YouVersion Logo
Search Icon

1 Samel 30

30
Kaw rɔ gə Amalekje
1Mee ndɔ gə́ njekɔm’g munda’g lé loo gə́ Dabid gə njérɔje ləa ree Siklag ndá Amalekje ree wai par gə́ dɔkɔl lə ɓee neelé ləm, gə d’ila rɔ dɔ Siklag’d ləm tɔ ndá, deḛ tuji ɓee gə́ Siklag pugudu-pugudu ləm, rée pər ləm tɔ. 2Deḛ t’wa denéje gə dəwje lai gə́ d’iŋga dee keneŋ lé, deḛ gə́ gɔ-gɔ gə deḛ gə́ boo-boo gə́ ɓərje. Deḛ tɔl dəw kára kara el nɛ d’ɔm dee rəbə d’isi d’aw sə dee. 3Dabid gə njérɔje ləa ree mee ɓee-boo’g ndá aa oo, ɓee-boo lé rée dula-dula. Denéje lə dee, gə ŋgan deeje gə́ diŋgam gə njé gə́ dené kara t’wa dee gə́ ɓərje d’aw sə dee tɔ. 4Yen ŋga Dabid gə njérɔje gə́ d’aw səa lé d’ɔr ndu dee gə́ tar wəl no̰ saar d’ar siŋga dee gə́ kəm no̰ ne gə́ kédé-kédé lé godo. 5Deḛ t’wa denéje lə Dabid gə́ ri dee lə Ahinoam dəw gə́ Jisreel ləm, gə Abigayil dəw gə́ Karmel gə́ kédé to dené lə Nabal lé ləm tɔ joo bɔr d’aw sə dee tɔ#1Sam 25.42-43.
6Dabid si dan boo-néurti’g mbata d’wɔji-kwɔji tilá gə kɔri-ər. Meḛ njérɔje lai adə dee mbag-mbag, nana kara mbata ŋganeeje gə́ diŋgam gə njé gə́ dené tɔ. Nɛ Dabid wa mée kɔgərɔ, gəd ne rəa rɔ Njesigənea̰, Ala’g lé ləa.
7Yeḛ ula Abiatar, njekinjanéməs gə́ to ŋgolə Ahimelek lé pana: Ree gə kubu épod lé am!
Ndá Abiatar ree gə kubu épod lé ar Dabid ya tɔ#1Sam 22.20-23. 8Bèe ɓa Dabid dəji Njesigənea̰ pana: See m’a kun dɔ gɔl njérɔje nee wa. See m’a kiŋga dee ya wa.
Njesigənea̰ tel ilá keneŋ pana: Un dɔ gɔl dee ndá i a kiŋga dee ləm, i a taa dee gə́ d’wa dee ɓər lé kɔm dee tar ya ləm tɔ.
9Yen ŋga Dabid ḭ un goo dee gə njérɔje gə́ tɔl-misa̰ (600) gə́ d’aw səa na̰’d lé. Deḛ teḛ kəm-rəw-mán gə́ Besɔr ndá dee gə́ nai gogo lé d’aar naŋg keneŋ. 10Dabid un goo dee gə njérɔje gə́ tɔl-sɔ (400) lé ndá njérɔje gə́ tɔl-joo (200) lé nai lée’g nee mbata dao yaa̰ d’as gaŋg kəm-rəw-mán gə́ Besɔr lé el. 11Lée neelé deḛ d’iŋga dəw gə́ Ejiptə kára wala ndá d’aw səa rɔ Dabid’g. Deḛ d’aree muru o̰ ləm, d’aree mán ai ləm tɔ 12ndá deḛ d’aree mbə gə́ kila gə kandə kodé gə́ tudu ləm, gə kul-nduú gə́ tudu joo ləm tɔ. Loo gə́ yeḛ sɔ mba̰ ndá kəmee tuga sib mbata yeḛ sɔ né gə aḭ mán el dan kàr munda ləm, gə loondul munda ləm tɔ. 13Dabid dəjee pana: See i to dəw lə nawa. See ḭ ra wa.
Yeḛ tel ilá keneŋ pana: Ma m’to ŋgon gə́ Ejiptə, m’ra kula lə dəw kára gə́ to gə́ Amalek, nɛ aa oo, as ndɔ munda gə́ ɓémje ubam ya̰’m ya, mbata rɔm tom. 14Jeḛ j’awje wai par gə́ dɔkɔl lə Keretje, dɔ naŋg ɓee’g lə Judaje ləma, gə dɔkɔl lə Kaleb ləm tɔ ndá jeḛ n’rooje Siklag dula-dula tɔ.
15Dabid dəjee pana: See i a kɔr nɔm teḛ səm rɔ kudu-njérɔje’g nee wa.
Ndá yeḛ ilá’g pana: Ubu rɔi gə ri Ala ləi am to gə́ i a tɔlm el ləm, a kilam ji ɓémje’g el ləm tɔ ndá m’a kari teḛ rɔ kudu-njérɔje’g nee ya.
