YouVersion Logo
Search Icon

Loma 11

11
Ko e Kei Tali pē ‘e he ‘Otuá ‘a e Kakai ‘Isilelí
1He kuo sītu‘a koā ‘a e ‘Otuá ki hono kakaí? ‘Ikai! Ko e ‘Isileli foki au. Ko e mokopuna au ‘o ‘Epalahame he matakali Penisimaní. 2Kuo te‘eki ‘aupito ke sītu‘a ‘a e ‘Otuá ki he kakai na‘á ne ‘uluaki filí. Fakafoki ho‘omou manatú ki he talanoa he Folofolá ki he lāunga ‘a ‘Ilaisiā ki he ‘Otuá ‘i he anga ‘o e kakai ‘Isilelí. 3Na‘e pehē ‘e ‘Ilaisiā, “‘Eiki, kuo nau tāmate‘i ho‘o kau palōfitá mo faka‘auha ‘a e ngaahi fai‘anga feilaulau na‘e fai ai ‘a e lotu kiate koé. Pea ko au pē ‘oku kei toé. Pea kuo nau feinga eni ke tāmate‘i au.”
4Ka na‘e folofola ange ‘a e ‘Eikí kia ‘Ilaisiā, “‘E ‘Ilaisiā, ‘oku kei toe ha toko fitu afe ‘oku nau fakaongoongo kiate au. Ko e toko fitu afe ko iá kuo te‘eki ai ke nau lotu tu‘o taha ki he ‘otua loí, ‘a Peali. 5Pea ko e ‘ātunga ia ‘o e kakai ‘Isilelí he ngaahi ‘ahó ni. ‘Oku kei toe ha ni‘ihi ‘oku lotu mo‘oni, koe‘uhi ko e ‘ofa kuo fai ‘e he ‘Otuá ma‘anautolú. 6‘Oku ‘ikai ko ‘enau toe maí ko ha‘anau fai mālohi, ka ko e ‘ofa tu‘unga‘a ‘a e ‘Otuá. Na‘e ‘ikai mei hoko ia ‘o ka ne ‘ikai e ‘ofa tu‘unga‘a ‘a e ‘Otuá.
7Pea ‘oku mahino mai ai ko e kau ‘Isileli tokosi‘i pē na‘e a‘u ki he me‘a na‘e faka‘amu kātoa ki ai ‘a e kakai ‘Isilelí. Ngata he ki‘i tokosi‘i na‘e fili ‘e he ‘Otuá, ko kinautolu pē na‘a nau a‘u ki he me‘a ko iá. Ko hono toé ko e kau ongongata‘a, 8‘o hangē pē ko e lau ‘a e Folofolá,
“Na‘e ‘ai ‘e he ‘Otuá
ke nau mātu‘aki fakasesele.
Pea talu mei ai
mo ‘enau kui mo tuli.”
‘Oku ‘i ai mo e lau ko eni ‘a Tēvita kiate kinautolu,
“Fanga ‘a e tauhelé,
9pea mounu ‘aki ‘enau me‘akaí
ke ma‘u ai kinautolu,
he ko honau tuhá pē ia.
10Kuihi kinautolu,
ke ‘oua te nau toe lava ‘o sio.
Hili ki honau umá
mo ha kavenga ‘e ‘ikai toe mahu‘i
‘o ta‘e ngata.”
‘E Fakahaofi mo e Kakai Mulí
11Neongo ‘a e hē ‘a e kakai Siú, ka na‘e ‘ikai te nau ‘auha ‘aupito ai. He na‘e hoko ‘enau fai angahalá ko e me‘a ke ma‘u mo‘ui ai ha kakai kehe. 12Pea ‘e ‘ange‘ange ‘a e fakakoloa ki māmani ‘a e angahala mo e hē ‘a ‘Isilelí ‘i he fakakoloa kiate kitautolu ha‘anau toe tafoki kotoa ki he ‘Otuá.
