonua ‘o Pāpilone ko e lala ta‘eha nofo ai.
30Kuo ta‘efie tau ‘a e kau mafi ‘o Pāpilone,
‘Oku nau nofo ‘i he ngaahi talitau‘anga;
Kuo maha honau ivi;
Kuo nau hoko ko e kau fefine;
Kuo tutu hono ngaahi nofo‘anga;
Kuo maumau hono ngaahi ‘akau fakama‘u.
31‘Oku fetautaulaki mai ‘a e tangata lele mo e tangata lele,
‘A e talafekau mo e talafekau,
Ko ‘enau fakapā ki he Tu‘i Pāpilone,
Kuo puke hono kolo ‘i he potu kotoa pē.
32Pea kuo puke ‘a e ngaahi laka‘anga,#51.32 laka‘angá; pe halakavakavá. Pea kuo tutu ‘a e ngaahi vao kutu,
Pea ko e kau tau ‘oku vana.
33He ko eni ‘a e folofola ‘a Sihova Sāpaoti, ko e ‘Otua ‘o ‘Isileli, Ko e ta‘ahine ko Pāpilone ‘oku hangē ko e haha‘anga uite ‘i he taimi ‘oku malaki teuteu ia; toe si‘i pea hoko ki ai ‘a e taimi ‘o e ututa‘u.
34Kuo keina kitautolu!
Kuo laiki kitautolu ‘e Nepukanesa ko e Tu‘i Pāpilone!
Kuo ne tuku hifo kitautolu hangē ko e nge‘esi ipu,
Kuo ne folo kitautolu hangē ha tanini,
Kuo ne fakafonu hono kete ‘aki ‘eku ngaahi ma‘anga ngako,
Kuo ne fakateka atu kitautolu.
35Ke lau mai ‘e si‘i nofo Saione,
“Kuo tō ki Pāpilone ‘a e fakamālohi na‘e fai kiate au, mo hoku kakano!”
Ke lau ‘e si‘i Selusalema,
“Ke tō ‘a hoku toto ki he nofo Kalitia!”
36Ko ia, ko e folofola eni ‘a Sihova: Ko au eni te u taukapo‘i ho‘o me‘a, pea te u fai ha sauni ma‘au, pea te u fakamōmoa hono tahi, pea te u fakamātu‘u hono matavai. 37Pea ‘e hoko ‘a Pāpilone ko e ngaahi tu‘unga ‘oto‘ota, ko e nofo‘anga ‘o e fanga siakali, ko e potu ke fai ai ha ofo, mo ha faka‘ise‘isa, ta‘eha nofo ai. 38Te nau kālou fakataha hangē koni manu hau: ‘oku nau ngungulu hangē ko e fānganga ‘o e ngaahi laione fefine. 39Lolotonga ‘enau māfana, te u ngaohi hanau kātoanga inu, pea te u ‘ai ke nau konā koe‘uhi ke nau tome‘e, ‘o mohe hifo ha mohe ta‘engata, ‘o ‘ikai ‘ā–ko Sihova ia mei he Ta‘ehāmai. 40Te u ‘ohifo kinautolu hangē ko e fanga lami ki he tāmate, hangē ko e ō ‘oni sipi tangata moni kosi tangata.
Ko e Iku‘anga ‘o Pāpilone
41Uoke, kuo hamu ‘a Sēsaki!
Pea kuo puke ‘a e fakamālō‘ia ‘o māmani kātoa!
Uoke, kuo hoko ‘a Pāpilone
Ko e lala ‘i he ngaahi pule‘anga!
42Kuo ‘alu hake ‘a e tahi ki Pāpilone:
Kuo ‘ufi‘ufi ia ‘aki hono fu‘ufu‘unga peau.
43Kuo hoko hono ngaahi kolo ko e lala,
Ko e fonua mōmoa mo mamate,
Ko e fonua ‘oku ‘ikai ke nofo ai ha taha,
Pea ‘oku ‘ikai laka ai ha hako‘i tangata.
44Pea te u tautea ‘a Peli ‘i Pāpilone, pea te u fakahū kitu‘a mei hono ngutu ‘a e me‘a kuo ne folo; pea ‘e ‘ikai toe tāfataha kiate ia ‘a e ngaahi kakai: ko e ‘ā foki ‘o Pāpilone ‘e holo.
45‘E hoku kakai, hū kitu‘a mei ai, pea mou fakahaofi takitaha ‘ene mo‘ui mei he kakaha ‘o e houhau ‘o Sihova. 46Pea ke ‘oua na‘a vaivai homou loto, pea ‘oua te mou manavahē ‘i ha ongoongo te mou fanongo ai ‘i he fonua: he ai ha ongoongo ‘i he ta‘u ko ē, pea hili ia ‘i he ta‘u ko ē ‘e ai ha ongoongo, pea ai ‘a e fakamaveuveu ‘i he fonua, ko e fepaki ‘a e pule mo e pule. 47Ko ia, vakai, ‘oku hoko mai ha taimi te u ‘a‘ahi ki he ngaahi ‘īmisi ‘o Pāpilone, pea ‘e mā hono fonua kotoa; pea ‘e tō ‘i hono loto fonua ‘ene fu‘u kau pekia. 48Toki mavava ki Pāpilone ‘a e langi mo māmani, mo e me‘a kotoa ‘oku ‘i ai; he ha‘u kiate ia ‘a e kau vete mei he tokelau–ko Sihova ia mei he Ta‘ehāmai.#Fkhā 18.20 49Hangē na‘e fai ‘e Pāpilone ke tō ha kau mate ‘o ‘Isileli, pehē ‘e tō ha kau mate ‘o māmani kātoa koe‘uhi ko Pāpilone.#Fkhā 18.24