Dabid dum dɔ Amalekje
16Bèe ɓa yeḛ tel to njekɔrnea̰ mba tɔjee ne rəw. Ndá aa ooje, Amalekje taa loo pəl-pəl, d’usɔ gə d’ai ləm, gə ndam ləm tɔ mbata boo-néje gə́ d’odo gə́ nébanrɔ ɓee lə Pilistije ləm, gə ɓee gə́ Juda ləm tɔ. 17Dabid rɔ sə dee, un kudee gə ndɔ rad ya tɔl dee saar bèlè kàrkemetag ar dəw kára kara mbuna dee’g nai el, nɛ basaje tɔl-sɔ (400) ɓa d’uba jambalje d’aḭ d’aw. 18Néje lai gə́ Amalekje d’odo lé Dabid tel taa ləm, denéje ləa gə́ joo lé kara yeḛ taa dee ji dee’g ləm tɔ. 19Dəw lə dee kára kara igi el, deḛ gə́ gɔ-gɔ əsé gə deḛ gə́ boo-boo el ləm, ŋgon gə́ diŋgam əsé ŋgon gə́ dené el ləma, né kára kara gə́ d’un gə́ nébanrɔ lé əsé taa ji dee’g lé kara el ləm tɔ. Dabid tel gə néje lai neelé ya. 20Dabid taa nékulje gə́ lam-lam gə njé gə́ boi-boi tɔ ndá deḛ gə́ d’ɔr no̰ koso-nékulje neelé deḛ pana: Né neelé to nébanrɔ lə Dabid.
21Dabid aw pər gə́ rɔ njérɔje gə́ tɔl-joo (200) gə́ dao yaa̰ gə́ d’askəm kun gée el gə́ d’ya̰ dee kəm-rəw-mán gə́ Besɔr lé. Deḛ kara d’aw tila kəm Dabid gə njérɔje gə́ d’aw səa lé. Dabid ree pər gə́ rɔ dee’g dəji deḛ pana: See d’isi majee ya wa. 22Njérɔje lai gə́ to njémeeyèrje gə njéra nékori-korije mbuna deḛ gə́ d’aw gə Dabid lé d’un ta pa pana: Deḛ lé d’aw sə sí el lé ndá jeḛ j’a kar dee nébanrɔ gə́ jeḛ n’taaje lé el tɔ. Nɛ nana kara dené ləa gə ŋganeeje ba ya ɓa j’a karee ndá d’a kaw sə dee.
23Nɛ Dabid pana: Ŋgakɔmje, maji kar sí raje né gə́ togə́bè dɔ néje’d gə́ Njesigənea̰ ar sí lé el. Mbata yeḛ nja ɓa aa dɔ sí ləm, yeḛ ya̰ kudu-njérɔje gə́ ree gə́ mba rɔ sə sí lé ji sí’g ləm tɔ. 24Ndá see na̰ ɓa a koo ndu sí dɔ né’d gə́ neelé wa.
Lé riri kara yeḛ gə́ aw loo-rɔ’g ləm,
Gə yeḛ gə́ si ta nékodoje’g ləm tɔ lé
D’a kai na̰ né karee as na̰-na̰ ya:
Deḛ d’a kaar na̰’d ya kai na̰ né.
25Un kudee mee ndəa’g neelé saar gə́ kédé ndá deḛ ra togə́bè ya d’aree to gə́ godndu ləm, gə néjiɓee lə Israɛlje ləm tɔ saar teḛ mee ndəa gən ya.
26Loo gə́ Dabid tel ree Siklag ndá yeḛ un ges nébanrɔ ula ne ar ŋgatɔgje gə́ Juda gə́ to baokuraje ləa ula dee ne taje nee pana: Aa ooje, ta nébanrɔ gə́ m’taa ji njéba̰je’g lə Njesigənea̰ ɓa m’wa ne sə sí noji nee ya. 27Yeḛ ula gə néje togə́bè ar njé gə́ Betel ləm, gə njé gə́ Ramot par gə́ dɔkɔl ləm, gə njé gə́ Jatir ləm, 28gə njé gə́ Aroer ləm, gə njé gə́ Sipmot ləm, gə njé gə́ Estemoa ləm, 29gə njé gə́ Rakal ləm, gə njé gə́ ɓee-boo’g lə Jerakmeelje ləm, gə deḛ gə́ ɓee-booje’g lə Kenije ləm, 30gə njé gə́ Ɔrma ləm, gə njé gə́ Kor-Askan ləm, gə njé gə́ Atak ləm, 31gə njé gə́ Ebro̰ ləma, gə looje lai gə́ Dabid gə dəwje ləa njaa keneŋ kédé lé ləm tɔ.

Currently Selected:

1 Samel 30: SBA2015

Highlight

Copy

Compare

Share

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in