13Ka u ki‘i lave atu mu‘a ki he fa‘ahinga ‘iate kimoutolu ‘oku ‘ikai ko e tupu‘i Siú. He ko ‘eku ‘apōsitoló ke fai fatongia ma‘amoutolu. Pea he‘ikai tuku ‘eku mamahi‘i ‘a e ngāue ko iá. 14Ko ‘eku faka‘amú, ke mātu‘aki fua‘a ai ‘a e kakai Siú, ‘a kinautolu na‘á ku tupu aí, hei‘ilo ‘e fie mo‘ui ai ha ni‘ihi ‘iate kinautolu. 15He na‘e ma‘u faingamālie ‘a māmani ke tafoki ki he ‘Otuá ‘i he sītu‘a kiate ia ‘a e kakai ‘Isilelí. Pea ka ‘iloange kuo toe vālelei ‘a ‘Isileli mo e ‘Otuá, ‘oku ou fakapapau atu, ‘e hangē ia ha foki mai ha taha mei he maté ‘o mo‘ui. 16Ko e anga foki ‘o ho‘omou fakatāpui ha kato mā ma‘á e ngāue ‘a e ‘Otuá, ‘oku mou fakatāpui pē ha konga mā ‘e taha kae hoko kātoa ai pē ‘a e kato maá ko e me‘a ‘a e ‘Otuá. Pea ko ho‘omou fakatāpui pē ha fo‘i aka ‘o ha fu‘u ‘akau ma‘á e ngāue ‘a e ‘Otuá, ko hono fakatāpui ai pē ia ‘o e fu‘u ‘akaú kātoa ma‘á e ‘Otuá.
17Ko kimoutolu hena ‘oku ‘ikai ko e tupu‘i Siú, ‘oku mou hangē ha ‘ū va‘a ‘ōlive vao kuo tu‘usi mai ‘o fakahoko ki ha fu‘u sino‘i ‘ōlive tauhí. Kuo tu‘usi ha ngaahi va‘a ‘o e fu‘u ‘ōlive tauhi ko iá kae fakahoko ki ai kimoutolu. Pea kuo mou ma‘u faingamālie mei he mo‘ui mo e ivi ‘o e fu‘u ‘akau ko iá. 18Vakai na‘a mou ‘amanaki kuo mou sai ange he ngaahi va‘a na‘e tu‘usi kae fakahoko ki ai kimoutolú. He ‘oku ‘ikai ko kimoutolu ‘oku mou fataki e aka ‘o e fu‘u ‘akau ko iá. Ka ko e ngaahi aká ‘oku nau fataki kimoutolú.
19Te mou pehē mai ‘e kimoutolú “‘Io, ka ko e tu‘usi foki ‘a e ngaahi va‘a ko ená kae fei mo ‘atā ke fakahoko au.” 20Pea ‘oku ‘i ai pē ho‘o mo‘oni. Kae vakai na‘á ke ‘ulupupula ai. ‘Apasia pē koe. He ko e tu‘usi kinautolú ko ‘enau ta‘e tuí, kae fakahoko koe ko ho‘o tuí. 21Vakai na‘a ‘ange‘ange ‘a e tu‘usi ‘e he ‘Otuá ‘a e ngaahi va‘a ‘ōlive tauhí ‘i ha‘ane tu‘usi kimoutolu.
22Sio ange ā ki he manava‘ofa mo e ‘ikai toe afe ‘a e ‘ulungāanga ‘o e ‘Otuá. Ko e ‘ikai te ne toe afé, ‘a ‘ene hilifaki ‘a e tautea ‘o e fa‘ahinga na‘e heé, kae fai manava‘ofa kiate kimoutolú. Kapau te mou mo‘ui ‘aki ‘ene ‘ofá, te ne fai manava‘ofa ai pē kiate kimoutolu. Pea kapau te mou sītu‘a ki he‘ene ‘ofa ko iá, pea te ne toe tu‘usi mo kimoutolu.
23Pea ka faifai ange pea toe tui ‘a e ngaahi va‘a na‘e tu‘usí, pea kuo pau ke nau toe hoko ko e va‘a ‘o e fu‘u ‘ōlive tauhí. He ‘e lava noa pē ‘e he ‘Otuá ke toe fakahoko kinautolu ki ai. 24Kuo te‘eki ai foki ha fu‘u ‘ōlive tauhi ‘e tupu hake ‘o va‘a ‘ōlive vao. Ka kuo pau ai pē ke tupu hake ia ‘o fu‘u ‘ōlive tauhi. Pea ‘e faingofua pē ke fakahoko ha va‘a ‘ōlive tauhi ki ha fu‘u ‘ōlive tauhi.
