YouVersion Logo
Search Icon

KO SELEMAIA 50

50
Ko Hono Hamu ‘o Pāpilone
1KO E folofola na‘e fai ‘e Sihova, ‘o kau ki Pāpilone, ki he fonua ‘o e kau Kalitia, ‘o ne fakafai ia ‘ia Selemaia ko e palōfita.#‘Ais 13.1–14.23; 47.1-15
2Mou fakahā ‘i he ngaahi pule‘anga,
‘O fanongonongo, ‘o fokotu‘u ha fuka;
‘Ai ke ongo atu, ‘oua ‘e fufū:
Mou tala pē kuo puke ‘a Pāpilone,
Kuo fakamaa‘i ‘a Peli,
Kuo mo‘utāfu‘ua ‘a Melotaki;
Kuo fakamaa‘i ‘ene ngaahi tamapua,
Kuo mo‘utāfu‘ua ‘ene ngaahi ‘īmisi.
3He ‘alu hake ki ai ha pule‘anga mei he tokelau,
Te ne ngaohi hono fonua ko e lala,
Pea ‘ikai ha nofo ai: mei he tangata ki he manu,
Kuo nau hola, kuo nau ‘osi.
Ko Foki ki ‘Api ‘a ‘Isileli
4‘I he ngaahi ‘aho ko ē, mo e kuonga ko ia–ko Sihova ia mei he Ta‘ehāmai–‘e ha‘u ‘a ha‘a ‘Isileli, ‘a kinautolu mo ha‘a Siuta fakataha; te nau ‘alu tangi ‘i he‘enau ‘alu, pea te nau kumi kia Sihova ko honau ‘Otua. 5Te nau fehu‘i pe ko e fē ‘a Saione, te nau hanga fononga mai ki heni, he‘enau pehē, Tau ō, pea tau fakahoko kitautolu kia Sihova ‘aki ha kovinānite ta‘engata, ‘a ia ‘e ‘ikai ngalo.
6Ko hoku kakai ko e tākanga sipi na‘e mole: ko ‘enau kau tauhi na‘e takihee‘i kinautolu ‘i he ngaahi mo‘unga fakahē:#50.6 na‘e takihee‘i… fakahē; pe kuo nau fakahee‘i kinautolu ‘i he ngaahi mo‘unga. na‘a nau ‘alu mei he mo‘unga ko ē ki he tafungofunga ko ē, na‘e ngalo honau tokoto‘anga. 7Ka ma‘u kinautolu ‘e ha ni‘ihi, na‘a nau keina kinautolu: pea na‘e lau ‘e honau ngaahi fili, “Tala‘ehai kuo tau fai hala; ko hono ‘ātunga ia ‘o ‘enau hia kia Sihova, ko e nofo‘anga ‘o e faitotonu, ‘io, ‘a Sihova ko e falala‘anga ‘o honau tupu‘anga.”
8Mou hola mei he lotolotonga ‘o Pāpilone, pea hū kitu‘a mei he fonua ‘o e kau Kalitia, pea mou hoko ‘o hangē ko e fanga manu tangata ‘i he ‘ao ‘o e tākanga.#Fkhā 18.4 9He vakai, ko au te u ue‘i mo ‘omi ki Pāpilone ha fu‘ufu‘unga pule‘anga lalahi mei he fonua tokelau: pea te nau fakatē tau ki ai; mei he potu ko ia ‘e fai hono hamu. Ko ‘enau ngaahi ngahau ‘oku hangē ko ha ngaahi ngahau ‘a ha mafi poto; ‘oku ‘ikai te ne foki ta‘elava. 10Pea ‘e hoko ‘a e kau Kalitia ko e vetea: ‘e mākona ‘a e kakai ‘e vete ia–ko Sihova ia mei he Ta‘ehāmai.
Ko e Hamu ‘o Pāpilone
