YouVersion Logo
Search Icon

Kolinitō 1 7

7
Ko e Hopo mo e Kaungā Lotu
Ko ha ngaahi Fehu‘i ‘o Kau ki he Nofo Malí
1KA koe‘uhi ko e ngaahi me‘a na‘a mou tohi ki ai–
‘Oku lelei ki ha tangata ke ‘oua ‘e ala ki ha fefine.#7.1 ‘Oku lelei… fefine; pe ‘Oku mou pehē ‘oku lelei ki ha tangata ke ‘oua ‘e ala ki ha fefine. 2Ka ko e me‘a ‘i he lahi ‘o e fe‘auaki, ke takitaha ma‘u hano uaifi ‘o‘ona, pea ma‘u takitaha foki ‘e he fefine hono husepāniti totonu. 3Ke fai ange ‘e he husepāniti ki hono uaifi ‘a e tō‘onga totonu; pea pehē foki ‘a e uaifi ki hono husepāniti. 4‘Oku ‘ikai ‘a e uaifi ke fa‘iteliha ki hono sino ‘o‘ona, ka ko hono husepāniti pē: pehē foki, ‘oku ‘ikai ‘a e husepāniti ke fa‘iteliha ki hono sino ‘o‘ona, ka ko hono uaifi. 5‘Oua te mo māvae; ngata pē nai ‘i ha‘amo loto taha ke fai, ‘o fuoloa si‘i pē, koe‘uhi ke mou ‘ata‘atā ke fai ha lotu: pea mo toe fakataha, telia na‘a ‘ahi‘ahi kimoutolu ‘e Sētane ‘i ho‘omou ta‘efa‘a kātaki.
6Ka ko ‘eku lea pehē ko ‘eku fakangofua pē, ‘oku ‘ikai ko ‘eku fekau ke fai. 7‘Oku te ‘amusia ange pē ke tatau ‘a e kakai kotoa pē pea mo au: ka ‘oku takitaha ma‘ana ‘ene kelesi kuo ne ma‘u mei he ‘Eiki; ko e toko taha ‘a ē, ko e toko taha ko ē.
8Pea ko ‘eku lea ē ki he kau ta‘emali mo e kau fefine uitou: ‘Oku lelei kiate kinautolu ke nau nofo pē ‘o hangē ko au. 9Ka ‘o kapau ‘oku ‘ikai te nau makātaki, tuku ke nau mali, he ‘oku lelei hake ‘a e mali ‘i he‘ene ‘i ai ‘a e afi.
10Ka ki he kakai kuo mali ‘oku ou tu‘utu‘uni–ka tala‘ehai ko au pē, ka ko e tu‘utu‘uni ‘a e ‘Eiki–ke ‘oua na‘a māvae ‘a e fefine mo hono husepāniti:#Māt 5.32; 19.9; Ma‘ake 10.11-12; Luk 16.18 11(ka ‘o kapau kuo fai ‘a e māvae, ke ne nofo ta‘emali, pe ke ne fakalelei mo hono husepāniti) pea ke ‘oua na‘a tukuange ‘e he husepāniti hono uaifi.
12Ka ko e me‘a ki hono toe ‘o e kakai, ‘oku ‘ikai ha folofola ‘a e ‘Eiki ki ai: ka ‘oku ou pehē ‘e au, ka ai ha tangata lotu ne mali mo ha fefine ta‘elotu, pea ‘oku loto lelei pē ‘a e fefine ke fai hona ‘api, ‘e ‘ikai te ne tuku ange ‘a e fefine. 13Pea ko e fefine ne mali mo ha tangata ta‘elotu, pea ‘oku loto lelei pē ‘a e tangata ke fai hona ‘api, ‘e ‘ikai te ne tukuange hono husepāniti. 14He kuo fakakau ki he fa‘ahinga tapu ‘a e tangata ta‘elotu koe‘uhi ko hono uaifi; pea kuo fakakau ki he fa‘ahinga tapu ‘a e uaifi ta‘elotu koe‘uhi ko e lotu hono husepāniti: he ka ne ta‘e‘oua ia, pehē ‘e ta‘etapu ho‘omou fānau; ka ko eni ‘oku nau ‘i he fa‘ahinga tapu. 15Ka ‘o kapau ‘oku lau māvae ‘e ia ‘oku ta‘elotu, tuku ke māvae. ‘Oka pehē ha me‘a, ‘oku ‘ikai ke ha‘isia ha tangata lotu, pe ha fefine lotu: ka kuo ui kitaua ‘e he ‘Eiki ki he nofo vālelei. 16(He ‘oku ke ‘ilo fēfē, ‘e fefine, te ke lava ‘a e fakamo‘ui ‘o ho husepāniti?#7.16 He ‘okú ke ‘ilo fēfē, ‘e fefine, ‘e ‘ikai te ke lava ‘o fakamo‘ui ho husepānití? pea ‘oku ke ‘ilo fēfē, ‘e tangata, te ke lava ‘a e fakamo‘ui ‘o ho uaifí?)#7.16 He ‘okú ke ‘ilo fēfē, ‘e tangata, ‘e ‘ikai te ke lava ‘o fakamo‘ui ho uaifí?.
