KO SELEMAIA 52
52
Ko e Hamu ‘o Selusalema
(2 Tu‘i 24.18–25.7)
1NA‘E uofulu mā taha ta‘u ‘a Setekaia ‘i he‘ene kamata pule; pea na‘e hongofulu mā taha ta‘u ‘ene hau ‘i Selusalema: pea ko e hingoa ‘o ‘ene fa‘ē ko Hamutali ‘ōfefine ‘o Selemaia mei Līpina. 2Pea fai ‘e ia ‘a e me‘a na‘e tau kovi ki he finangalo ‘o Sihova, ‘o hangē tofu pē ko e fai ‘a Sihoiakimi. 3He na‘e hoko ia ki Selusalema mo Siuta ‘i he funga ‘o e houhau ‘a Sihova, kae‘oua ke ne li‘aki kinautolu mei hono ‘ao: pea na‘e tu‘u ‘a Setekaia ki he Tu‘i Pāpilone.
4Pea ‘i he hiva ta‘u ‘o ‘ene pule, ‘i hono hongofulu māhina, mo e ‘aho hongofulu ‘o e māhina, na‘e ha‘u ‘a Nepukanesa ko e Tu‘i Pāpilone ke tau‘i ‘a Selusalema, ‘a ia mo ‘ene tau kotoa, ‘o nau ‘apitanga ai, pea na‘a nau langa taua takatakai.#‘Isi 24.2 5Ko ia, na‘e ‘ākolo‘i ‘a e kolo, ‘o a‘u ki he hongofulu mā taha ta‘u ‘o Kingi Setekaia. 6Pea ‘i hono fā māhina, mo e ‘aho hiva ‘o e māhina, na‘e mamafa ‘a e honge ki he kolo, pea na‘e ‘ikai ha me‘akai ki he kakai tuku‘uta. 7Pea na‘e toki foa ‘a e ‘ā ‘o e kolo, pea na‘e hola ‘a e kau sōtia kotoa pē, ‘o nau hū ki tu‘a mei he kolo, po‘uli, ‘o nau fou ‘i he hala ‘o e matanikolo ‘i he vaha‘a ‘o e ongo ‘ā, ‘a ia ‘oku ‘alu ‘i he ngouetapu ‘a e tu‘i; he ko e kau Kalitia na‘a nau nofo ki he kolo mei he potu kotoa pē; pea na‘a nau fou ‘i he hala ki he ‘Alapā.#‘Isi 33.21 8Pea tuli ‘i mui ‘a e tau Kalitia ki he tu‘i, pea nau ma‘u ‘a Setekaia ‘i he ‘Alapā ‘o Sielikō; pea na‘e movete meiate ia ‘ene tau kotoa. 9Pea nau toki puke ‘a e tu‘i, ‘o ‘ohake ki he Tu‘i Pāpilone ki Līpila ‘i he fonua ‘o Hēmati; ‘o ne fakamaau mālie ia. 10Pea tāmate‘i ‘e he Tu‘i Pāpilone ‘a e ngaahi foha ‘o Setekaia ‘oku ne mamata ai, pea ne tāmate‘i foki ‘i Līpila ‘a e hou‘eiki Siuta kotoa. 11Pea ne kuihi ‘a e mata ‘o Setekaia, pea ha‘i ia ‘e he Tu‘i Pāpilone ‘aki ha ongo seini palasa, ‘o ‘ave ki Pāpilone, ‘o ne tuku ia ki he pilīsone, ‘o a‘u ki he ‘aho ‘o ‘ene pekia.#‘Isi 12.13
Ko Hono Faka‘auha ‘o e Temipalé
