Kenese 30
30
‘Ua Avatu e Rasela ma Lea a la ‘Au‘auna ‘iā Iakopo
1‘Ua iloa e Rasela e le‘i fānau o ia ‘iā Iakopo, ‘ona matau‘a lea o Rasela i lona uso, ‘ua fai mai ai ‘iā Iakopo, “‘Aumai ia ni tama ‘iā te a‘u, a leai ‘ona ‘ou oti ai lea.”
2‘Ona ita tele ai lea o Iakopo ‘iā Rasela, ‘ua na fai atu ai, “O a‘u ‘ea le sui o le Atua, o lē ‘ua lē avatu ‘iā te oe ni fānau?”#Kene 16.2; 1 Samu 1.5
3‘Ona fai mai ai lea o ia, “Fa‘auta, o la‘u ‘au‘auna o Pila, ‘ia e alu atu ‘iā te ia, ‘ona ‘ou fai tama ai lea ‘iā te ia, ‘ia ‘ou maua ni fānau mai ‘iā te ia.” 4‘Ona ‘aumai ai lea e ia o lana ‘au‘auna fafine o Pila ‘iā te ia e fai māna avā, ‘ona alu atu ai lea o Iakopo ‘iā te ia. 5‘Ona tō ai lea o Pila, ‘ua fānau ai ‘iā Iakopo le tama tane. 6‘Ona fa‘apea lea o Rasela, “‘Ua fa‘amasinoina a‘u e le Atua,” ‘ua ia fa‘afofoga mai fo‘i i lo‘u leo ma na ‘aumai ‘iā te a‘u le tama tane, o le mea lea ‘ua ia fa‘aigoa ai ‘iā te ia o Tanu.#30.6 Tanu: mai le gagana Eperu “fa‘amasinoina.” 7‘Ua toe tō fo‘i Pila le ‘au‘auna a Rasela, ‘ua fānau ai ‘iā Iakopo lona to‘alua o tama tane. 8‘Ona fa‘apea lea o Rasela, “O fagatuaga tetele ‘ua ‘ou fagatua ai ma lo‘u uso, ‘ua ‘ou manumālō ai fo‘i;” ‘ua ia fa‘aigoa ai fo‘i ‘iā te ia o Nafatali.#30.8 Nafatali: mai le gagana Eperu “misa.”
9‘Ua iloa e Lea ‘ua pā o ia, ‘ona ‘ave ai lea e ia o Selepa lana ‘au‘auna, ‘ua avatu ‘iā Iakopo e fai ma ana avā.#Kene 29.24 10‘Ona fānau ai lea o Selepa le ‘au‘auna a Lea le tama tane ia Iakopo. 11‘Ona fa‘apea lea o Lea, “O lo‘o sau le au;” ‘ua na fa‘aigoa ai ‘iā te ia o Kato.#30.11 Kato: mai le gagana Eperu “manuia.” 12‘Ua toe fānau fo‘i e Selepa le ‘au‘auna a Lea lona to‘alua o tama tane ‘iā Iakopo. 13‘Ona fa‘apea lea o Lea, “‘Ua ‘ou fiafia auā e fa‘a‘amu‘ia mai fafine ‘iā te a‘u;” ‘ua na fa‘aigoa ai ‘iā te ia o Asera.#30.13 Asera: mai le gagana Eperu “fiafia.”
14O ona po e selesele ai saito na alu atu ai Reupena, ‘ua maua fo‘i tutaima i le vao, ‘ua ‘aumai ai i lona tinā o Lea. ‘Ona fai atu ai lea o Rasela ‘iā Lea, “Se‘i ‘aumai ‘iā te a‘u nai tutaima a lau tama.”
15‘Ona fai mai ai lea o ia ‘iā te ia, “Se mea mamā ‘ea ‘ina ‘ua e fao la‘u tane? A ē fao ‘ea fo‘i ma tutaima a la‘u tama?”
‘Ona fai atu ai lea o Rasela, “O lea fo‘i, lua te momoe ai ma ia i le po nanei, ‘ona o tutaima a lau tama.”