Ko e Fakahā.me i he ‘Otuá ki he akai ‘Isileli Nofo Pāpilone
50Ko kimoutolu kuo hao mei he heletā,
Mou hanga ō pē, ‘oua ‘e tu‘u;
Manatu mei he mama‘o kia Sihova,
Pea ke ‘alu hake ‘a Selusalema ‘i homou loto.
51Kuo mau mā,
He kuo mau fanongo ki he manukia;
Kuo pulonga homau mata ‘e he laea,
He kuo hū ‘a e kau muli ki he ngaahi potu tapu ‘o e fale ‘o Sihova.
52Ko ia, vakai, ‘oku hoko mai ha taimi–ko Sihova ia mei he Ta‘ehāmai–‘a ia te u ‘a‘ahi ai ki hono ngaahi ‘īmisi, pea ‘e to‘e ‘a e kau kafo ‘i he fonua kotoa. 53Neongo e pā hake ‘a Pāpilone ki langi, pea neongo te nau ngaohi kolo tau hono funga mālohinga ko ia, ‘e ‘alu atu meiate au ha kakai te nau vete ia–ko Sihova ia mei he Ta‘ehāmai,
54Sī, ‘oku ongoonga‘a mai ‘a e ‘ioho mei Pāpilone,
Mo e fu‘u maumau mei he fonua ‘o e kau Kalitia!
55He ‘oku vete ‘e Sihova ‘a Pāpilone,
Pea te ne ‘ai ke tuku hono fu‘u ongoonga‘a;
Pea ‘oku ‘u‘ulu ‘enau ngaahi peau hangē ni vai lahi,
‘Oku tukuna hake ‘a e longoa‘a ‘o ‘enau kaila.
56He kuo a‘u ki ai ‘a e tama vete,
‘Io, ki Pāpilone;
Pea ‘oku puke hono kau mafi,
Kuo laiki ‘enau ngaahi kaufana:
He ko Sihova ko e ‘Otua faitotongi,
Kuo pau te ne fakaai.
57Pea te u ‘ai ke konā hono hou‘eiki, mo hono kau poto, ‘a hono ngaahi kōvana mo e kau pule, pea mo hono kau mafi; pea te nau mohe hifo ha mohe ta‘engata, ‘o ‘ikai te nau ‘ā–ko e folofola ia ‘a e Hau mei he Ta‘ehāmai, ko Sihova Sāpaoti hono huafa. 58Ko e folofola eni ‘a Sihova Sāpaoti: Ko e ngaahi ‘a laulahi ‘o Pāpilone ‘e mātu‘aki tekelei, pea ko hono ngaahi matanikolo mā‘olunga ‘e tutu ‘aki ‘a e afi; pea ko e kulanoa ‘a e fakaongosia ‘a e ngaahi kakai, pea kuo fai ‘a e ngaahi fa‘ahinga ma‘a e afi pē: pea te nau hela.
59Ko e me‘a na‘e tu‘utu‘uni ‘e he palōfita ko Selemaia kia Selaia foha ‘o Nelaia, foha ‘o Ma‘aseia, he‘ene ‘alu ki Pāpilone mo Setekaia ko e Tu‘i Siuta, ‘i he ta‘u fā ‘o ‘ene pule. Pea ko Selaia ko e pule ‘o e tōfā‘anga. 60Pea tohi ‘e Selemaia ‘i he tohi ‘e taha ‘a e kovi kotoa ‘oku ene ke hoko ki Pāpilone, ‘io, ‘a e ngaahi fu‘u lea ko eni kuo tohi ‘o kau ki Pāpilone. 61Pea lea ‘a Selemaia kia Selaia, Kuo ke a‘u ki Pāpilone, pea ke ke tokanga, ‘o lau ‘a e ngaahi fu‘u lea ko eni. 62Pea te ke pehē, ‘E Sihova, kuo ke fai ha folofola ki he potu ni, ke tu‘usi ia, ke ‘oua na‘a ai ha nofo ai ha tangata pe ha manu, ka ke ne lala pē ‘o ta‘engata. 63Pea ka ‘osi leva ho‘o lau ‘a e tohi ni, te ke fuhi ai ha maka, pea te ke lī ia ki loto ‘Eufaletesi:#Fkhā 18.21 64pea te ke pehē, ‘E pehē ‘a e ngoto ‘a Pāpilone, ‘o ‘ikai toe mapuna, koe‘uhi ko e kovi te u ‘omi kiate ia. Pea te nau hela.#51.64 ‘omi… hela; Ko hono faka-Hepeluú ‘oku pehe: ‘omi. Pea te nau hela, Ka ‘oku pehē ‘i he hiki fuoloa ‘e taha: kiate ia.
Ngata ai ‘a e ngaahi lea ‘a Selemaia.

Currently Selected:

KO SELEMAIA 51: TMB

Highlight

Copy

Compare

Share

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in