I MATIU 12
12
Ana guru mpo'opu gandu a oleo Saba
12:1-8
(Mrk. 2:23-28; Luk. 6:1-5)
1 #
Win. 23:25
I tempo atuu, a oleo Saba, Ondae i Yesu mesala a lere gandu. Hanagano memokoninggo, ana guru-Do mpo'opu wua gandu ka domengkaano. 2Kumitao atuu, mpotae iramo to Parisi ndi Ondae, ”Kita iramo ana guru-Miu mpoweweu iramo anu inonto a oleo Saba.” 3#1Sam. 21:1-6 Sine sumangki Ira i Yesu ndi ondae, ”Nde nahi imebasaoke hapa anu wineweuno i Daudi tempono imokoninggo saru ondae anu mentondao, 4#Ima. 24:5-9kana'umpe ipewinso a Raha-Do Ue Ala ka kana'umpe domengkaano roti pesomba anu nahi moiko ikinaa, moiko onae maupo ondae anu mentondao, sangkadio luwuno sando mpesomba? 5#Pod. 28:9-10 Ke nahi imebasaoke a wunta Songka, nine a luwuno oleo Saba, sando mpesomba mpolalo ira Songka mongkona oleo Saba a laro Raha-Do Ue Ala, sine nahi domensala? 6Kupauakomiu: I ndi'ai hinao anu lumaloio Raha-Do Ue Ala. 7#Hos. 6:6; Mat. 9:13 Tewala lano impokonto'orio tinoono pau andio: Anu inehe-Ku onaemo pompehohawa ka komba pesomba, asalakono nahi komiu mehukuo mia anu nahina salano. 8Hangano i Ana Manusia Ondaemo Ueno oleo Saba.”
Ondae i Yesu mompokotompa mia a oleo Saba
12:9-15a
(Mrk. 3:1-6; Luk. 6:6-11)
9Mansa-Do lumako inso i ra'ai, Ondae i Yesu mewinso a raha tepumpuado. 10I tu'ai hinao mia anu nggaape kaeno asa mbali. Mpesikeno ira ndi Ondae, ”Moiko koake mompokotompa mia a oleo Saba?” Tinoodo ka ihina koa dompokonsalaako Ira. 11#Luk. 14:15 Sine Dopotaeako ira, ”Tewala asa mia inso i olomiu hinao bimbano aasa ka bimba atuu tedonta a laro ngkineke a oleo Saba, nahi ta umalaoke ka iwuatakono? 12Kombake mia laluaopo masuli sekono bimba? Onaemo pu'uno nahi inonto moweweu moiko a oleo Saba.” 13Ka Do'amba motaeakono i Yesu mia atuu, ”Tasiakono kaemu!” Ka itasiakono, ka tompaomo kaeno atuu, ka gagiomo madoo kana kaeno anu asa mbali. 14Ka do'amba mpeluarako to Parisi atuudo ka dompe'asa mpau mepate Ira. 15aSine doto'orio i Yesu tinoodo onaemo ka Dopeliahako inso i ra'ai.
Ondae i Yesu tetenaa-Do Ue Ala
12:15b-21
15bHadio mia tumonda Ira i Yesu ka Dopokotompa ira luwu. 16Do'onto ira ntu'u ka si domempauo isema Ondae, 17ka i'inihii pau anu pinohaweno Nabi Yesaya:
18 #
Yes. 42:1-4
”Kitaomo, tuu Tetenaa-Ku
anu bininiki-Ku, anu pinehohawa-Ku, anu ndi Onae po'eheno laro-Ku;
Aku numaao penaa-Ku ndi Onae
ka Onae mopoto'oriao Songka a luwuno tongku.
19Nahi Ira megaga ka nahi Ira mebooli
ka nahi ira merongeo mia suara-Do a nsala.
20Intowu anu tepudu telupe nahi Ira umotuhio,
ka sumbu anu mo'oro langano nahi ira mepateo,
hawe ka Dopokogagio Songka atuu poponangi.
21Ka ndi Ondaemo pomperorohiado luwuno tongku.”
Ondae i Yesu ka i Belesebu
12:22-37
(Mrk. 3:20-30; Luk. 11:14-23; 6:43-45)
22Ka i'amba winawaomo ndi Ondae i Yesu asa mia anu pinewinsokino onitu nsa'o. Mia atuu morawu ka beebe, ka Do'amba i Yesu mokotompao, ranta i bebe atuu mepauomo ka mongkita. 23Ka mengkohali-hali iramo mia hadio atuu, dompotae, ”Onae andio bara'ura anano i Daudi.” 24#Mat. 9:34; 10:25 Sine mansado merongeo to Parisi, dompotae, ”Saru pabawano i Belesebu, tadulakodo onitu nsa'o, Doponsaariako onitu nsa'o.” 25Sine Doto'orio i Yesu pinewowolodo onaemo ka Dopotaeako ira, ”Sompo poparentaa anu terawo-rawo manasa ta tekale-kale ka sompo kota ke sombori anu terawo-rawo nahi pokompo'ia mpiha. 26Kanatuu koa mbo'u tewala i Mosa'o sumaario i Mosa'o, onae mbo'u tetia-tia ka umewaio koroino onaeno; kana'umpeke poparentaano ka ipokompo'ia mpiha? 27Gagi tewala saru pabawano i Belesebu Kuponsaariako onitu nsa'o, saru pabawano isemake mia mentonda komiu mensaariakono? Onaemo pu'uno ondaemo anu ira megagi puu mpobitaramiu. 28Sine tewala saru pabawa-Do Ue Ala Kuponsaariako onitu nsa'o, menteeano Poparentaa-Do Ue Ala haweomo ndi omiu. 29Ke kana'umpe mia ta mokompewinsokio rahano asa mia anu moroso ka rumontuo arataano ba nahi ponguo se'elu mia moroso atuu? Umarino ponguo ka i'amba mokorontuo ihino raha atuu. 30#Mrk. 9:40 Isema nahi saru ongkue, onae umewai Aku ka isema anu nahi popumpu saru Ongkue, onae morawo-rawo. 31Onaemo pu'uno Kupauakomiu: Luwuno hala ka pompepaukido mia ta inampuni, sine mompepaukiako Penaa Mempori nahi ta inampuni halano. 32#Luk. 12:10 Tewala asa mia mepauomo umewai Ira i Ana Manusia, ta inampuni halano, sine tewala i'ewai Ira Penaa Mempori, onae nahi ta inampuni halano, i wawontolino andio ke maupo i wawontolino anu ta hawe naahi.
