LALAKOGI 19
19
Bol mo vanai taligu lo qatui venue Evesas
1Lune i Apolos mo toga lo qatui venue Koren, lo taro hi i Bol mo huri na turegi hi mo vano lo vusi mo hivo turu lo qatui venue Evesas. Mo haqe na tangaloi noi Jisas lavasigi aiehi. 2Nge mo huire vena, “?Igimiu neu lei na Vui Gogona lune hi nem ladohogo lui Jisas sige hatie?”
Ingere ram duvie vena, “Igamai gahe rongo na Vui Gogona tea vohogi.”
3Siu i Bol mo huire taligu vena, “?Nge igimiu neu lei na hava garuhigogona?”
Ram duvi vena, “Gau lei na garuhigogona ngehi i Jon mo vaie.”
4I Bol mo veve vena, “A garuhigogona noi Jon hurire hi ram tudori den nora galegaleasi. Siu mo veve lawera duvi Israel ve rain ladohogo lune hi vin vomai lo tagune. Ingeie hi i Jisas.”
5Lune ram rongo na leo hi, ram lai na garuhigogona lo henai Huqe Jisas. 6Lune i Bol mo tangovire a Vui Gogona mo hivo lure, ram laqa lo leo wagiwegineu, ram waregi sere na leo ngehi i God u bete lawera. 7Ingere doluegi lategi hangavulu domwagi gairue.
8I Bol mo vano lolo valei tataro nora duvi Israel, mo laqa garagara meire tangaloi u sao a vule gaitolu nge he matagu tea. Mo laqa meire mo tarani garagara vena vaire ran ilo vurugegi ve i God mo ratahigi gorora, siu u tatarise ve rain ladomava ginie. 9Nge ingere lavasigi a qature rau siaga rahe ladohogo tea, ingere ram veve asiesigi na Matahala nona Huqe lolo nagora burigi doluegi. I Bol mo sireginire nge mo laire hi rau ladohogo lui Jisas ram vano bulu. Vataha rani ram vano bubugi ram laqalaqa lolo valei hikehike noi Tiranas. 10Siu i Bol u vei na tabana hi a higao gairue, aiehi a tangaloi u sao ram toga lo vanue Esia, ingere a duvi Israel ko a tangaloi wagiwegineu vage, ram rongo na leo nona Huqe.
Ira netui Skeva
11I God mo vai na vaigivui rau wegiwegineu turu Bol. 12Lune a tangaloi ram lai na hakisivi koa luqe ingere hi i Bol u luqe ginire beno, ram vano ram taue lo tangaloi hi ram sege ram mwaso, ko a tamate vage ram vano denire. 13A tangaloi lavasigi a duvi Israel ram vano lategi vataha na ute, ve ran livu vohogi na tamate. Ingere hi vage ram vai leo ve ran lalakogi lo henai Jisas, a noda Huqe. Ram veve lawe na vui esi vena, “Nam hora gimiu lo henai Jisas ngehi i Bol mo veve serea.” 14Ingere hi ram vai mwere hi, ingere gaibitu, ingere a reretehigi i tamara a muei rugurugu den duvi Israel a henana i Skeva. 15Nge a tamate hi mo veve lawera vena, “I Jisas hi nau iloe, i Bol vage nau iloe, nge igimiu nahe ilo gimiu te vohogi.” 16A tangaloi hi a vui esi u toga lune mo maraga mo wehire, ram longalongai dei mo dare vovohogi luqara ram toa vohogi dena valena. 17Lune a duvi Israel ko a tangaloi wagiwegineu vage hi ram toga lo qatui venue Evesas, ram rongo na roro huri na gineu hi, ram matagu liu. Ram ladomavagi na henai Huqe hi i Jisas u liu. 18A tangaloi u sao hi rau ladohogo beno lui Jisas ram maraga, ram veve sere lo nagora sinobu huri ve tomue rau lalakogi lo aruana ko a uviuvi managi. 19Tomue a tangaloi u sao hi rau hako aruana ko a uviuvi managi ram vile bulutegi na nora buk ram horara lo nagora sinobu. Siu tangaloi ram vile bubugi na tovoi manegi u dadari a teri vatu vudolue vagarue avigi ngavulu-gailime. 20Lo huireana lawua mwere ngaha a leo nona Huqe mo mawahe mo vagevage mo vano vataha na ute, mo mwaso mo huire vataha na tarogi.
