Mataio 18
18
O ai ‘ea e Sili?
(Mare 9.33-37; Luka 9.46-48)
1O lea itū aso ‘ua ō ane ai le ‘au so‘o ‘iā Iesu, ‘ua fa‘apea ane, “O ai ‘ea e sili i le mālō o le lagi?”#Luka 22.24
2‘Ona vala‘au atu ai lea o Iesu i le tamaitiiti, ‘ua fa‘atū ‘iā te ia i o latou luma, 3‘ua fa‘apea atu, “E moni, ‘ou te fai atu ‘iā te ‘outou, a lē liua ‘outou ma ‘avea ‘ia pei o tamaiti, tou te lē sao lava i le mālō o le lagi.#Mare 10.15; Luka 18.17 4O lenei o sē fa‘amaulalo o ia ‘iā te ia e pei o le tamaitiiti nei, e sili lea i le mālō o le lagi. 5‘Ai sē talia se tamaitiiti fa‘apenei ‘ona o lo‘u igoa, ‘ua ia talia a‘u.
O Fa‘aosoosoga i le Agasala
(Mare 9.42-48; Luka 17.1-2)
6“‘Ai sē na te fa‘atausuai se tasi o i latou nei e fa‘atauva‘a o ē fa‘atuatua ‘iā te a‘u, e lelei i lea tagata pe a nonoa se ma‘aolo tele i lona ua, ma fa‘agotoina o ia i le moana loloto. 7‘Oi talofa i le lalolagi i mea e tausuai ai! Auā e ao ‘ona tutupu mea e tausuai ai; ‘ae ui lava i lea, ‘oi talofa, i le tagata na te fa‘atupuina o mea e tausuai ai.
8“‘Āfai fo‘i ‘e te tausuai i lou lima po o lou vae, ‘inā tutū ‘ese ia, ma e lafoa‘i; e lelei ‘ona e sao i le ola a ‘ua lima mutu pe pipili, ‘ae leaga pe a lafoina oe i le afi e fa‘avavau ma ou lima e lua ma ou vae e lua.#Mata 5.29, 30 9‘Āfai fo‘i e tausuai i lou mata, ‘inā sali ‘ese ia ma e lafoa‘i; e lelei ‘ona e sao i le ola ma le mata e tasi, ‘ae leaga pe a lafoina oe ma ou mata e lua i le afi o Kēna.#Mata 5.29
O le Fa‘ata‘oto i le Mamoe ‘ua Lē Iloa
(Luka 15.3-7)
10“‘Ia ‘outou, ne‘i tou fa‘alēaogāina se tasi o i latou nei e fa‘atauva‘a; auā ‘ou te fai atu ‘iā te ‘outou, o a latou agelu i le lagi e lē aunoa ‘ona latou va‘ava‘ai i fofoga o lo‘u Tamā o i le lagi.#Epe 1.14 11Auā ‘ua sau le Atali‘i o le tagata e fa‘aola i lē na lē iloa.#18.11 O nisi fa‘aliliuga e lē maua ai le fuai‘upu 11. 12O le a sa ‘outou manatu i le tagata sā i ai ana mamoe e selau, ‘ae ‘ua leiloa le tasi? Na te lē tu‘ua ‘ea le ivasefulu ma le iva i mauga, ‘ae alu o ia e sā‘ili i le mamoe na leiloa? 13‘Āfai fo‘i na te maua, e moni, ‘ou te fai atu ‘iā te ‘outou, e tele lona ‘oli‘oli i lea, ‘ae itiiti i le ivasefulu ma le iva o mamoe e le‘i leiloa. 14E fa‘apea lo ‘outou Tamā#18.14 lo ‘outou Tamā: O nisi fa‘aliliuga; lo‘u Tamā. o i le lagi, e lē finagalo o ia ‘ina ‘ia fano se tasi o i latou nei e fa‘atauva‘a.