33 #
Mat. 7:20; Luk. 6:44 Tewala asa keu mpotae komiu moiko, ta moiko mbo'u wuano; Tewala asa keu mpotae komiu nahi moiko, nahi ta moiko mbo'u wuano. Hangano inso a wuano ka itino'ori keu atuu. 34#Mat. 3:7; 15:18; 23:33; Luk. 3:7; 6:45 Hei omiu inuleno ule me'ipo, kana'umpeke ka komiu mpokopau ira anu moiko, kahinaano omiu mia memosa'o? Hangano anu pinauno wiwi meluarako inso i aroa. 35Mia anu moiko moluarako luwuno anu moiko inso i larono anu moiko ka mia anu mosa'o moluarako luwuno anu mosa'o inso i larono anu mosa'o. 36Sine Kupauakomiu: Sompo pau anu nahina tuduno anu pinauno mia asalakono pinopotembiako a oleo pobitaraa. 37Hangano montonda pinaumu kopinokomentee, ka montonda mbo'u pinaumu kohinuku.”
Petondonino i Yunu
12:38-42
(Luk. 11:29-32)
38 #
Mat. 16:1; Mrk. 8:11; Luk. 11:16 I tempo atuu mpotae iramo ba opia anu mponto'ori Taura ka to Parisi ndi Ondae i Yesu, ”Guru, kami mingki mpongkita te'asa petondoni inso ndi Omiu.” 39#Mat. 16:4; Mrk. 8:12 Sine sumangki Ira i Yesu ndi ondae, ”Mia memosa'o ka nahi dompetenunu andio mpo'ema te'asa petondoni. Sine ndi ondae nahi ira mempinoweeako petondoni sangkadio petondonino Nabi Yunu. 40#Yun. 1:17 Hangano kana i Yunu mo'ia a laro kompono bou otolu oleo ka otolu wongi, kanatuumo mbo'u i Ana Manusia Ira mo'ia a laro wita otolu oleo ka otolu wongi. 41#Yun. 3:5 I tempono pobitaraa, to Niniwe ira mpentade saru mia andiodo ka mehukuo mbo'u. Hangano to Niniwe atuudo ntepidi umarido merongeo pompaleleno i Yunu, ka menteeano anu kongko i ndi'ai laluaopo sekono i Yunu! 42#1Mok. 10:1-10; 2Taw. 9:1-12 I tempono pobitaraa, mokole beine inso i selata atuu ta mentade saru mia andiodo ka onae ta humuku ira mbo'u. Hangano mokole beine andio aiwa inso i tompano tolino ta rumongeo ponto'ori menteeno i Salomo, ka menteeano anu kongko i ndi'ai laluaopo sekono i Salomo!”
Pekuleno onitu nsa'o
12:43-45
(Luk. 11:24-26)
43”Tewala onitu nsa'o meluarako inso a mia, onae mo'itu-itu a luwuno po'ianga anu londa mo'ungke penaa-naaano. Sine nahi pohawe. 44Ka i'amba motae: Aku mekule a raha anu kubintaomo atuu. Onaemo ka ilako ka ihaweo raha atuu mooa, rinoahi morina ka te'atora. 45Ka i'amba meluarako ka mo'oluako opitu onitu nsa'o susua anu lalu mosa'o irapo sekono onae ka dompewinso mpo'ia i tu'ai. Ka poko'ariano teweweuno mia atuu lansaraopo sekono amba-ambano. Kanatuumo mbo'u ta gagi a mia andiodo anu mosa'o andio.”
Ondae i Yesu ka pepaekompo-Do
12:46-50
(Mrk. 3:31-35; Luk. 8:19-21)
46Tempono Ondae i Yesu da kontongaa-Do mepau a mia hadio atuudo, ine-Do ka pepaekompo-Do mpentade i bungkuno ka mingki tepohaweako Ira. 47Ka asa mia motaeako Ira, ”Kitao, ine-Miu ka pepaekompo-Miu mekongko ira i bungkuno ka mingki tepohawea-Komiu.” 48Sine sumangki Ira i Yesu a mia anu mompohawe lele atuu ndi Ondae, ”Isema ine-Ku? Ka isema pepaekompo-Ku?” 49Ka Do'amba motae, saru metiso a ana guru-Do, ”Ndio ine-Ku ka pepaekompo-Ku! 50Hangano isema anu weweuo po'ehe-Do Ama-Ku i suruga, onaemo pepaekompo-Ku tama, pepaekompo-Ku beine, ka ine-Ku.”
Currently Selected:
I MATIU 12: XMZ
Highlight
Share
Compare
Copy
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
LAI 2021