A garoana lawua lo vanue Evesas
21Lo tagui gineu ingere ngaha rau vei, Bol mo domigi na nona ladolado ve na vano taligu lo vanue Jerusalem, huri ve tomue vin vano turu Masedonia ko Kris. Bol mo veve vena, “Nai vano aie hi siu lo tagugi hi nai vano nai lehi na qatui vanue lawua Rom vage.” 22Siu mo hora na nona gaihora gairue, i Timoti tona Erastas ve ron vano Masedonia nge ingeie mo toga tau mosigei lo vanue Esia.
23Lo taro hi a garoana lawua lo qatui venue Evesas huri na matahalai Huqe. 24Lo taro hi a tangaloi gatagale a henana i Demetrius ingeie a tangaloi mo tabana lo silva. Lo vanue hi a tangaloi u sao ram huduhudu goro na nunui vavine i Atemis. Siu i Demetrius hi mo bolo na nunui vale wuwerigi lo silva rau mwere na vale gogona nona nunui tarabesi gineu hi. Ingeie meire nona tangaloi tabanagi ram sogaginire.
25I Demetrius mo ware na sone bubugi, ram kalo bubugi meire nona tangaloi ko ingere lavasigi hi ram tabana lo tabana hala gatagale mwereire, ko mo vevelawera vena, “Ngaraha,igimiu neu ilo ve dam vai na mane lawua dena noda tabanagi ngaha. 26Nge igimiu nem rongo na leoi tangaloi ngaha, i Bol, nem lehi na gineu hi mo vaie. Ingeie mo veve huri ve a god hi a tangaloi ram gihire gina limara hatie god hogo vohogi. Siu hatie hano lo vanue Evesas hogosie, nge lo vanue lavasigi vage mo dali na vanue Esia, u revei na tangaloi u sao beno ram leahi na domire. 27Siseri ngaha a tangaloi doluegi rain teu vuigi rain veve asiesigi na noda tabana. Rain teuvuigi rain siregi na tanoi lado mava lo valei tataro nona god hi i Artemis, ingere hi ram huduhudu goroe lo vanue Esia ko dali na ureure. Dain geluvegi na noda god lawua hi.” 28Lune ira tangaloi tabanagi hi ram rongo na leo hi ram mero ram tauvuigi ram ulo vena, “Atemis ta Evesas, ingeie a god lawua.” 29A romasi hi mo lawua lolo togagi venue lawua hi Evesas. Siu ingere talo burigi hi ram wiribibi na tangaloi gairue ta Masedonia hi ru huri Bol, i Kaius tona Aristakus. Siu a sinobu doluegi ram reveire ram toaginire mo vano lo tantano lawua hi a nora sone bubugi talo togagi venue lawua hi mo vai aie. 30I Bol mo tarani ve na vano na laqa meire sinobu, nge ira hine hi rau ladohogo lui Kraes rahe siregi tea. 31Vage, a tomtomuegi lavasigi ta Esia ingere a buluana noi Bol. Ram hora na leo lawea ram navu denie ve vin he ahu tea lolo vale lawua hi. 32A sinobu lavasigi ram ngaragi na gineu gatagale, nge lavasigi ram veve na gineu wagineu, nge a sinobu u sao hi rau haroe ve ram veve na havai. Siu ingere lavasigi rau haroe ve rau vanai tahi huri havagineu. 33A tomtomuegi lavasigi den duvi Israel ram susuni na tangaloi gatagale a henana i Aleksanda mo vano lo nagora sinobu. Lavasigi ram veve havagineu lawea ve ingeie na veve. Huri ram lado ve ingeie hi u teuvuigi na gineu hi. Mo toqetoqe bibire gina limana ve ran rorogo, siu mo vai leo vena matamwasaragi lawera ve a gineu ngaha a vuigi he eno te lune. 34Siu a sinobu hi ram leo huri ve ingeie a duvi Israel, ingere ram ulo, ram veve vena, “Atemis ta Evesas, ingeie a god lawua.” Ingere rau ulogi na gineu gatagale ngaha huri na mahoi aho gairue. 