‘E Fakatafoki Mai ‘e he ‘Otuá ‘a ‘Isileli
25Ka u fakamahino atu, kāinga, ‘a e fokotu‘utu‘u fufū ‘a e ‘Otuá ki he kakai ‘Isilelí, hei‘ilo ‘e ta‘ofi ‘aki ha pōlepole tōtu‘a ‘a kimoutolu ‘oku ‘ikai ko e tupu‘i Siú. Kuo ongongata‘a ‘a e kakai ‘Isileli ‘e ni‘ihi. Pea te nau pehē ai pē kae ‘oua kuo ului ‘a e kakai kotoa ‘oku ‘ikai ko e tupu‘i Siú. He kuo talu mei mu‘a mo e ‘afio‘i ‘e he ‘Otuá ‘a e pau ke nau ului maí. 26He kuo pau ke ului kotoa ‘a ‘Isileli, ‘o hangē ko e lau ‘a e Folofolá,
“‘E ha‘u ha Fakamo‘ui mei Saione
‘o fakatafoki kitautolu.
Pea ‘e tuku ai ‘a e fai kovi ‘a e hako ‘o Sēkopé.
27Kuo ‘osi fakapapau‘i mai ‘e he ‘Eikí ‘e pehē,
‘i he ‘aho te ne fakamolemole‘i ai
‘a ‘enau ngaahi angahalá.”
28Kuo lau ‘a e kakai ‘Isilelí ko e ngaahi fili ‘o e ‘Otuá, koe‘uhí kae a‘u atu ‘a e ongoongo-leleí kiate kimoutolu ‘a e kakai mulí. Ka kuo te‘eki ai ke motuhi ‘e he ‘Otuá ‘ene fili ‘a e kakai ‘Isilelí. Pea ‘oku kei ‘ofa pē ‘a e ‘Otuá kiate kinautolu koe‘uhí ko ‘enau ngaahi kui ‘iloá. 29Kuo te‘eki ai ke fakafoki ‘e he ‘Otuá ha me‘a‘ofa na‘á ne foaki. Pea kuo te‘eki ai ke ngalo ‘iate ia ‘a e kakai na‘á ne filí.
30Na‘a mou nofo mai ko eé, ‘a kimoutolu ‘oku ‘ikai ko e tupu‘i Siú, na‘a mou sītu‘a ki he ‘Otuá, kae tokoni‘i ‘e he ‘Otuá ‘a e kakai ‘Isilelí. Pea ko e kakai ‘Isilelí eni kuo sītu‘a ki he ‘Otuá, kae tokoni‘i kimoutolu. 31Pea kuo pau ke toe tokoni‘i ‘e he ‘Otuá ‘a ‘Isileli, koe‘uhí pē ko e ‘ofa ko ia na‘á ne tokoni‘i ‘aki kimoutolú. 32Kuo talangata‘a ki he ‘Otuá ‘a e kakai kotoa pē. Pea kuó ne lau kinautolu kotoa ko e kakai kuo fakapōpula’i. Ka ko ‘ene fai peheé koe‘uhí ka ne toki tokoni‘i kotoa.
33Vakai ange ki he mālie ‘a e ngāue mai ‘a e ‘Otuá! Sio ange ki hono potó mo ‘ene taukeí! ‘Oku fiu feinga hotau ‘atamaí ke makupusi ‘ene ngaahi fakakaukaú, pea vale hotau ngutú hono fakamatala ‘a e mālie ‘o ‘ene ngaahi fokotu‘utu‘ú.
34“Ko hai kuo mahino ki ai ‘a e finangalo ‘o e ‘Eikí?
Ko hai kuó ne fale‘i ‘a e ‘Otuá?
35Ko hai kuo nō mei ai ‘a e ‘Eikí,
pe fekau ke totongi ange hano mo‘ua?”
36Ko e ‘Eikí na‘á ne fakatupu e me‘a kotoa pē, ko ia oku tu‘uloa ai e me‘a kotoa pē, pea ko ia ‘e hu‘u ki ai e me‘a kotoa pē. Ko ia, ke tau fakamālō ma‘u ai pē ki he ‘Eikí. ‘Ēmeni.

Currently Selected:

Loma 11: TCNT

Highlight

Share

Compare

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in