Ko e Talangofua Ma‘u Ai pē ki he ‘Eikí
17Ka neongo ia, ka ‘ilonga pē ‘a e tufakanga ‘o e tangata takitaha mei he ‘Eiki, ‘ilonga pē ‘a e ‘alunga na‘a ne ‘i ai ‘i hono fakaului ‘e he ‘Otua, ke ne fai‘aki pē ia. Pea ko ‘eku tu‘utu‘uni ia ‘i he siasi kotoa pē. 18Ka kuo fakaului ha taha kuo kamu, ke ‘oua na‘a ne ‘ufi‘ufi; ka kuo fakaului ha taha kuo ta‘ekamu, ke ‘oua te ne kamu. 19Tala‘ehai ko ha me‘a ‘a e kamu, pea tala‘ehai ko ha me‘a ‘a e ta‘ekamu, ka ko e tauhi pē ‘o e ngaahi tu‘utu‘uni ‘a e ‘Otua. 20‘Ilonga ‘a e ‘alunga ‘o e tangata takitaha na‘e fakaului mei ai, ke ne nofo pē ‘i he ‘alunga ko ia. 21Kapau na‘e fakaului koe ‘oku ke pōpula, ‘oua na‘a ke hoha‘a ai: kehe, neongo te ke lava ke ke tau‘atāina, ‘ē, ngāue‘aki pē mu‘a ho‘o pōpula na.#7.21 kehe… pōpulá na; pe ka ‘oka ma‘u hao faingamālie ke ke tau‘atāina, faka‘aonga‘i. 22He ko ia kuo ului ki he ‘Eiki, neongo ko e pōpula, ka ko e tau‘atāina ia ‘a e ‘Eiki: pehē foki, ko e tau‘atāina kuo ului ko e pōpula ia ‘a Kalaisi. 23Na‘e ai ha totongi na‘e fakatau ‘aki kimoutolu; ‘oua te mou hoko ko e pōpula ‘a e kakai. 24Kāinga lotu, ‘ilonga ‘a e ‘alunga na‘e ului mei ai ha taha, ke ne fai ai pē ‘ene fakafeangai ki he ‘Otua ‘i he ‘alunga pē ko ia.
Ko e ngaahi Fehu‘i ‘o Fekau‘aki mo e Kakai Te‘eki Malí mo e Kau Uitoú
25Pea ki he kau finemui, ‘oku ‘ikai te u ma‘u ha tu‘utu‘uni ‘a e ‘Eiki, ka ‘oku ou ‘atu ‘eku fakakaukau, he ko e taha au tokua kuo ‘ofa ‘a e ‘Eiki ‘o tuku ko e toko taha ke falala‘anga.
26Ko ia, ‘oku ou pehē ‘e au, ko hono lelei, ko e me‘a ‘i he faingata‘a ‘oku lolotonga ni–ko hono lelei ke nofo ai pē ha taha ‘i he me‘a ‘oku ne ‘i ai. 27Ka ‘oku ke alafianga ki ha fefine, ‘oua te ke kumi ha vete. Ka ‘oku ke ‘ata‘atā mei ha fefine, ‘oua te ke kumi ha uaifi. 28Ka neongo ia, ka ‘o kapau te ke mali, tala‘ehai ko ho‘o angahala: pea kapau ‘e mali ha finemui, tala‘ehai kuo ne angahala ai. Ka ko e fa‘ahinga ko ia ‘e ai ha fakamamahi ‘e tō ki he‘enau mo‘ui; pea ko si‘eku ma‘ema‘ekina kimoutolu.
29Ka ko ‘eku tala atu ‘eni, kāinga, Kuo fakanounou ‘a e kuonga, koe‘uhi ‘i he taimi ‘oku toe, ke ‘ilonga ‘a e ma‘u uaifi, ke nau hangē ‘oku ‘ikai te nau ma‘u; 30pea ko kinautolu ‘oku tangi, ke nau hangē ‘oku ‘ikai te nau tangi; pea ko kinautolu ‘oku fiefia, ke nau hangē ‘oku ‘ikai te nau fiefia; pea ko kinautolu ‘oku fakatau mai ha me‘a, ke nau hangē ‘oku ‘ikai ko ‘enau me‘a; 31pea ko kinautolu ‘oku ngāue‘aki ‘a māmani, ke hangē ‘oku ‘ikai ko ‘enau me‘a ke ‘osiki: he kuo kamata liliu ‘a e anga ‘o e maama ko eni.
