I MARAKUSU 9
9
1Dopotaeako ira mbo'u, ”Kupauakomiu, menteeano i olono mia anu mehawe i ndi'ai hinao anu nahi ta mate ba napi domengkitao nine Poparentaa-Do Ue Ala haweomo saru pabawa.”
Ondae i Yesu inunde-unde a wawo ntorukuno
9:2-13
(Mat. 17:1-13; Luk. 9:28-36)
2 #
2Pet. 1:17-18 Onoo oleo lembuino Ondae i Yesu wawa ira i Peturu, i Yakobu ka i Yohane ka Ondae meronga-rongaako ira mporake a asa torukuno anu ondau. I tu'ai butu koa ondae. Ka Do'amba i Yesu mebali rupa a pongkitado, 3ka sangka-Do mangkilo mopute ntu'u. Nahina maupo te'asa mia i wawontolino andio anu polio mokalanta sangka kanatuu. 4Ka domengkita iramo i Elia meronga saru i Musa, orua ira kontongaado mepau saru Ondae i Yesu. 5Motae i Peturu ndi Ondae i Yesu, ”Guru, meme'ura kami ntu'u mekongko a mpo'ianga andio. Moikoomo kami mewanguo otolu kema, aasa tia-Miu, aasa tiano i Musa ka aasa tiano i Elia.” 6Ka ipepau kanandio, hangano nahi to'orio hapa anu asalakono ipauo, hangano tedoa ira medoito. 7#Mat. 3:17; Mrk. 1:11; Luk. 3:22Ka haweomo seru borungi ira ka inso a laro nseru atuu teronge suara, ”Ndiomo Ana-Ku anu pinehohawa-Ku, Imperorongeako Iramo.” 8Ka nahi kinoo-koo tempono dompengkita limbu-limbu i horido, nahi dompongkita mbo'u maupo te'asa mia merongaako ira, sangkadio Ondae i Yesu asa-asa-Do. 9I tempo atuu dompetii inso a ntorukuno atuu, Ondae i Yesu umoliwi ira, ka si domentutuluakono maupo te'asa mia hapa anu domengkitaomo atuu, ba napi Dopewangu i Ana Manusia inso i olodo mia mate. 10Dome'inio pe'oliwi hieno kontongaado mpesisikeno i olodo hapa pengkonaano ”mewangu inso i olodo mia mate.” 11#Mal. 4:5; Mat. 11:14 Ka do'amba mpesikeno ndi Ondae, ”Tembio anu mponto'ori Taura ka dompotae, nine i Elia asalakono hawe se'elu?” 12Sumangki Ira i Yesu, ”Lano i Elia ta hawe se'elu ka mokomoikoo luwuakoano. Butu, kana'umpe anu hinao teburi mongkona i Ana Manusia, nine ta hadio pompemarasai-Do ka Ira pinokongkodei? 13Sine Kupauakomiu: Lano haweomo i Elia ka domeweweuo mia montonda po'ehedo, menunu saru anu hinao teburi mongkona onae.”
Ondae i Yesu sumaario onitu nsa'o inso a nana'ote anu beebe
9:14-29
(Mat. 17:14-21; Luk. 9:37-43)
14Tempono Dompekule i Yesu, i Peturu, i Yakobu ka i Yohane a ana guru anu mehano, domengkita ira mia hadio menggowo ira ana guru atuudo, ka ba opia anu mponto'ori Taura kontongaano hinao dompesisikenoako saru ondae. 15I tempono domengkita Ira mia hadio atuudo Ondae i Yesu, ntekokodoho ira luwu ka mpopari-pari tumotowo Ira. 16Ka Do'amba i Yesu sumikeno ira, ”Hapa anu impesisikenoako saru ondae?” 17Motae asa mia inso a mia hadio atuu, ”Guru, anaku andio kuwawao ndi Omiu, hangano ipewinsokio onitu nsa'o anu mokobebeo. 18Ka sompo i'aluo, onitu nsa'o atuu mepasiakono a wita; ka i'amba ngangano mewure, ngisino kokoru ka koroino tidongkora. Ku'emaomo a ana guru-Miu, ka domensaario onitu nsa'o atuu, sine nahi domempolio.” 19Onaemo Ondae i Yesu ka Dopotaeako ira, ”Hei omiu mia anu nahi mpompe'ala-ala, opiapo mbo'u tehineno Kupo'ia i olomiu? Opiapo mbo'u tehineno asalakono Kusabara ndi omiu? Wawaomo ramai nana'ote atuu!”
20Ka do'amba mewawao ndi Ondae. Tempono onitu nsa'o atuu kumita Ira i Yesu, mompari-pariomo rumensuao nana'ote atuu, ka nana'ote atuu nggumenggetoo, ka nana'ote atuu tepasiako a wita ka telundi-lundi, saru ngangano mewure. 21Ka Do'amba i Yesu sumikenoo amano nana'ote atuu, ”Opiamo tehineno i'aluo andio?” Isangki Ira, ”Mompu'u da ikodei. 22Ka mararu onitu nsa'o atuu wawao a laro api ke a laro uwoi ta mepateo. Onaemo pu'uno tewala Ipolio moweweu hapamo koa, Itulungi kami ka Ipehohawa kamimo.” 23Sumangki Ira i Yesu, ”Potaemu: tewala Ipolio? Nahina anu nahi ta gagi a mia anu mompe'ala-ala!” 24Mompari-pariomo amano nana'ote atuu mebooli, ”Kupe'ala-alao. Itulungi akumo anu nahi pompe'ala-ala andio!” 25Mansa-Do kumitao i Yesu mia kohadi-hadiono mehawe mpenggowo, Dotekudaakono onitu nsa'o atuu, Dopotae, ”Hei omue onitu nsa'o anu mokobebeo mia ka mokomobongoo, Kuparentako, peluarakomo inso a nana'ote andio ka si pewinso mbo'u!” 26Ka i'amba meluarakoomo onitu nsa'o atuu saru mebooli ka nggumenggetoo nana'ote atuu meroku ntu'u. Nana'ote atuu tengkita kana mia mate, ranta hadio mia anu mpotae, ”Mateomo.” 27Sine Do'inio i Yesu kaeno nana'ote atuu ka Dowanguo, ka i'amba mentadeako onaeno.