11He kuo mou fakafiefia, he kuo mou tome‘e, ‘a e kau pāpani ‘i hoku tofi‘a, he kuo mou mofuta hangē ha pulu ‘au‘au koane, pea kuo mou tangitau, ‘o hangē ko e fanga manu tangata. 12Ko ia, ‘e mātu‘aki mā ho‘omou fa‘ē; ‘e kula ia na‘a ne fā‘ele‘i kimoutolu; vakai ko e kimui ia ‘o e ngaahi pule‘anga, kuo ne hoko ko e toafa, ko e fonua mōmoa, pea ko e potu mamate. 13Ko e me‘a ‘i he houhau ‘a Sihova, ‘e ‘ikai nofo‘ia, pea te ne hoko ko e koto lala: ‘ilonga ha taha ‘e laka ofi ki Pāpilone te ne ofo mo faka‘ise‘isa ‘i he ngaahi fu‘u tā kuo fai kiate ia.
14Mou fakatē takatakai ki Pāpilone,
‘A e kau fakakaufana fua pē;
Fana ki ai, ‘oua ‘e mamae ki he ngahau;
He kuo ne hia kia Sihova.
15Fai ‘a e kailatau ki ai takatakai;
Kuo ne tukulolo;
Kuo holo hono ngaahi taua ‘i he funga ‘ā;
Kuo tulaki hono ngaahi ‘ā;#50.15 ‘Oku ‘i ai e fo‘i lea ‘i he faka-Hepeluú ‘oku ‘ikai ke mahino ‘a hono ‘uhingá.
He ko e sauni ‘a Sihova ia;
Mou fai sauni ki ai;
Hangē ko ‘ene fai, mou fai pehē kiate ia.
16Tu‘usi mei Pāpilone ‘a e tangata tūtuu‘i,
Mo ia ‘oku fai‘aki ‘a e hele tu‘usi ‘i he ututa‘u:
He ‘e hanga takitaha ki hono fa‘ahinga,
Pea ‘e hola takitaha ki hono fonua ‘o‘ona,
Telia ‘a e heletā lolololo.
Ko e Foki ki ‘Api ‘a ‘Isileli
17Ko e sipi vetekina ‘a ‘Isileli; na‘e fakafe‘ātungia ia ‘e he fanga laione: ko e Tu‘i ‘Āsilia na‘e fuofua keina ia, pea kimui kuo fesifesi hui ki ai ‘e he Tu‘i Pāpilone ni ko Nepukanesa. 18Ko ia ko e folofola eni ‘a Sihova Sāpaoti, ko e ‘Otua ‘o ‘Isileli: Ko au eni te u tautea ‘a e Tu‘i Pāpilone, pea mo hono fonua, hangē ko ‘eku tautea ‘a e Tu‘i ‘Āsilia. 19Pea te u fakafoki ‘a ‘Isileli ki hono kaikai‘anga, pea te ne kaikai ‘i Kāmeli mo Pēsani, pea ‘e topono ‘ene holi ‘i Mo‘unga ‘Ifalemi mo Kiliati. 20‘I he taimi ko ia mo e kuonga ko ia–ko Sihova eni mei he Ta‘ehāmai–‘e kumi ki he kovi ‘a ‘Isileli, ka kuo ‘ikai; pea ki he ngaahi hia ‘a Siuta, kae ‘ikai ma‘u: he te u fakamolemole ‘a kinautolu ‘oku ou fakatoe.
Ko Hono Fakamāu‘i ‘e he ‘Otuá ‘a Pāpilone
21‘Alu hake ki ai, ki he fonua ko Melataimi (Angatu‘u-lōua), pea ki he nofo Pēkoti (‘Eke), ke tuli kiate kinautolu ‘a e faka‘auha mo e mōifua#50.21 tuli… mōifua; Ko hono faka-Hepeluú ia, ka ‘oku pehē ‘i he hiki fuoloa ‘e taha: tāmate‘i pea faka‘auha kinautolu. –ko Sihova ia mei he Ta‘ehāmai–pea fai ‘o tatau tofu pē mo e me‘a kuo u tu‘utu‘uni atu.
22Sī! ‘oku ongoonga‘a mai ‘a e tau ‘i he fonua, Mo e maumau lahi.