16‘Ua sau Iakopo ai le vao i le afiafi, ‘ona alu atu ai lea o Lea e fa‘afetaia‘i ‘iā te ia, ‘ua fa‘apea atu, “‘E te alu ane ‘iā te a‘u, auā ‘ua ‘ou fa‘atauina lava oe i tutaima a la‘u tama.” ‘Ona la momoe ai lea ma ia i lea po.
17‘Ua fa‘afofoga le Atua ‘iā Lea, ‘ona tō ai lea o ia, ‘ua fānau e ia ‘iā Iakopo le tama tane o lona to‘alima lea. 18‘Ona fa‘apea lea o Lea, “‘Ua foa‘i mai e le Atua lo‘u taui, auā na ‘ou avatu la‘u ‘au‘auna i la‘u tane;” ‘ua na fa‘aigoa ai ‘iā te ia o Isakara.#30.18 Isakara: mai le gagana Eperu “‘ua foa‘i mai le taui.” 19‘Ua toe tō fo‘i Lea, ‘ua fānau ai le tama tane ‘iā Iakopo, o le to‘aono lea. 20‘Ona fa‘apea lea o Lea, “‘Ua foa‘iina mai e le Atua ‘iā te a‘u le ‘oloa lelei; o lenei, o le a talia a‘u e la‘u tane auā ‘ua ‘ou fānau tama tane e to‘aono ‘iā te ia;” ‘ua na fa‘aigoa ai ‘iā te ia o Sepulona.#30.20 Sepulona: mai le gagana Eperu “talia le ‘oloa lelei.” 21‘Ua muli ai fānau e ia se tama teine, ‘ua fa‘aigoa ‘iā te ia o Tina.
22‘Ua manatua fo‘i Rasela e le Atua, ‘ua fa‘afofoga le Atua ‘iā te ia ‘ua fa‘afānauina ia. 23‘Ona tō ai lea o ia ‘ua fānau le tama tane, ‘ua fa‘apea ai, “‘Ua ‘ave‘eseina e le Atua i lo‘u luma.” 24‘Ua na fa‘aigoa ‘iā te ia o Iosefa,#30.24 Iosefa: mai le gagana Eperu “‘ave‘eseina ma toe fa‘aopoopo.” ‘ua fa‘apea, “E fa‘aopoopo mai e le ALI‘I ‘iā te a‘u se tasi tama tane.”
O le Finauga a Iakopo ma Lapana
25‘Ua fānau e Rasela o Iosefa ‘ona fai atu ai lea o Iakopo ‘iā Lapana, “Tu‘u mai ia o a‘u, ‘ina ‘ia ‘ou alu i lo‘u nu‘u ma lo‘u lau‘ele‘ele. 26Tu‘u mai ia o a‘u avā ma a‘u fānau, sa ‘ou ‘au‘auna ai ‘iā te oe, a ‘ou alu; auā ‘ua e iloa la‘u galuega ‘ua ‘ou ‘au‘auna ai ‘iā te oe.”
27‘Ona fai mai ai lea o Lapana ‘iā te ia, “‘Āfai ‘e te alofa ‘iā te a‘u, ‘ia e nofo mai pea, auā ‘ua ‘ou matuā iloa ‘ua fa‘amanuia mai a‘u e le ALI‘I ‘ona o oe.” 28‘Ua fa‘apea mai fo‘i o ia, “‘Ia e ta‘utino mai ‘iā te a‘u sou totogi; ‘ou te avatua lava ‘iā te oe.”
29‘Ona fai atu ai lea o ia ‘iā te ia:
“‘Ua e iloa le uiga o la‘u ‘au‘auna atu ‘iā te oe, ma au mea ‘ua ‘iā te a‘u.#Kene 31.6, 38-40 30Auā sa itiiti mea ‘iā te oe a ‘ou te le‘i sau, a ‘ua tupu, ‘ua matuā tele, ‘ua fa‘amanuia oe e le ALI‘I ‘ona o a‘u; a o lenei, o afea ‘ea ‘ou te sauni ai mea ma lo‘u lava ‘āiga?”
