Ester 1
1
Liurai Ahasuweros halo festa
1Istoria nee akontese bainhira liurai Ahasuweros kaer ukun iha Persia. Nia ukun provinsia 127, hosi India too Etiopia.#1:1:Istoria nee akontese iha Persia nia ukun, nebee nia sentru agora iha nasaun Iraun. Iha lian Ebreu, liurai nee naran Ahazyweros, nebee atu hanesan nia naran orijinal iha lian Farsi (mak lian Persia). Maibee iha lian Gregu, liurai nee nia naran, Xerxes. Hakerek iha istoria, ema barak konhese liu nia naran Xerxes. Xerxes I ukun hosi tinan 486-465 MK (MK = Molok Kristu). Nia aman mak liurai Darius. Septuaginta (LXX) uza naran Artaxerxes, maibee ema seluk mak ukun hosi tinan 464-423 MK. Lian Ebreu hakerek hoddaw (mak hosi India too Sudaun, iha Afrika) ho kuwsh (mak Egitu too Sudaun, besik tama iha Etiopia). #Esdras 4:6 2Tempu nebaa, nia kaer ukun hosi nia palasiu iha sidade Suzan, nebee iha muru forti.
3Bainhira nia ukun ona tinan tolu, nia halo festa boot ida ba nia funsionariu no ema boot sira hotu. Nia mos konvida komandante militar hosi Persia no Media sira, governador hosi provinsia sira, no ema boot sira seluk. Sira hotu marka prezensa. 4Iha festa nee, nia hatudu nasaun nia riku-soin hotu ho nia kbiit tomak. Sira hatais ropa mesak didiak no folin karun i sira hadiak aan ho osan mean no mutin. Festa nee durante loron 180.
5Bainhira loron 180 nee hotu ona, liurai hakarak taka buat hotu ho festa loron hitu nebee boot liu tan. Ema hotu nebee hela iha muru laran, kiik ka boot halo festa rame-rame iha palasiu nia muru laran. 6Iha area nee iha riin barak halo hosi fatuk marmore. Sira enfeita ho kurtina bar-barak hosi hena kabas mutin nebee iha funan azul. Sira kesi kurtina sira nee ho hena kabas finu, ho tali kor uvas tau iha riin uza argola osan mutin. Sira tau kadeira ba bainaka nebee halo ho osan mean no mutin iha rai nebee sira halo hosi buat oin haat maka: Fatuk mean nabilan, marmore mutin, perola kulit mutin nabilan, i fatuk nabilan nebee iha lakan-nabilan oi-oin. 7Bainaka sira hemu hosi kopu osan mean nebee nia modelu oi-oin, i iha funan keta-ketak. I liurai nia tua res-resin para hatudu nia laran diak. 8Liurai foo hatene ba bainaka sira dehan, “Hemu deit baa! Keta moe!”
I nia haruka nia ema serbisu sira dehan, “Fui nafatin too nakonu. La bele para!”
9Bainhira liurai Ahasuweros halo festa nee foo ba mane sira, Vasti, liurai nia feen boot, mos halo festa foo ba feto sira nebee iha liurai nia palasiu.
Liurai hirus teb-tebes no ruun nehan ba nia feen Vasti
10Bainhira too ona loron hitu iha festa ikus ona, liurai Ahasuweros haksolok teb-tebes tanba hemu ona tua barak. Entaun nia haruka nia funsionariu nain hitu nebee serbii nia iha palasiu nee, maka: Mehuman, Bista, Harbona, Bigta, Abagta, Setar, ho Karkas,#1:10:Lian Ebreu hakerek dehan, funsionariu nain hitu nee, ema kapa tiha ona. Iha tempu uluk ema sira nebee ema kapa tiha ona nee mak hetan fiar hosi liurai i bele kaer serbisu oi-oin. 11ba lori liurai nia feen boot Vasti mai. Nia haruka liurai feto hatais ropa kapaas no tau koroa liurai nian. Tanba liurai nia kaben nee oin kapaas teb-tebes, nee maka liurai hakarak hatudu ba bainaka sira.
12Maibee bainhira funsionariu sira hatoo liurai nia orden, liurai feto hataan, “Hau la baa!”
Entaun, bainhira sira fila fali ba foo hatene ba liurai nunee, nia laran nakali.
13-14(Liurai nia kostumi, bainhira nia atu halo buat ruma, nia konsulta uluk ho nia ema sira nebee nia foo fiar, nebee hatene didiak sira nia lei no regra. Sira nee bai-bain foo konselhu ba liurai, mak: Karsena, Setar, Admata, Tarsis, Meres, Marsena, ho Memukan. Sira mak hanesan ema boot iha nasaun Persia i Media, nebee bele hasoru liurai tuir sira nia hakarak.)
I liurai husu konselhu ba sira dehan: 15“Bainhira hau haruka hau nia funsionariu sira ba lori hau nia kaben Vasti mai hasoru hau, nia lakohi mai. Oinsaa? Tuir ita nia lei no regra sira, hau tenki halo saida ba nia? Tanba nia lakohi halo tuir liurai nia orden.”
16I Memukan hamriik iha liurai ho ema boot sira nia oin, hodi hataan, “Nunee, amu liurai. Bainhira amu nia kaben la rona ona amu, nia hatuun no halo moe liurai. I laos halo moe liurai deit, maibee nia halo moe mos funsionariu sira hotu, no povu hotu iha provinsia 127 nee. 17Tebes duni feto hotu-hotu nebee iha liurai nia ukun rona nia hahalok nee. Nunee sira sei la rona tan sira nia laen, tanba sira sei dehan, ‘Liurai Ahasuweros haruka nia kaben mai hasoru nia, maibee nia lakohi mai.’ Entaun sira sei la respeita tan sira nia laen. 18Favor rona mai hau. Loron ohin mos, ema boot sira hosi Persia ho Media sira nia kaben mai hotu festa iha palasiu nee, klaru ke sira rona ona nia hahalok nee. Nunee sira mos sei hasoru sira nia laen. I sira sei istori malu bebeik, la para.
19Nunee deit amu liurai, hau nia hanoin mak nee: se amu liurai hakarak, amu asina surat dekretu ida. Tau karimbu ba surat nee para ema hatene katak, nee mai hosi lei no orden ema Persia no ema Media nian, i la bele muda no la bele dada fali. Surat nee tenki hakerek dehan, liurai nia kaben Vasti la bele mai tan iha liurai nia oin. Maski dala ida deit mos la bele. I foo nia fatin ba feto ida nebee diak liu, nebee respeita nia laen, mak liurai rasik. 20I kuandu surat dekretu hosi liurai nee haleu ona iha provinsia 127 nee, maka feto hotu-hotu, kiik ka boot, sei hatene, i sira sei rona no respeita ba sira nia laen.”
21Liurai Ahasuweros ho nia funsionariu sira hotu simu ho diak Memukan nia hanoin nee. 22Depois nia haruka nia funsionariu sira hakerek surat, tuir povu ida-idak nia lian i hakerek dehan, “Tuir buat nebee loos, maka mane ida-idak mak xefi iha nia uma kain rasik, i koalia iha sira nia uma uza sira nia lian rasik.”#1:22:Nia signifikadu mais-ou-menus nunee: se karik ema nia feen ema hosi rai liur, keta halo be nia feen nia lian mak domina iha uma laran. Tanba tuir liurai nia hakarak, mane sira mak tenki sai xefi iha uma kain. Depois liurai haruka surat nee ba iha provinsia 127 nebee nia ukun.
Currently Selected:
Ester 1: BTDT
Highlight
Share
Copy
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
© 2024 Wycliffe Timor-Leste.