35Nge a muei tangaloi lawua gatagale ta Evesas mo vanai mo suri na sinobu ve ran rorogo, mo veve vena, “Ngaraha ta Evesas, igimiu doluegi neu ilo ve a qatui venue Evesas mo leo huri na valei tataro noi god lawua hi Atemis. A sinobu doluegi talolo ureure rau ilo vage vei gide dam leo huri na vatu gogona noi Atemis, hi u soi den eulu. 36A tangaloi gatagale vin he veve lai tea ve a gineu ngaha hatie hogo lune. Siu nam suri gimiu ve nen rorogo. Nen rorogo nem ladolado tomue siu nebei vei na gineu. 37Neu lei na tangaloi ingere ngaha tavanai tangaha, nge ingere rahe veve asiesigi na noda god tea. Sige rahe balu na havagineu tea den nona valei tataro. 38Tare ve i Demetrius mena nona tangaloi tabana ve a nora leo tea vano vovohoi na tangaloi ingere hi a tanoi kot mo eno ko a tangaloi vevegi ram tino aie hi. U garea ve rain lei na nora leo asi hi vin vano ram veve serera lo nagora aie hi. 39Nge tare ve nem lado ve a gineugi u lawua taligu denie hi, u garea ve nein leilei na leo asi hi vin vano lolo kansel nora tangaloi talolo qatui venue ngaha, ko a kansel hi vin vevegi vovohoi ginie. 40Huri u matamwasara ve rain ware gide lo kot huri na lalakogi hi u vei bagataha, rain veve asiesigi gide ve igide hi dau tevuigi na garoana lawua lo nagora tangaloi. Hatie gai duvigi mei gide, a vevenagi a sonebubugi gaqarigi hatie leohigi ve u vovohoi.” 41Lune ingeie u veve na gineu ingere ngaha u rovo, mo hora na sinobu ram mule.
ទើបបានជ្រើសរើសហើយ៖
LALAKOGI 19: HNT
គំនូសចំណាំ
ចែករំលែក
ចម្លង

ចង់ឱ្យគំនូសពណ៌ដែលបានរក្សាទុករបស់អ្នក មាននៅលើគ្រប់ឧបករណ៍ទាំងអស់មែនទេ? ចុះឈ្មោះប្រើ ឬចុះឈ្មោះចូល
Bible Society of the South Pacific, 2013
LALAKOGI 19
19
Bol mo vanai taligu lo qatui venue Evesas
1Lune i Apolos mo toga lo qatui venue Koren, lo taro hi i Bol mo huri na turegi hi mo vano lo vusi mo hivo turu lo qatui venue Evesas. Mo haqe na tangaloi noi Jisas lavasigi aiehi. 2Nge mo huire vena, “?Igimiu neu lei na Vui Gogona lune hi nem ladohogo lui Jisas sige hatie?”
Ingere ram duvie vena, “Igamai gahe rongo na Vui Gogona tea vohogi.”
3Siu i Bol mo huire taligu vena, “?Nge igimiu neu lei na hava garuhigogona?”
Ram duvi vena, “Gau lei na garuhigogona ngehi i Jon mo vaie.”
4I Bol mo veve vena, “A garuhigogona noi Jon hurire hi ram tudori den nora galegaleasi. Siu mo veve lawera duvi Israel ve rain ladohogo lune hi vin vomai lo tagune. Ingeie hi i Jisas.”
5Lune ram rongo na leo hi, ram lai na garuhigogona lo henai Huqe Jisas. 6Lune i Bol mo tangovire a Vui Gogona mo hivo lure, ram laqa lo leo wagiwegineu, ram waregi sere na leo ngehi i God u bete lawera. 7Ingere doluegi lategi hangavulu domwagi gairue.
8I Bol mo vano lolo valei tataro nora duvi Israel, mo laqa garagara meire tangaloi u sao a vule gaitolu nge he matagu tea. Mo laqa meire mo tarani garagara vena vaire ran ilo vurugegi ve i God mo ratahigi gorora, siu u tatarise ve rain ladomava ginie. 9Nge ingere lavasigi a qature rau siaga rahe ladohogo tea, ingere ram veve asiesigi na Matahala nona Huqe lolo nagora burigi doluegi. I Bol mo sireginire nge mo laire hi rau ladohogo lui Jisas ram vano bulu. Vataha rani ram vano bubugi ram laqalaqa lolo valei hikehike noi Tiranas. 10Siu i Bol u vei na tabana hi a higao gairue, aiehi a tangaloi u sao ram toga lo vanue Esia, ingere a duvi Israel ko a tangaloi wagiwegineu vage, ram rongo na leo nona Huqe.
