Mataio 9
9
‘Ua Fa‘amālōlōina e Iesu le Tagata ‘ua Pe Lona Tino
(Mare 2.1-12; Luka 5.17-26)
1‘Ua maliu atu Iesu i le va‘a, ma malaga atu i lona lava ‘a‘ai i le isi itūvai. 2‘Ona si‘i ane lea e i latou ‘iā te ia o le tagata ‘ua pe lona tino. ‘Ua silafia e Iesu lo latou fa‘atuatua, ‘ona fetalai atu lea i le tagata ma‘i, “Lo‘u atali‘i e, ‘ia e loto tele, ‘ua fa‘amāgaloina au agasala.”
3A o isi a‘oa‘o tulafono ‘ua femusua‘i, ma fai ane, “ ‘Ua ‘upuvale lenei tagata i le Atua.”#Mare 2.7
4‘Ua silafia e Iesu o latou mafaufauga, ‘ona fesili atu lea ‘iā te i latou, “Aiseā ‘ua ‘outou mafaufau leaga ai i o ‘outou loto?#Mata 12.25; Ioane 2.25 5O lē fea ‘ea e faigofie: o le fai atu, ‘ ‘Ua fa‘amāgaloina au agasala,’ po o le fai atu, ‘Tula‘i ia, ma savali?’ 6O le mea lenei o le a ‘outou iloa ai, e mafai e le Atali‘i o le Tagata ‘ona fa‘amāgaloina agasala i le lalolagi.” ‘Ua liliu atu loa Iesu i le tagata ma‘i ma fetalai atu i ai, “Tula‘i ia, ‘ave lou moega ma alu i lou ‘āiga.”
7‘Ona tula‘i ai lea o ia ma alu i lona ‘āiga. 8‘Ina ‘ua va‘aia e tagata le mea ‘ua tupu, sa matuā ofo lava i latou. ‘Ua vivi‘i atu fo‘i i latou i le Atua ‘ina ‘ua tu‘uina mai se pule fa‘apea i tagata.
‘Ua Vala‘auina e Iesu Mataio
(Mare 2.13-17; Luka 5.27-32)
9A o maliu atu Iesu nai lea mea, sa silafia e ia le tagata e igoa ia Mataio, o lo‘o nofo mai i le fale e ao ai lafoga. ‘Ua fetalai atu Iesu ‘iā te ia, “Mulimuli mai ia ‘iā te a‘u.”
‘Ona tula‘i lea o ia ma mulimuli atu ‘iā Iesu.
10A o taumafa Iesu i le fale i le isi aso, na ō ane tagata aolafoga e to‘atele ‘atoa ma ē e agasala, ma ‘ua ‘a‘ai fa‘atasi ma Iesu ma ona so‘o. 11‘Ua va‘ai atu faresaio i lea mea, ‘ona fai ane lea o i latou i ona so‘o, “ ‘Ua ‘a‘ai fa‘atasi aiseā lo ‘outou A‘oa‘o ma tagata aolafoga ma ē e agasala?”
12‘Ua fa‘afofoga atu Iesu i na ‘upu, ‘ona fetalai atu lea o ia ‘iā te‘i latou, “E lē o tagata soifua mālōlōina, a o tagata mama‘i e mana‘omia le foma‘i. 13Inā o ia e sā‘ili le uiga o ‘upu nei, ‘ ‘Ou te loto i le alofa, ‘ae lē o le taulaga.’ ‘Ou te le‘i sau e vala‘au i tagata amiotonu, a o tagata agasala.”#Mata 12.7; Hose 6.6; 1 Samu 15.22; 18.11
O le Matā‘upu e Uiga i le Anapogi
(Mare 2.18-22; Luka 5.33-39)
14‘Ona ō ane lea o so‘o o Ioane ‘iā Iesu ma fai ane, “Aiseā ‘ua matou saga anapopogi ai lava i matou ma faresaio, a o ou so‘o e lē anapopogi i latou?”
15‘Ua tali atu Iesu ‘iā te i latou, “E mafai ‘ea e uō a le fa‘ato‘āfaiavā ‘ona fa‘anoanoa a o fa‘atasi i latou ma le fa‘ato‘āfaiavā? Peita‘i e o‘o mai aso e ‘ave‘esea ai le fa‘ato‘āfaiavā mai ‘iā te i latou, o le taimi tonu lenā e anapopogi ai i latou.
16“E leai se tagata na te fonoina se māsae o se ‘ofu tuai i se fasi ‘ie fou; auā e māsae ai le ‘ofu ‘ona o le fono, ‘ona sili atu lea ‘ona tele o le māsae. 17E lē utuina fo‘i se uaina fou i ni fagupa‘u tuai, auā e pāpā ai fagupa‘u, ‘ona maumau lea o le uaina, ma ‘ua lē aogā ai fo‘i fagupa‘u. ‘Ae utuina lava le uaina fou i fagupa‘u fou, ‘ona taufai saogalemū ai lea o fagupa‘u ma le uaina.”
O le Teine na Toe Fa‘aolaina, ma le Fafine na Pa‘i atu i le ‘Ofu o Iesu
(Mare 5.21-43; Luka 8.40-56)
18A o fetalai atu Iesu ‘iā te i latou i ia mea, na alu ane le isi ali‘i tāua lava, ma ifo to‘ele ane ‘iā te ia. ‘Ua fai ane fo‘i o ia, “O si o‘u afafine fa‘ato‘ā oti nei lava; peita‘i a e maliu mai e fa‘ae‘e i ai lou ‘a‘ao, o le a toe ola lava.”
