Luka 22
22
Pa ta bulä imä Yesu
(Matayo 26:1-5; Malako 14:1-2)
1Pumbä gu mapa zanga toma ǎmbeda. I nayamba gu pumbä le Pasika#22:1 Pasika Ene gu pumbä nangia ga Ayuda du. Gate 12:1-27 . 2Agbiã abazomutumä wasã na abäyugu andikä ǎgbata gene kaimä Yesu ono i ǎgunde be abolo.
Gbiãtise dagba Yuda Isikaliote na agbiã abazomutumä
(Matayo 26:14-16; Malako 14:10-11)
3Wele Satana kilimi ku ngbädu Yuda Isikaliote yò nadʉ dagba amokedi bawe na uwe (12). 4Kʉ kindʉ kagiã tiko na agbiã abazomutumä wasã na agbiã abábanda bakele bämbu Mbäli lii pa gene baga Yesu ku beyo. 5I kidʉ na ngbalago kiidi kafʉ falanga fu Yuda. 6Kʉ kiidi he, kitona gbatá wene mämu tɨpa kabaga Yesu ku beyo zanga ábolo ini he.
Pa mbakada pumbä Pasika fu Yesu wasã na gako abawiliki
(Matayo 26:17-19; Malako 14:12-16)
7Ulu pumbä gu mapa zanga toma kida, si angia gu ulu si anâida i yele golõ palanga kandolo tɨpa Pasika. 8Yesu kikedi Petelo wasã na Yoane ninyã fu yo: «Óni ndʉ kambakada pumbä Pasika fu lani tɨpa ani li he.» 9I kisana ko kinyã: «Wäli mʉ aida ani mbäkädi he ni?» 10Kʉ kikalaga ha fu yo kinyã: «Hõ oni kalimä ni ku gbata yò, oni agbiã kʉmba sã áka kämbu ime. Óni pe fuä ko da ku logo gu kpolo kʉ kalimä ni. 11Oni anyã fu baɨla kpolo: ‹Baɨla nasana lo ninyã: Wäli dʉ gu vulu bämbu ni mi nikali pumbä Pasika logo ho na gimi abawiliki?› 12Kʉ ayugä bakele vulu bämbu sã ali yò fu loni dʉ ni mbäkädi mbäkädi he. Yò gu du oni kambakada Pasika ni.» 13I kindʉ, kigbiã apai dundukä wa Yesu agʉmbá ha fu yo. I kimbäkädi pumbä Pasika.
Ga Baɨla yangada liahẽ
(Matayo 26:26-29; Malako 14:22-25; 1 Akolito 11:23-26)
14Hõ legbo liahẽ alengbé ni, Yesu kisungu bá ligo yò wasã na gako amokedi. 15Kʉ kinyã fu yo: «Mi akpí nyämu li gi Pasika le gbẽ wasã na oni mbata fu mi lungä. 16Bämbikä mi nagʉmba ha fu loni ya mi alí nga Pasika belewe te dá kuti gu legbo si nikalengba ni logo ga Mbäli Kindä.» 17Kʉ kidi kopo vino, kitambwa Mbäli, kinyã: «Óni di he kimbili he oni ni basã sã. 18Bämbikä mi nagʉmba ha fu loni: ‹Tona aleme kandʉ, mi ambila nga vino belewe te dá ku hõ ga Mbäli Kindä kayee ni.›» 19Fuä hä, kʉ kidi mapa, kigäsi tambwa hẽ fu Mbäli, kikuä logo ho yò, kifʉ he fu yo ninyã: «Gele nga kpotole dʉ ni fʉfʉ he fu loni. Óni nimängi he wele tɨpa kǎtingida pale.» 20Fuä nyasa yo li liahẽ, kʉ kidi kopo kifʉ he fu yo ninyã: «Gi kopo le ni vovo gbakʉle logo kʉlele ʉka tɨpa loni. 21Ono i ngele, gu ko nikazoga le kube asogole, kʉ gu du bá ligo elẽ wasã na ani. 22Wili bolo nandʉ sa kpio â wa Mbäli ambäkädi he. Ono lungä fu gu bolo nikazoga ko ku be asogoko!» 23Amokedi kitona sasana tiyo dagba yo ni ba sã sã nga da dagba yo lengbe kamanga pai wa gele.