23Uoke, kuo fesi‘i mo maumau ‘a e hāmala ‘o māmani kātoa! Uoke, kuo hoko ‘a Pāpilone ko e lala ‘i he ngaahi pule‘anga!
24Na‘a ku fanga hele kiate koe, Pāpilone, ‘io, pea na‘e pō koe foki, ka na‘e ‘ikai te ke ‘ilo ki ai: na‘e faifai pea ma‘u koe, pea puke foki, he na‘a ke faka‘uketau kia Sihova. 25Kuo fakaava ‘e Sihova hono fale-mahafu, pea kuo ne fakahū kitu‘a ‘a e ouau ‘o ‘ene tuputāmaki; he ‘oku ai ha ngāue ‘a ‘Ātonai Sihova Sāpaoti ke fai ‘i he fonua ‘o e kau Kalitia.
26Mou omi ki ai mei he potu kotoa pē,
Fakaava hono ngaahi feleoko;
Fokotu‘u hangē ni puke uite, pea mōifua ia:
‘Oua ai hano toenga.
27Tāmate‘i ‘ene fanga pulu kotoa;
Ke nau ‘alu hifo ki he fale tāmate:
‘Oiauē kinautolu! he kuo hoko honau ‘aho,
‘A e taimi ‘o hanau ‘a‘ahi.
28Sī! ko e patatū ‘a e kau hola,
Mo e hao mei he fonua ko Pāpilone,
Ko ‘enau ‘alu ke tala ki Saione ‘a e sauni ‘a Sihova ko hotau ‘Otua,
‘Ene sauni ‘a e maumau hono temipale.
29Fanongonongo ki he kau fakakaufana ke ha‘u ki Pāpilone,
‘A kinautolu kotoa ‘oku teke ‘a e kaufana;
‘Apitanga takatakai ki ai;
Ke ‘oua ai ha‘ane hola:
Totongi kiate ia ‘o fakatatau ki he‘ene ngāue;
Fai kiate ia ‘o tatau tofu pē mo ‘ene fai ‘a‘ana:
He kuo ne fielahi kia Sihova,
Ki he Tāpuhā ‘o ‘Isileli.#Fkhā 18.6
30Ko ia ‘e tō ‘ene kau talavou ‘i he ngaahi mala‘e, pea ‘e fakalongo hono kau tangata tau ‘i he ‘aho ko ia–ko Sihova ia mei he Ta‘ehāmai.
31Ko au eni ko e fili kiate koe, ‘a koe ko Fielahi–ko e folofola ia mei he Ta‘ehāmai ‘a ‘Ātonai Sihova Sāpaoti–he kuo hoko mai ho ‘aho, ko e taimi ‘o ‘eku ‘a‘ahi kiate koe. 32Pea ‘e humu ‘o tō ‘a Fielahi, pea ‘ikai ha taha ke fokotu‘u ia: pea te u tafu ha afi ‘i he‘ene ngaahi kolo, pea te ne keina ‘a e ngaahi potu takatakai kiate ia.
33Ko e folofola eni ‘a Sihova Sāpaoti; ko ha‘a ‘Isileli mo ha‘a Siuta ‘oku fakaehaua fakataha: pea ko kinautolu kotoa na‘e taki pōpula kinautolu ‘oku nau puke ma‘u ia: na‘e ‘ikai te nau fie tukuange. 34Ko honau koeli ko e taha mālohi, ko Sihova Sāpaoti hono huafa: te ne mātu‘aki taukapo‘i ‘enau me‘a koe‘uhi ke ne fakamālōlō ‘a māmani, kae fakahoha‘a ‘a e nofo Pāpilone.