28Tempono Ondae i Yesu kongko Iramo i raha, ka butumo koa Ondae saru ana guru-Do, mpesikeno iramo, ”Tembio nahi kimpokosaario onitu nsa'o atuu?” 29Dosangki ira, ”Anu kanandio nahi pinokosaari sangkadio saru pekakai.”
Pompopoto'ori kompenduano mongkona tebobarasai-Do i Yesu
9:30-32
(Mat. 17:22-23; Luk. 9:43-45)
30Ondae i Yesu ka ana guru-Do melungka inso i tu'ai ka telalo i Galilea, ka nahi Dobehe i Yesu ba domento'orio mia; 31hangano kontongaa-Do paguru ira ana guru-Do. Dopotaeako ira, ”I Ana Manusia Ira pineweengako a ngkaeno mia, ka do'amba mpepate Ira, ka otolu oleo umari-Do pinepate Ira mewangu,” 32Nahi dompokonto'orio pinau atuu, sine nte'ondaha ira mpesikenoakono ndi Ondae.
Isema anu lalu langkai i olodo ana guru
9:33-37
(Mat. 18:1-5; Luk. 9:46-48)
33Ka i'amba hawe Iramo i Yesu ka ana guru-Do i Kapenau. Tempono Ondae i Yesu kongko Iramo i raha, mesikeno Ira a ana guru-Do, ”Hapa anu impepau-pauako hieno a ntonga nsala?” 34#Luk. 22:24 Sine mengkomino ira, hangano a ntonga nsala hieno ondae mpegagaako isema anu lalu langkai i olodo. 35#Mat. 20:26-27; 23:11; Mrk. 10:43-44; Luk. 22:26 Ka Do'amba mentoro i Yesu ka Dopoboi ira hopulu ka orua ana guru-Do atuu. Dopotaeako ira, ”Tewala aasa mia ineheno gagi anu tese'elu asalakono ka igagi anu pokotompa inso a luwuno ka puu pompekakaakodo luwu.” 36Onaemo ka Do'alao i Yesu aasa nana'ote kodei ka Donaao i tonga-tongado, ka Do'amba kumopuio nana'ote atuu ka Dopotaeako ira, 37#Mat. 10:40; Luk. 10:16; Yoh. 13:20”Ba isema anu tumotowoo aasa nana'ote kanandio a nee-Ku, Ongkuemo tinotowono. Ka ba isema tumutowo Aku, komba Ongkue anu tinotowono, sine Ondae anu tumena Aku.”
Aasa mia anu komba ana guru-Do i Yesu monsaari onitu nsa'o
9:38-41
(Luk. 9:49-50)
38Motae i Yohane ndi Ondae i Yesu, ”Guru, kimengkitao aasa mia monsaari onitu nsa'o a nee-Miu komba mia anu tumonda kita, ka ki'amba me'ontoo mia atuu hangano komba itonda kita.” 39Sine Dopotae i Yesu, ”Si me'ontoo! Hangano nahina maupo te'asa mia anu moweweuomo kinohali-haliako a nee-Ku, polio mepaukia-Kune i tempo koa mbo'u atuu. 40#Mat. 12:30; Luk. 11:23Ba isema anu nahi ewai kita, onae walito. 41#Mat. 10:42Kupauakomiu: Menteeano ba isema mpo'inuakomiu uwoi te'asa sangkiri hangano omiu tumonda Ira i Kerisituu, nahi ta tetadi tambono.”
Isema anu mompopo'oo mia
Mongkona ohia
9:42-50
(Mat. 18:6-9; Luk. 17:1-2)
42”Ba isema mompopo'oo aasa inso a nana'ote kodei anu mompe'ala-ala andiodo, moikoopo onae ba ipinondoeako watu pogili a we'uno ka i'amba pinetendeako a laro ntahi. 43#Mat. 5:30Ka tewala kaemu mopo'ooko, totopiomo, hangano moikoopo upewinso a ntuwua saru pudu kae sekonopo mompombali kaemu ka utinadi a laro naraka, alaro api anu nahi tepepate; [44a mpo'ianga atuu ule-uleno nahi ta mate, ka apino nahi ta mate.] 45Ka tewala karumu mopo'ooko, totopiomo, hangano moikoopo upewinso a ntuwua maupo tiimpa karu, sekonopo saru mompombali karumu ka upinetadiako a laro naraka; [46a mpo'ianga atuu ule-uleno nahi ta mate, ka apino nahi ta mate.] 47#Mat. 5:29Ka tewala matamu mopo'ooko, gogoiomo, hangano moikoopo upewinso a laro poparentaa-Do Ue Ala memata aasa sekonopo memata orua ka upinetadiako a laro naraka, 48#Yes. 66:24i ra'ai ule-uleno wata ngkoroido mia mate ka api nahi mate.
49Hangano sompo mia ta inohiaako api.
50 #
Mat. 5:13; Luk. 14:34-35 Ohia lano moiko, sine tewala ohia gagi motewe, saru hapake komiu mpokomopa'iakono?
Asalakono ka ihina mpiha ohia a laro ngkoroimiu ka mentuwu mambesintuwu mpiha.”
Currently Selected:
I MARAKUSU 9: XMZ
Highlight
Share
Compare
Copy
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
LAI 2021