12Pea ‘i hono nima māhina, mo hono hongofulu ‘o e māhina, ‘a ia ko e hongofulu mā hiva ta‘u ‘o Kingi Nepukanesa ko e Tu‘i Pāpilone, na‘e ha‘u ki Selusalema ‘a Nēpusa-‘ātani ko e kapiteni ‘o e ka‘ate, ‘a ia na‘e fakafe‘ao mo e Tu‘i Pāpilone: 13pea ne tutu ‘a e fale ‘o Sihova, mo e fale ‘o e tu‘i; ‘io, ko e ngaahi fale kotoa pē ‘o Selusalema, ‘a e fale lalahi, na‘a ne tutu ‘aki ‘a e afi.#1 Tu‘i 9.8 14Pea ko e tau Kalitia kotoa na‘e ‘i he ‘eiki ‘o e ka‘ate na‘a nau holoki ‘a e ngaahi ‘ā ‘o Selusalema takatakai. 15Pea toki taki pōpula ‘e Nēpusa-‘ātani, ko e ‘eiki ‘o e ka‘ate, ha ni‘ihi mei he taupotu ki lalo ‘o e kakai, mo e;#52.15 ha ni‘ihi… kakai mo e; Ko hono faka-Hepeluú ia, ka ‘oku ngali tonu hono hiki ‘o: ‘a e. toenga kakai na‘e toe ‘i he kolo, mo kinautolu na‘e tō ki he Tu‘i Pāpilone, mo hono toe ‘o e kau tufunga. 16Ka na‘e tuku ‘e Nēpusa-‘ātani, ko e ‘eiki ‘o e ka‘ate, ha ni‘ihi ‘o e taupotu ki lalo ‘o e fonua ke tauhi ngoue vaine, mo ngāue.
17Pea ko e ngaahi pou palasa na‘e ‘i he fale ‘o Sihova, mo e ngaahi Tu‘unga-fakasāliote, mo e Tahi Palasa na‘e ‘i he fale ‘o Sihova, na‘e laiki ‘e he kau Kalitia, ‘o nau ‘ave hono palasa kotoa ki Pāpilone.#1 Tu‘i 7.15-47 18Mo e ngaahi kane, mo e ngaahi huo lafalafa, mo e ngaahi hikofi, mo e ngaahi pēsoni mo e ngaahi sēpuni, mo e ngaahi nāunau palasa na‘e fai‘aki ‘enau ngāue, na‘a nau ‘ave. 19Pea ko e ngaahi ipu, mo e ngaahi ‘ainga malala, mo e ngaahi pēsoni, mo e ngaahi kane, mo e ngaahi tu‘unga maama, mo e ngaahi sēpuni, mo e ngaahi ipu, na‘e ‘ave ‘e he ‘eiki ‘o e ka‘ate: ko e me‘a koula na‘e ‘ave ko e koula, pea ko ia na‘e siliva na‘e ‘ave ko e siliva. 20Ko e ongo pou, ko e taha‘i tahi, mo e pulu palasa ‘e hongofulu mā ua na‘e ‘i lalo, ko e ngaahi Tu‘unga-fakasāliote, ‘a ia ne ngaohi ‘e Kingi Solomone ki he fale ‘o Sihova: ko e palasa ‘o e fu‘u nāunau ko ia na‘e ‘ikai mafua. 21Pea ko e me‘a ki he ongo pou ko e mā‘olunga ‘o e pou ‘e taha ko e kiupite ‘e hongofulu mā valu, pea ko e afo na‘e fua takai ‘aki na‘e kiupite ‘e hongofulu mā ua; pea ko hono matolu na‘e kau‘i nima fā: na‘e ava ‘i loto. 22Pea na‘e ‘ai mei ‘olunga ha ‘ulu palasa; pea ko e mā‘olunga ‘o e ‘ulu‘i pou ‘e taha ko e kiupite ‘e nima, pea na‘e ‘ai takatakai ki he ‘ulu‘i pou ha kupenga, mo ha ngaahi pomikānite, ko e palasa kotoa: pea tatau mo ia ‘a e teuteu mo e pomikānite ‘i hono ua ‘o e pou. 23Pea na‘e hivangofulu mā ono ‘a e ngaahi pomikānite ‘i he ngaahi tapa; kātokatoa ko e ngaahi pomikānite ‘i he kupenga takatakai ko e teau.