19‘Ona tula‘i lea o Iesu ma ona so‘o, ‘ua mulimuli atu ‘iā te ia.
20Sa i ai le isi fafine sa ma‘i i le puna toto i tausaga e sefulu ma le lua. ‘Ua ui ane o ia i tua o Iesu ma pa‘i atu i le pito o lona ‘ofu. 21Auā sa fa‘apea lona manatu, tau lava ‘ina ‘ou pa‘i atu i le pito o lona ‘ofu, ‘ona fa‘amālōlōina ai lea o a‘u.
22A ‘ua liliu ane Iesu ma ‘ua silafia e ia le fafine. ‘Ona fetalai ane lea i ai, “Lo‘u afafine e, ‘ia e loto tele. ‘Ua fa‘amālōlōina oe i lou fa‘atuatua.” ‘Ua amata mai i lenā itūlā ‘ona malosi lava le fafine.
23E taunu‘u atu Iesu i le fale o lea ali‘i, o i ai le ‘au ilifagufagu ma tagata e to‘atele o lo‘o matuā fa‘anoanoa. 24‘Ona fetalai atu lea o Iesu ‘iā te i latou, “Ō ‘ese ia! E le‘i oti le teine o lo‘o moe.” ‘Ona tauemu mai lea o i latou ‘iā te ia. 25‘Ona tulia lea o i latou i fafo ma le fale, na maliu atu loa Iesu ma tago atu i le lima o le teine, ‘ona toe ola ai lea o ia. 26‘Ona salalau atu lea o le tala i le nu‘u uma e uiga i lenei mea.
‘Ua Fa‘amālōlōina e Iesu Tagata Tauaso e To‘alua
27A o maliu ‘ese atu Iesu mai lea nu‘u, sa mulimuli atu ‘iā te ia tagata tauaso e to‘alua. Na la ‘alalaga atu fo‘i, “Le Alo e o Tavita, alofa mai ‘iā te i mā‘ua.”
28‘Ua ulu atu Iesu i le fale, ‘ona ō ane lea ‘iā te ia o tagata tauaso. ‘Ua fesili atu Iesu ‘iā te i lā‘ua, “Lua te fa‘atuatua ‘ea e mafai ‘ona ‘ou fa‘apupulaina o ‘oulua mata?”
‘Ua tali mai i lā‘ua, “O lea lava, le Ali‘i e.”
29‘Ona pa‘i atu lea o Iesu i o la mata, ma fetalai atu, “ ‘Ia fa‘ataunu‘uina ‘iā te ‘oulua le mea ‘ua ‘oulua fa‘atuatua i ai.” 30‘Ona toe pupula loa lea o la mata. ‘Ua vavao fo‘i i lā‘ua e Iesu ma fetalai atu ‘aua ne‘i ‘oulua ta‘u atu lenei mea i se isi.
31A ‘ua ō i lā‘ua ma tāla‘i atu le tala ‘iā te ia i le nu‘u ‘atoa.
‘Ua Fa‘amālōlōina e Iesu le Tagata Gūgū
32‘Ina ‘ua ō ‘ese tagata tauaso, sa avane loa e nisi ‘iā te ia le tagata gūgū ‘ua uluitinoina e le temoni. 33‘Ua tulia e Iesu le temoni, ‘ona tautala ai lea o le tagata gūgū. ‘Ua ofo tagata uma ma fai ane, “Fa‘ato‘ā tupu lea o se mea fa‘apea ‘iā Isaraelu.”
34A ‘ua fai ane faresaio, “O le pule o temoni ‘ua mafai ai e ia ‘ona tulia temoni.”
O le Alofa o Iesu i Tagata
35Sa femaliua‘i solo Iesu i ‘a‘ai ma faoa ‘a‘ai, ma a‘oa‘o atu i o latou sunako; sa folafola atu fo‘i e ia ‘iā te i latou le Tala Lelei o le Mālō, ma fa‘amālōlō ma‘i ‘ese‘ese uma lava. 36‘Ua silasila atu o ia i tagata e to‘atele na ō ane, ‘ona ‘o‘otia ai lea o lona finagalo ‘ina ‘ua fememea‘i ma mafatia i latou, e pei o ni mamoe ‘ua leai so latou leoleo. 37‘Ona fetalai ane lea o ia i ona so‘o, “ ‘Ua tele le fuata e fia seleseleina, a ‘ua to‘aitiiti le ‘au faigaluega. 38O lea ‘ia ‘outou tatalo atu ai i le Ali‘i e ana le fa‘ato‘aga, ‘ina ‘ia ‘auina mai ni tagata faigaluega mo le tauina o fua o lana fa‘ato‘aga.”
اکنون انتخاب شده:
Mataio 9: SCNT
هایلایت
به اشتراک گذاشتن
کپی
می خواهید نکات برجسته خود را در همه دستگاه های خود ذخیره کنید؟ برای ورودثبت نام کنید یا اگر ثبت نام کرده اید وارد شوید
Samoan Contemporary New Testament © Bible Society of the South Pacific, 2009.