35‘Oku tu‘u mai ha heletā ki he kau Kalitia–ko Sihova ia mei he Ta‘ehāmai–pea ki he nofo Pāpilone, pea ki hono hou‘eiki, pea ki hono kau poto. 36‘Oku tu‘u mai ha heletā ki he fa‘ahinga launoa, pea te nau vale: ‘oku tu‘u mai ha heletā ki hono kau helo, pea te nau tāfu‘ua. 37‘Oku tu‘u mai ha heletā ki he‘ene fanga hoosi, pea ki he‘ene ngaahi sāliote, pea ki he ngaahi fa‘ahinga ‘oku fefiofi, ‘a ia ‘oku nofo ‘i kolo, pea te nau hoko ko e kau fefine: ‘oku tu‘u mai ha heletā ki he‘ene ngaahi fokotu‘unga koloa, pea ‘e vete ia. 38‘Oku tu‘u mai ha la‘ala‘ā ki hono ngaahi vai, pea te nau mātu‘u: he ko e fonua fonu ‘īmisi ia, pea ‘oku nau valelau ‘i he tauhi ‘enau ngaahi me‘a fakalilifu.
39Ko ia, ‘e nofo mai ‘a e manu ‘o e lala mo e manu ‘o e matāfonua,#50.39 manu ‘o e lala… matāfonua; pe tēvolo mo e fa‘ahikehe. pea ‘e nofo ai ‘a e fanga ‘ositalesi: pea ‘e ‘ikai toe nofo‘ia ‘o lauikuonga; pea ‘e ‘ikai nofo‘anga ‘e ha to‘utangata mo ha to‘utangata.#Fkhā 18.2 40Hangē ko e fulihi ‘e he ‘Otua ‘a Sōtoma mo Komola, mo e ongo kolo na‘a nau kaungā nonofo–ko Sihova ia mei he Ta‘ehāmai–‘e ‘ikai nofo ai ha taha, pea ‘e ‘ikai ‘āunofo ki ai ha hako‘i tangata.#Sēn 19.24-25
41Vakai, ‘oku ha‘u ha kakai mei he tokelau;
‘Io, ko e pule‘anga lahi,
Pea ‘e ue‘i hake ‘ani tu‘i tokolahi
Mei he ngaahi ngata‘anga ‘o e fonua;
42‘Oku nau to‘o kaufana mo e tao;
Ko e fa‘ahinga manako fakamamahi kinautolu,
Pea ‘oku ‘ikai ha‘anau manava‘ofa;
‘Oku ‘u‘ulu honau le‘o hangē ko e tahi,
Pea ‘oku nau heka hoosi;
Kuo teu‘i hangē ha to‘a
Ke tau‘i koe, ta‘ahine Pāpilone,
43Kuo fanongo ‘e he Tu‘i Pāpilone ki honau ongoongo,
Pea ‘oku vaivai hono nima:
Kuo puke ia ‘e he mamahi,
Ko e langa hangē ko e fefine fā‘ele.
44Vakai, te ne ‘alu hake hangē ha laione mei he lāngilangi ‘o Soatani ki ha kaikai‘anga tu‘u ma‘u: ka ko e kemo te u fakalele kinautolu mei ai; pea ‘ilonga ha taha kuo fili, te u fokotu‘u ia ke pule ki ai: he ko hai ‘oku tatau mo au? Pea ko hai te ne tu‘utu‘uni ha taimi ke u hopo? Pea ko hai tū ha tauhimanu te ne tu‘u kiate au?
45Ko ia fanongo ā ki he fakakaukau ‘a Sihova,
‘A ia kuo ne fakakaukau ke fai ki Pāpilone,
Pea mo ‘ene ngaahi tu‘utu‘uni,
Kuo ne tu‘utu‘uni ke fai ki he fonua ‘o e kau Kalitia:
Kuo pau te nau fehae kinautolu,
‘A e fanga ki‘i me‘a ‘o e tākanga;
Kuo pau te ne ‘ai ke ofo ‘iate kinautolu ‘a e kaikai‘anga.
46‘Oku tete ‘a māmani ‘i he longoa‘a ‘o e hamu ‘o Pāpilone,
Pea ‘oku ai ha ‘ioho ‘oku ongo ki he ngaahi pule‘anga.

Currently Selected:

KO SELEMAIA 50: TMB

Highlight

Copy

Compare

Share

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in

Video for KO SELEMAIA 50