Ga abawiliki kango lii pa nyänyäki pa bolo
(Matayo 20:24-28; Malako 10:42-45)
24Abawiliki kitona ti kango dagba yo nyänyäki tɨpa kainä ya da nga nyänyäki pa bolo susi dagba yo. 25Yesu kinyã fu yo: «Abäkindä lii azanga idapase nâzoga avuluyo na pagbiã dundukä, ägu abolo dʉ na pa gbiã lii akula yo naida í niyämbu yo ni abolo wenelingise. 26Ono ka si dʉ nga wo tɨpa loni ya. Ono tie, guni nga nyänyäki pa bolo dagba loni, ní mängi wa tâta pa bolo, guni nga bazogo kidʉ wa bolosʉnge. 27Gini bolo nyäki päni susi, guni sungu mesa yò nili liahẽ watadʉ guni naundä kuläni ku mesa yò? Anga guni dʉ mesa yò te? Ono, mi dagba loni tie wa kina bolosʉnge. 28Oni ti gǒni, oni nga ägu abolo näzí ngbäduloni wasã na mi logo ägu aasada mi agbiã hã. 29Sidu, mi tigimi, mi nafʉ pa gbiã fu loni â wa gu Bʉba afʉ he fele 30tɨpa óni li hẽ kimbili hẽ wasã na mi logo gimi kindä. Oni asungä li mbata abäkindä tɨpa sapa ngbanga angbatʉnga Isalaele ti bala ha bawe na uwe (12).»
Ga Yesu gʉmba pai fu Petelo
(Matayo 26:31-35; Malako 14:27-31; Yoane 13:37-38)
31Yesu kinyã: «Simo! Simo! Satana ima hõ pa loni tɨpa kayagita loni wa i nâyagita vunde tɨpa kakpala ha ti umu he. 32Ono mi, mi ima kpala fu Mbäli tɨpa lo, ka mʉ zanga nga idapase ya. Mo tie tigamʉ, gu legbo mʉ kasa ngbädulo kiyägä sa le, mʉ́ nyäkäsi awilinamʉ.» 33Petelo kikalaga ha kinyã fu ko: «Baɨla, mi legelege kalimä ku kámba yò watadʉ käkpi wasã na mo.» 34Yesu kituka ngbako kinyã: «Petelo, mi nagʉmba ha folo ya mbata fu kwa bakondo aleme, mʉ aká pa le bala biata.»
Pa mbeda legbo nyänyäki vʉla
35Fuä hä, Yesu kisa tiko koyò dʉ abawiliki ni kinyã belewe fu yo: «Gu legbo mi akedi loni ni zanga mängu afalanga, zanga saki, zanga katala â, nyã mo oni azangá hẽ?» I kikalaga ha kinyã: «Hẽ te.» 36Kʉ kinyã fu yo: «Ono awele, gu bolo dʉ na mängu afalanga, ni dɨ he adɨa. Guni dʉ na saki, ni dɨ he adɨa â. Gu bolo zanga basape, ni bägi gäni koti tɨpa kangbe he. 37Bämbikä kẽkẽ apai gu dʉ lii pale nanyã ‹I akodí ko na äimi abolo#Isaya 53:12.›. Mi nagʉmba ha fu loni ya si naida sí lengbesi tihe. Ni lengo, gu Kẽkẽ Apai dundukä dʉ lii pale nikalengbesa tihe.» 38Abawiliki kinyã: «Baɨla, mʉ́ ngele, abasape uwe gi dʉ le.» Kʉ kikalaga ha fu yo kinyã: «Sí lengbe ku hõ#22:38 Sí lengbe ku hõ Abawiliki ǎluga nga tiyo nzunzu na gu pai Yesu ǎgʉmba ha lii pa basape te..»
Lii bagangala Aolive yò
(Matayo 26:36-46; Malako 14:32-42)
39Fuä hä, Yesu kikʉlu, kindʉ ku lii bagangala Aolive yò â wa kʉ anamanga ha dedede. Gako abawiliki kipe fuä ko. 40I kiyǎda yò, kʉ kinyã fu yo: «Óni kpäli fu Mbäli tɨpa ka oni ti nga ku logo asada ya.» 41Fuä hä, kʉ kigbisi tiyo ku sayo wa batulä zumuzumu baso, kʉ kikuku nikpäli fu Mbäli ninyã: 42«Bʉba, ka mʉ idi na ni, mʉ alia gi kopo le tile ku sayò. Ono ka si mängi ngä wa gu mi akpi nyämu he ya, sí mängi wa gu mʉ akpi nyämu he!» 43[Wele, malaika sã kiyee ngbängbätulũ tɨpa kanyakasa ko. 44Wa imisili äzi Yesu, kʉ kinikpäli belewe fu Mbäli nyänyäki, ländimä ti kpotoko kida wa kule nǎtoga ku sende.]#22:44 Ägu avelesi Luka 22:43-44 zanga azangá lokoo gu kula abuku.
45Ti fuä gi kpala kpẽ le, kʉ kitumba tiko. Kʉ kindʉ fuä gako abawiliki, kigbiã yo i naima lá be lungä. 46Kʉ kinyã fu yo: «Oni nalá alá tie? Óni tumba tiloni kikpäli fu Mbäli tɨpa ka oni ti nga ku logo asada ya!»