32Pea ko si‘eku feinga ke ‘oua te mou loto mo‘ua. ‘Oku mo‘ua ‘a e loto ‘o e tangata ta‘ema‘u uaifi ‘i he ngaahi me‘a ‘a e ‘Eiki, he‘ene feinga ke hōhō‘ia ‘a e finangalo ‘o e ‘Eiki: 33ka ko e tangata fakauaifi ‘oku mo‘ua hono loto ‘i he me‘a ‘o māmani, he‘ene feinga ke hōhō‘ia hono uaifi; pea fetohoaki ai hono loto. 34Pea ko e fefine ta‘emali, pe ko e finemui, ‘oku mo‘ua hono loto ‘i he ngaahi me‘a ‘a e ‘Eiki, koe‘uhi ke mā‘oni‘oni hono sino mo hono laumālie fakatou‘osi: ka ko e fefine kuo mali ‘oku mo‘ua hono loto ‘i he me‘a ‘o māmani, he‘ene feinga ke hōhō‘ia hono husepāniti.
35Ka ‘oku ou lea pehē ko e tala mo‘ou; ‘oku ‘ikai ko ha‘aku lafo ha tauhele kiate kimoutolu, ka koe‘uhi ke lava ‘a e me‘a ‘oku taau mo e fakafe‘ao lelei ki he ‘Eiki ta‘eha fehākaaki.
36Ka ‘oka hā ki ha motu‘a ‘oku ta‘engali ‘ene tu‘utu‘uni ki he‘ene ki‘i fefine, koe‘uhi nai kuo tauhili mo ‘ene finemui, pea ka ko ha me‘a ‘oku fepauaki; pea ke fai ‘e he motu‘a ‘a e me‘a ‘oku ne tokanga ki ai, ‘o ne tuku ke mali ‘a e ongo me‘a: tala‘ehai ko ‘ene angahala.#7.36 ko hono hiki ‘e taha ‘o e vēsí ni ‘oku pehē: Ka ke ka fakakaukau leva na‘a ‘oku ‘ikai ke fe‘unga ho anga ‘oku fai ki he finemui ‘okú mo fakama‘ú, pea ‘oku hulu fau ho‘o tokanga ki aí, peá ke mali ā koe mo ia. ‘Oku ‘ikai ke kovi ia. 37Ka ko e motu‘a ‘oku ‘ikai ke tālakitu‘a hono loto, pea ‘oku ‘ikai ha faingata‘a, ka ‘oku ne ‘ata‘atā ke fai ‘a e me‘a ‘oku ne tokanga ki ai; pea ka kuo ne tu‘utu‘uni ‘i hono loto ‘o‘ona, ‘o pehē, te ne ta‘ofi ‘ene ki‘i fefine: ‘e lelei ‘ene fai pehē.#7.37 Ko hono hiki ‘e taha ‘o e vēsí ni ‘oku pehē: Ka ‘e sai ange ke ke pule‘i koe mo fakapapau‘i ho lotó ke ‘oua te ke mali. 38Ko ia, ‘ilonga ‘a ia ‘oku ne fakamali ‘ene ki‘i fefine, ‘oku ne fai lelei; pea ko ia ‘oku ne ta‘ofi mei he mali, ‘e lelei foki ‘ene ngāue, ‘io, ko e lelei lahi ia.#7.38 Ko hono hiki ‘e taha ‘o e vēsí ni ‘oku pehē: ‘E lelei pē ha‘o mali ‘au ia. Ka ‘e lelei ange ke ke nofo ta‘emali ai pē.
39‘Oku ha‘isia ‘a e finemotu‘a lolotonga ‘oku mo‘ui hono husepāniti: ka ‘o kapau kuo mohe ‘a e husepāniti, ‘oku ne ‘ata‘atā ke mali mo ha toko taha ‘oku ne loto ki ai; kaekehe ko e toko taha kuo lotu. 40Ka ko hono monū‘ia lahi ē, ‘o kapau te ne nofo ai pē. Ko ha‘aku ia fakakaukau: pea ‘oku te pehē ‘oku ‘iate kita foki ‘a e Laumālie ‘o e ‘Otua.

Currently Selected:

Kolinitō 1 7: TMB

Highlight

Copy

Compare

Share

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in