Ira netui Skeva
11I God mo vai na vaigivui rau wegiwegineu turu Bol. 12Lune a tangaloi ram lai na hakisivi koa luqe ingere hi i Bol u luqe ginire beno, ram vano ram taue lo tangaloi hi ram sege ram mwaso, ko a tamate vage ram vano denire. 13A tangaloi lavasigi a duvi Israel ram vano lategi vataha na ute, ve ran livu vohogi na tamate. Ingere hi vage ram vai leo ve ran lalakogi lo henai Jisas, a noda Huqe. Ram veve lawe na vui esi vena, “Nam hora gimiu lo henai Jisas ngehi i Bol mo veve serea.” 14Ingere hi ram vai mwere hi, ingere gaibitu, ingere a reretehigi i tamara a muei rugurugu den duvi Israel a henana i Skeva. 15Nge a tamate hi mo veve lawera vena, “I Jisas hi nau iloe, i Bol vage nau iloe, nge igimiu nahe ilo gimiu te vohogi.” 16A tangaloi hi a vui esi u toga lune mo maraga mo wehire, ram longalongai dei mo dare vovohogi luqara ram toa vohogi dena valena. 17Lune a duvi Israel ko a tangaloi wagiwegineu vage hi ram toga lo qatui venue Evesas, ram rongo na roro huri na gineu hi, ram matagu liu. Ram ladomavagi na henai Huqe hi i Jisas u liu. 18A tangaloi u sao hi rau ladohogo beno lui Jisas ram maraga, ram veve sere lo nagora sinobu huri ve tomue rau lalakogi lo aruana ko a uviuvi managi. 19Tomue a tangaloi u sao hi rau hako aruana ko a uviuvi managi ram vile bulutegi na nora buk ram horara lo nagora sinobu. Siu tangaloi ram vile bubugi na tovoi manegi u dadari a teri vatu vudolue vagarue avigi ngavulu-gailime. 20Lo huireana lawua mwere ngaha a leo nona Huqe mo mawahe mo vagevage mo vano vataha na ute, mo mwaso mo huire vataha na tarogi.
A garoana lawua lo vanue Evesas
21Lo tagui gineu ingere ngaha rau vei, Bol mo domigi na nona ladolado ve na vano taligu lo vanue Jerusalem, huri ve tomue vin vano turu Masedonia ko Kris. Bol mo veve vena, “Nai vano aie hi siu lo tagugi hi nai vano nai lehi na qatui vanue lawua Rom vage.” 22Siu mo hora na nona gaihora gairue, i Timoti tona Erastas ve ron vano Masedonia nge ingeie mo toga tau mosigei lo vanue Esia.
23Lo taro hi a garoana lawua lo qatui venue Evesas huri na matahalai Huqe. 24Lo taro hi a tangaloi gatagale a henana i Demetrius ingeie a tangaloi mo tabana lo silva. Lo vanue hi a tangaloi u sao ram huduhudu goro na nunui vavine i Atemis. Siu i Demetrius hi mo bolo na nunui vale wuwerigi lo silva rau mwere na vale gogona nona nunui tarabesi gineu hi. Ingeie meire nona tangaloi tabanagi ram sogaginire.