Ko Hono Fakahee‘i ‘o e Kakai Siutá ki Pāpilone
(2 Tu‘i 25.18-21,27-30)
24Pea puke ‘e he ‘eiki ‘o e ka‘ate ‘a Selaia, ko e to‘omu‘a ‘o e kau taula‘eiki, pea mo Sefanaia ko hono ua ‘o e taula‘eiki, mo e tolu‘i tauhi matapā: 25pea mei he kolo na‘a ne ‘ave ha ‘iunoke ‘e taha na‘e angi ki he kau tau, mo e tu‘unga me‘a ‘e toko fitu ‘i he kau fakafe‘ao ki he tu‘i, ‘a ia na‘e ma‘u ‘i he kolo, pea mo e sikalaipe ‘a e ‘eikitau, ‘a ia na‘a ne fokotu‘u ki he tau ‘a e kakai tuku‘uta; mo e toko onongofulu ‘o e kau tuku‘uta na‘e ma‘u ‘i loto kolo. 26‘Io, na‘e puke kinautolu ‘e Nēpusa-‘ātani, ko e ‘eiki ‘o e ka‘ate, ‘o ne ‘ave kinautolu ki he Tu‘i Pāpilone, ki Līpila. 27Pea taa‘i kinautolu ‘e he Tu‘i Pāpilone, ‘o ne tāmate‘i kinautolu ‘i Līpila ‘i he fonua ko Hēmati. Ko ia na‘e taki pōpula ‘a Siuta mei hono kelekele.
28Ko eni ‘a e kakai na‘e ‘ave pōpula ‘e Nepukanesa. ‘I hono fitu ta‘u ko e kau Siu ko e toko tolu afe mā toko uofulu mā tolu: 29‘i hono hongofulu mā valu ta‘u ‘o Nepukanesa, na‘a ne ‘ave mei Selusalema ‘a e toko valungeau mā toko tolungofulu mā ua: 30‘i hono uofulu mā tolu ta‘u ‘o Nepukanesa na‘e taki pōpula ‘e Nēpusa-‘ātani, ko e ‘eiki ‘o e ka‘ate, ha kakai Siu ‘e fitungeau mā fāngofulu mā nima: kātokatoa ko e toko fā afe mā toko onongeau.
31Pea ‘i he hoko hono tolungofulu mā fitu ta‘u ‘o e nofo pōpula ‘a Sihoiakini ko e Tu‘i Siuta, ‘i hono hongofulu mā ua ‘o e māhina, mo hono ‘aho uofulu mā nima, na‘e hanga ai ‘a ‘Ivilimelotaki ko e Tu‘i Pāpilone, ‘i he ‘uluaki ta‘u ‘o ‘ene pule, ‘o ne hiki ‘a e ‘ulu ‘o Sihoiakini ko e Tu‘i Siuta, ‘o ne fakahū ia ki tu‘a mei he pilīsone. 32Pea ne lea lelei ki ai, ‘o ne tuku ki mu‘a hono taloni ‘i he taloni ‘o e ngaahi tu‘i na‘e ‘iate ia ‘i Pāpilone. 33Pea fetongi ‘e ia hono kofu fakapilīsone, pea lolotonga ‘ene mo‘ui na‘a ne taumafa ai pē ‘i he keinanga ‘a e tu‘i. 34Pea ko e me‘a ki hono ‘inasi, na‘e vahe hono ‘inasi ma‘u pē mei he Tu‘i Pāpilone; ko e ‘aho mo e ‘inasi, lolotonga ‘ene mo‘ui, ‘o a‘u ki he ‘aho ‘o ‘ene pekia.
Currently Selected:
KO SELEMAIA 52: TMB
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Tongan Moulton Bible © Bible Society of the South Pacific, 2011.