O le Uso po o le Tuafafine ‘ua Agasala
15“‘Āfai e agaleaga mai lou uso ‘iā te oe, ‘ia e alu ma a‘oa‘i ‘iā te ia tau lava o ‘oulua ma ia. ‘Āfai e fa‘alogo mai o ia ‘iā te oe, ‘ua e maua lou uso.#Levi 19.17; Luka 17.3; Kala 6.1 16‘Ae ‘āfai e lē fa‘alogo mai o ia, lua te ō ma se tasi, po o se to‘alua, ‘ina ‘ia fa‘amaoni ai ‘upu uma i le mau a le to‘alua, po o le to‘atolu.#Teu 19.15 17A lē fa‘alogo lava o ia ‘iā te i lā‘ua ‘ia e ta‘u atu i le ekalesia; pe ‘āfai e lē fa‘alogo lava o ia i le ekalesia, ‘ia ‘avea o ia ‘iā te oe, pei o le fa‘apaupau, po o le tagata ao lafoga.#1 Kori 5.13
O le Fa‘atagaga po o le Fa‘asāga
18“E moni, ‘ou te fai atu ‘iā te ‘outou: O mea uma tou te fusifusia i le lalolagi, e fusifusi ia i le lagi; o mea uma fo‘i tou te tatala i le lalolagi, e tatalaina ia i le lagi.#Mata 16.19; Ioane 20.23 19‘Ou te fai atu fo‘i ‘iā te ‘outou: ‘Āfai e loto gatasi se to‘alua o ‘outou o i le lalolagi, i se mea la te ole atu ai, e faia lea mo i lā‘ua e lo‘u Tamā o i le lagi.#Mare 11.24 20Auā o le mea ‘ua fa‘apotopoto ai se to‘alua, po o se to‘atolu i lo‘u igoa, ‘ou te i ai fa‘atasi ma i latou.”#Mata 28.20; Ioane 14.23
O le ‘Au‘auna e lē Loto Fa‘amāgalo
21‘Ona alu ane ai lea o Peteru ‘iā Iesu, ‘ua fa‘apea ane, “Le Ali‘i e, ‘āfai e agaleaga mai fa‘afia lo‘u uso ‘iā te a‘u ma ‘ou fa‘amāgalo ‘iā te ia se‘ia atu fitu ‘ea?” 22‘Ua fetalai atu Iesu ‘iā te ia, “‘Ou te lē fai atu ‘iā te oe, se‘ia atu fitu a ‘ia fitusefulu ni fitu.#18.22 fitusefulu ni fitu: po o ‘ia fitusefulu ma le fitu ni fitu. #Kene 4.24
23“O le mea lea e tusa ai le mālō o i le lagi ma le tasi tupu, o lē na manatu e fa‘amasino i mea ‘ua i ana ‘au‘auna. 24‘Ua amata e ia ‘ona fa‘amasino, ‘ona ‘aumai ai lea i le tupu#18.24 i le tupu: O le fa‘aliliuga tuai; o ia ‘iā te ia. o le tasi ‘ua i ai ana taleni e sefulu afe. 25‘Ua lē maua e ia ni mea e taui ai, ‘ona fai atu lea o lona ali‘i, ‘ia fa‘atauina o ia ma lana avā, ma ana fānau, ‘atoa ma ana mea uma, ‘ina ‘ia totogi ai le ‘aitalafu. 26‘Ona fa‘apa‘ū ai lea o le ‘au‘auna, ‘ua ifo ‘iā te ia, ‘ua fa‘apea mai, ‘Le ali‘i e, ‘ia e fa‘apalepale mai ‘iā te a‘u, ‘ou te taui atu ai au mea uma.’ 27‘Ona mutimutivale ai lea o le alofa o le ali‘i o lea ‘au‘auna, ‘ua tu‘u atu o ia ‘ia sa‘oloto ma fa‘amāgalo atu ana tupe ‘ua i ai. 28‘Ona alu atu lea o lea ‘au‘auna ‘ua iloa e ia le tasi o ona uso ‘au‘auna ‘ua i ai ana tenari e selau; ‘ona pu‘e lea ma titina ‘iā te ia, ‘ua fa‘apea atu, ‘‘Inā taui mai ia a‘u mea ‘ua ‘iā te oe.’ 29‘Ona fa‘apa‘ū atu ai lea o lona uso a ‘au‘auna i ona vae, ‘ua ‘ai‘oi atu ‘iā te ia, ‘ua fa‘apea atu, ‘‘Ia e fa‘apalepale mai ‘iā te a‘u, ‘ou te taui atu au mea uma.’ 30A ‘ua lē mafai o ia; a ‘ua alu ma tu‘u atu ‘iā te ia i le fale puipui, se‘ia tauia mai ana mea. 31‘Ua iloa e ona uso a ‘au‘auna o mea na faia, ‘ona latou matuā tigā ai lea, ‘ua latou ō atu ma ta‘u atu i lo latou ali‘i o mea uma lava na faia. 32‘Ona vala‘au atu ai lea o lona ali‘i ‘iā te ia, ‘ua fa‘apea atu ‘iā te ia, ‘Le ‘au‘auna leaga e, na a‘u fa‘amāgaloina atu a‘u mea uma ‘ua ‘ia te oe, ‘ina ‘ua e ‘ai‘oi mai ‘iā te a‘u; 33e lē tatau ‘ea ‘ona e alofa atu i lou uso a ‘au‘auna, e pei o a‘u fo‘i na ‘ou alofa atu ‘iā te oe?’ 34‘Ona ita ai lea o lona ali‘i, ‘ua tu‘u atu ‘iā te ia i le fale puipui se‘ia tauia mai ana mea uma.#Mata 5.26 35E fa‘apea fo‘i ‘ona faia ‘iā te ‘outou e lo‘u Tamā o i le lagi, pe ‘āfai tou te lē ta‘itasi ma fa‘amāgalo ma o ‘outou loto ‘atoa i o ‘outou uso.”#Mata 6.14, 15
Currently Selected:
Mataio 18: RSCB
Highlight
Share
Copy
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Revised Samoan Catholic Bible © Bible Society of the South Pacific, 2010.