31‘Ona fai mai ai lea o ia, “Se a le mea ‘ou te avatu ‘iā te oe?”
‘Ona fai atu ai lea o Iakopo:
“‘Aua, ‘e te ‘aumai se mea ‘iā te a‘u; ‘āfai ‘e te fai le mea nei ma a‘u, ‘ou te toe fafaga lou lafu ma leoleo ai. 32‘Ou te fealualua‘i i lou lafu uma i le aso nei, e tu‘u ‘ese ai o mamoe uma e ilaila solo ma pulepule; o mamoe efuefu uma i le lafu, ma ‘oti pulepule uma, ma e ilaila solo, e fai ia mo‘u totogi. 33O le mea lea e iloa ai la‘u amiotonu i se aso, pe a o‘o mai lo‘u totogi i ou luma; o ‘oti uma e lē ilaila solo pe pulepule, ma mamoe uma e lē efuefu, e ta‘ugaoia a‘u i lea mea.”
34‘Ona fai mai ai lea o Lapana, “‘Ou te mana‘o ‘ina ‘ia faia le mea ‘ua e fai mai ai.” 35O lea aso fo‘i na ia tu‘u ‘ese ai o ‘oti po‘a sa tusitusi ma pulepule, ma ‘oti fafine uma sa ilaila solo ma pulepule, ‘atoa ma ‘oti uma lava ‘ua i ai se ila sinasina, ma mamoe uma ‘ua efuefu, ‘ona tu‘u atu ai lea i ona atali‘i. 36‘Ua ia tu‘u fo‘i le vā i ala e po tolu le sāvaliga i lo la vā ma Iakopo; ‘ae leoleoina e Iakopo le toe lafu o Lapana.
37‘Ona ‘ave ai lea e Iakapo o tātupu o le lipene mata, ma le lusa, ma le aremoni, na ia fofo‘e ai le pa‘u ‘ia pulepule sisina la‘au. 38‘Ua ia fa‘atutūina la‘au na na fofo‘e i mea fa‘aliu, o mea ia e inu ai vai, i luma o le lafu, ‘ina ‘ua ō atu le lafu e feinu ai, ‘ina ‘ia ofi ai le lafu pe a ō atu e inu.#Eso 2.16 39‘Ona ofi ai lea o le lafu i luma o la‘au, ‘ua fānanau ai o manu tusitusi, ma ilaila solo, ‘atoa ma ē pulepule.
40‘Ua tu‘u ‘ese e Iakopo tama‘i mamoe, ‘ua na fa‘asaga atu fo‘i mata o le lafu i manu tusitusi, ma manu efuefu uma i le lafu o Lapana; ‘ona tu‘u ‘ese ai lea e ia lona lava lafu, ‘ae le‘i tu‘u fa‘atasi ma le lafu o Lapana.
41‘Ua o‘o ‘ina a ofi manu malolosi ‘ona tu‘u ai lea e Iakopo o la‘au i mea e inu ai i luma o manu, ‘ina ‘ia ofi ai i luma o la‘au. 42‘Ae peita‘i o manu ‘ua vaivai, ‘ua ia le tu‘u ai la‘au, ‘ona fai ai lea o manu vaivai ma Lapana, a o ē malolosi ‘ua fai ia ma Iakopo. 43‘Ua matuā fa‘ateleina lava mea a lea tagata, na ‘iā te ia mamoe tele ma ‘au‘auna fafine ma ‘au‘auna tane ma kamela, ‘atoa ma asini.#Kene 24.35; 26.13-14
Đang chọn:
Kenese 30: RSCB
Tô màu
Chia sẻ
So sánh
Sao chép
Bạn muốn lưu những tô màu trên tất cả các thiết bị của mình? Đăng ký hoặc đăng nhập
Revised Samoan Catholic Bible © Bible Society of the South Pacific, 2010.