Pa ziä Yesu
(Matayo 26:47-55; Malako 14:43-49)
47Wa Yesu ǎfʉla kindi, limbasa abolo kigbädi. Gu ko i ǎyamba ko Yuda, nadʉ́ kina dagba amokedi bawe na uwe (12), ǎnungusa gi limbasa abolo le. Kʉ kimbedi na Yesu tɨpa dungä ko. 48Yesu kinyã fu ko: «Yuda, logo dungätise yò gu mʉ abaga Wili bolo?» 49Agu abawiliki nadʉ wasã na Yesu kiyǎbi gu pai nǎyee, i kisana ko kinyã: «Baɨla, áni sásá yo na abasape?» 50Gu ko sã dagba yo kiyawa ga gbiã abazomutumä bolosʉnge kiyele tuko ku kʉmbabe. 51Ono Yesu kituka ngbako kinyã: «Susu#22:51 Susu Gu kula ha, i nanyã: Sususu, óni mbu he». Fuä hä, Yesu kizädi tu gi kʉmba le kihusi ko. 52Agbiã abazomutumä gbiã kuti agbiã abábanda bämbu Mbäli na ga Ayuda abaakʉmba ayee kaziä Yesu. Yesu kinyã fu yo: «Oni yée na abasape na angbondo wa na bäimiabolo nga mi? 53Aulu dundukä, mi ǎdʉ na oni bakele bämbu Mbäli yò, ka oni aziä ngä le ya. Ono awele, legbo nga ha fu loni na fu tändu nga ga bitimä.»
Pa ne Petelo limä Yesu
(Matayo 26:57-75; Malako 14:53-72; Yoane 18:12-27)
54Fuä ziä yo Yesu, i kindʉ na ko ku gbiã abazomutumä yò. Petelo ǎpeka ko tutulũ tǒni. 55I agindä we bebele vulu kpolo yò kisungu pati he. Petelo asungu â dagba yo. 56Bolosʉnge sã ni dee kiyǎbi Petelo tima we, kidʉa bängilili tiko kinyã: «Gi ko le â ǎdʉ wasã na Yesu.» 57Petelo kika ha ninyã: «Dee, mi ainä ngä gu kʉmba le te.» 58Fuä bete legbo, kula bolo kibi Petelo, kinyã: «Mo â, mʉ kina dagba ägu abolo le.» Petelo kikalaga ha ninyã: «Aiii, mi te.» 59Ti fuä bete legbo wa saa sã, kula bolo kinyäkäsi he ninyã: «Ni lengo, gi kʉmba le adʉ wasã na Yesu. Belewe, bolo Galilaya nga ko.» 60Petelo kikalaga ha kinyã: «Mi ainä ngä gu pai mʉ aida kagumba ha te.» Kina ti gu legbo le, wa kʉ ǎfʉla kindi, kondo kikua. 61Baɨla nga Yesu kisa tiko kingele koyò Petelo adʉ ni. Petelo kitingidi gu fula Baɨla ape he fu ko nga: «Mbata fu kondo ku aleme, mʉ aká pa le bala biata.» 62Petelo kikʉlu kitona kpala na egetele.
Pa sawia Yesu
(Matayo 26:67-68; Malako 14:65)
63Ti gu legbo le, ägu akumba nǎbanda Yesu ǎsawia ko kinita ko. 64I awädi bängiliko na lokoo kinisasana ko ninyã: «Mʉ́ fʉ́lá nga wa näbi! Da näli lo?» 65I kinisenge ko na kula dʉngu likä asenga hẽ belewe gbẽ.
Yesu balangba ga Ayuda bábakele gbuu
(Matayo 26:59-65; Malako 14:55-64; Yoane 18:19-24)
66Hõ lago agili ni, gbuu abaakʉmba Ayuda gbiã kuti agbiã abazomutumä na abäyugu andikä kidungulã tihe. I kiyee na Yesu ku bala bängili gi bábakele gbuu Ayuda le. 67I kisana ko kinyã: «Masiya nga mo? Mʉ́ gʉmba ha fu lani.» Kʉ kikalaga ha fu yo kinyã: «Ka mi gʉmba ha fu loni, oni aida nga fulale te. 68Ka mi sana loni, oni akalaga nga pai fele te. 69Ono enga aleme, Wili bolo asungä ku kʉmbabe Mbäli nga Ɨla Tändu Dundukä.»#Abia Tambwahẽ 110:1; Daniele 7:13. 70I dundukä kisana ko: «Si naida kanyã Wili Mbäli nga mo?» Yesu kikalaga ha fu yo kinyã: «Oni ima gʉmba ha ni tiloni, bolo mi du.» 71I kinyã tie: «Nyã mo ani lengbe kakpí nyämu adezilee belewe? Ani ima giã hã ni tulani kuti mulä ngbako.»
Currently Selected:
Luka 22: ZNE
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
2025 Centre Interconfessionnel de la Traduction de la Bible et d'Alphabétisation