25I Demetrius mo ware na sone bubugi, ram kalo bubugi meire nona tangaloi ko ingere lavasigi hi ram tabana lo tabana hala gatagale mwereire, ko mo vevelawera vena, “Ngaraha,igimiu neu ilo ve dam vai na mane lawua dena noda tabanagi ngaha. 26Nge igimiu nem rongo na leoi tangaloi ngaha, i Bol, nem lehi na gineu hi mo vaie. Ingeie mo veve huri ve a god hi a tangaloi ram gihire gina limara hatie god hogo vohogi. Siu hatie hano lo vanue Evesas hogosie, nge lo vanue lavasigi vage mo dali na vanue Esia, u revei na tangaloi u sao beno ram leahi na domire. 27Siseri ngaha a tangaloi doluegi rain teu vuigi rain veve asiesigi na noda tabana. Rain teuvuigi rain siregi na tanoi lado mava lo valei tataro nona god hi i Artemis, ingere hi ram huduhudu goroe lo vanue Esia ko dali na ureure. Dain geluvegi na noda god lawua hi.” 28Lune ira tangaloi tabanagi hi ram rongo na leo hi ram mero ram tauvuigi ram ulo vena, “Atemis ta Evesas, ingeie a god lawua.” 29A romasi hi mo lawua lolo togagi venue lawua hi Evesas. Siu ingere talo burigi hi ram wiribibi na tangaloi gairue ta Masedonia hi ru huri Bol, i Kaius tona Aristakus. Siu a sinobu doluegi ram reveire ram toaginire mo vano lo tantano lawua hi a nora sone bubugi talo togagi venue lawua hi mo vai aie. 30I Bol mo tarani ve na vano na laqa meire sinobu, nge ira hine hi rau ladohogo lui Kraes rahe siregi tea. 31Vage, a tomtomuegi lavasigi ta Esia ingere a buluana noi Bol. Ram hora na leo lawea ram navu denie ve vin he ahu tea lolo vale lawua hi. 32A sinobu lavasigi ram ngaragi na gineu gatagale, nge lavasigi ram veve na gineu wagineu, nge a sinobu u sao hi rau haroe ve ram veve na havai. Siu ingere lavasigi rau haroe ve rau vanai tahi huri havagineu. 33A tomtomuegi lavasigi den duvi Israel ram susuni na tangaloi gatagale a henana i Aleksanda mo vano lo nagora sinobu. Lavasigi ram veve havagineu lawea ve ingeie na veve. Huri ram lado ve ingeie hi u teuvuigi na gineu hi. Mo toqetoqe bibire gina limana ve ran rorogo, siu mo vai leo vena matamwasaragi lawera ve a gineu ngaha a vuigi he eno te lune. 34Siu a sinobu hi ram leo huri ve ingeie a duvi Israel, ingere ram ulo, ram veve vena, “Atemis ta Evesas, ingeie a god lawua.” Ingere rau ulogi na gineu gatagale ngaha huri na mahoi aho gairue. 35Nge a muei tangaloi lawua gatagale ta Evesas mo vanai mo suri na sinobu ve ran rorogo, mo veve vena, “Ngaraha ta Evesas, igimiu doluegi neu ilo ve a qatui venue Evesas mo leo huri na valei tataro noi god lawua hi Atemis. A sinobu doluegi talolo ureure rau ilo vage vei gide dam leo huri na vatu gogona noi Atemis, hi u soi den eulu. 36A tangaloi gatagale vin he veve lai tea ve a gineu ngaha hatie hogo lune. Siu nam suri gimiu ve nen rorogo. Nen rorogo nem ladolado tomue siu nebei vei na gineu. 37Neu lei na tangaloi ingere ngaha tavanai tangaha, nge ingere rahe veve asiesigi na noda god tea. Sige rahe balu na havagineu tea den nona valei tataro. 38Tare ve i Demetrius mena nona tangaloi tabana ve a nora leo tea vano vovohoi na tangaloi ingere hi a tanoi kot mo eno ko a tangaloi vevegi ram tino aie hi. U garea ve rain lei na nora leo asi hi vin vano ram veve serera lo nagora aie hi. 39Nge tare ve nem lado ve a gineugi u lawua taligu denie hi, u garea ve nein leilei na leo asi hi vin vano lolo kansel nora tangaloi talolo qatui venue ngaha, ko a kansel hi vin vevegi vovohoi ginie. 40Huri u matamwasara ve rain ware gide lo kot huri na lalakogi hi u vei bagataha, rain veve asiesigi gide ve igide hi dau tevuigi na garoana lawua lo nagora tangaloi. Hatie gai duvigi mei gide, a vevenagi a sonebubugi gaqarigi hatie leohigi ve u vovohoi.” 41Lune ingeie u veve na gineu ingere ngaha u rovo, mo hora na sinobu ram mule.
ទើបបានជ្រើសរើសហើយ៖
:
គំនូសចំណាំ
ចែករំលែក
ចម្លង

ចង់ឱ្យគំនូសពណ៌ដែលបានរក្សាទុករបស់អ្នក មាននៅលើគ្រប់ឧបករណ៍ទាំងអស់មែនទេ? ចុះឈ្មោះប្រើ ឬចុះឈ្មោះចូល
Bible Society of the South Pacific, 2013