Romanos 11
11
Je̱'e̱ Israel ja'ay ajku̶xy je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ tu̶ yajwin'ijxku̶xyu̶ñ neby je̱'e̱ aanu̶mu̶ ni'idzooku̶ñ paatku̶xu̶chu̶ñ
1Y jada'achám u̶u̶ch nyajtú̶y: ¿Je̱'e̱ Dios je̱'e̱ jya'ay da'a tu̶ u̶xtijyu̶? ¡Ka'p, ka'p du'un tyu̶y'ajtu̶ch! U̶u̶ch nan Israel ja'ay u̶u̶ch nandu'un, je̱'e̱ Abraham y'ok'ung y'ok'ana'k y je̱'e̱ Benjamín y'ok'ung y'ok'ana'k. 2Dios jékyu̶p je̱'e̱ Israel ja'ay win'ixy ajku̶xy ko ja'ay'adaangu̶xy, y jada'achámbaadnu̶ ka'anu̶ je̱'e̱ u̶xtijku̶xyñu̶. ¿Nej ka'p miich mnejwu̶u̶ygyu̶xy ko je̱'e̱ Dios ñaky du'un myu̶na'añ ma je̱'e̱ Dios y'ayuuknajtzkapxu̶u̶ybyu̶ Elías yajnimu̶dya'agyu̶ñ, ko je̱'e̱ Elías je̱'e̱ Dios mu̶bu̶jktzooy nixu̶'u̶wu̶'u̶y je̱'e̱ Israel ja'ay ajku̶xy? Myu̶naañ: 3“Windzú̶n Dios, tu̶ je̱'e̱ judío ja'ay m'ayuuknajtzkapxu̶u̶ybyu̶du̶jk xyaj'o'ktaayu̶ ajku̶xy y tu̶ je̱'e̱ mboch xyajwindu̶gooydyaayu̶ ajku̶xy ma ijty myajwindzu̶gu̶'u̶yu̶ñ, y u̶u̶ch je'eyu̶ naydyu'umbajk juugy tu̶ njakwu̶'u̶my y nan xyaj'o'ogaambu̶ch je̱'e̱ nandu'un ajku̶xy.” 4Peru̶ chi je̱'e̱ Dios y'adzoowu̶: “Ka'p miichtyu̶'ajty je'eyu̶ jakwu̶'u̶mb, juxtujk mil u̶u̶ch je̱'e̱ nja'ay jiinu̶ mu̶dyiibu̶ u̶u̶ch tu̶ nwin'ixyu̶ñ, mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Baal y'awinnax ka'anu̶ wingojxtu̶naaygyu̶xyñu̶ju̶ñ.” 5Y nandu'unu̶tz jada'achám jyaty, we̱e̱nu̶ je̱'e̱ judío ja'ay je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ tu̶ jyakwu̶'u̶mgu̶xyu̶ñ, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios tu̶ wyin'ijxu̶gu̶xyu̶ñ je̱' ko pya'a''ayoowu̶ ajku̶xy. 6Y pu̶nu̶ paady je̱'e̱ Dios wyin'ijxu̶ ajku̶xy ko pya'a''ayoowu̶gu̶xy, ka'p pyaadyu̶ch ko ku̶xyu̶ tii tuungu̶xy; y ko u̶xyu̶py y'okdu'unu̶ch, je̱'e̱ Dios pya'a''ayo'on ka'p u̶xyu̶py je̱'e̱ y'okpa'a''ayo'on'ajtnu̶.#11.6 Nije̱' jaaybyu̶du̶jk myu̶naangu̶xy: Y pu̶nu̶ paady je̱'e̱ Dios wyin'ijxu̶ ajku̶xy ko ku̶xyu̶ tii tuungu̶xy, ka'p pyaadyu̶ch ko je̱'e̱ Dios pya'a''ayoowu̶gu̶xy. Y ko u̶xyu̶py y'okdu'unu̶ch, ka'p u̶xyu̶py je̱'e̱ du'un maa y'oktzobaadnu̶ je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ tu̶ tuungu̶xyu̶ñ.
7¿Y né̱bu̶tz da'a? May je̱'e̱ Israel ja'ay ka'p paatku̶xy je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ najty jya'aju̶jp'ijxku̶xypyu̶ñ, peru̶ je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios win'ijxu̶gu̶xu̶ñ pyaatku̶x je̱' je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ najty jyu̶jp'ijxku̶xypyu̶ñ. Je̱'e̱ jakmaybyu̶ Israel ja'ay ajku̶xy, Dios je̱'e̱ y'aa jyoot ni'igyu̶ yajjúnu̶xu̶ ajku̶xy, 8du'un neby je̱'e̱ Dios ñaky myu̶na'añu̶ñ: “Dios je̱'e̱ y'aa jyoot yajjúnu̶xu̶ ajku̶xy u̶xtu̶ chamnu̶baad du'un yajpaatku̶xyñu̶; ja'awiin mu̶u̶d ajku̶xy peru̶ ka'p y'ijxku̶xy y ja'atadzák mu̶u̶d ajku̶xy peru̶ ka'p myu̶doogu̶xy.”
9Nandu'un je̱'e̱ David myu̶naañ:
“Wan je̱'e̱ xyu̶u̶ chuu awimbijtku̶xy du'un neby je̱'e̱ ja'ay myu̶dzip ju̶gu'uwin'u̶u̶nu̶'u̶y yajka'ayu̶ñ,
wan du'un yajpaatku̶xu̶ch neby du'umbu̶ kyu'une̱jp kyu'ugojxku̶xyu̶ñ y kumu̶doogu̶xu̶ch.
10Wan wiindz awimbijtku̶xy ka'pu̶ y'ijxku̶xu̶ch;
wan du'un wiinu̶u̶xu̶u̶ ju̶ku'uxy ijtu̶u̶gu̶xy neby je̱'e̱ ja'ay jemxypyu̶ tzu̶my tzu̶u̶myo'oygyu̶xyu̶ñ.”
Je̱' ñi'idzooku̶ñ ajku̶xy je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ ka'p jyudíoja'ayu̶chu̶ñ ajku̶xy
11Y jada'achám u̶u̶ch nyajtú̶y: Ko je̱'e̱ Israel ja'ay du'un tu̶ jyajtku̶xy neby du'umbu̶ kyu'une̱jp kyu'ugojxku̶xyu̶ñ. ¿Nej tu̶ je̱'e̱ da'a tu'u'ook tu̶goyu̶ tyu̶gooygyu̶xyu̶? ¡Ka'p, ka'p du'un tyu̶y'ajtu̶ch! Ni'igu̶ oy je̱'e̱ du'un ni'igyu̶ ko je̱'e̱ judío ja'ay je̱'e̱ Dios tu̶ ka'amu̶madoogu̶xy, y paady je̱'e̱ ka'pu̶ jyudíoja'ayu̶ch je̱'e̱ aanu̶mu̶ ni'idzooku̶ñ tu̶ paatku̶xy, wan je̱'e̱ Israel ja'ay du'un ka'ayajmu̶'oy'ijxku̶xu̶ch je̱'e̱ ka'pu̶ jyudíoja'ayu̶ch ajku̶xy. 12Y du'unu̶tz je̱'e̱ du'un mu̶j tu̶ pyubety ko je̱'e̱ judío ja'ay du'un tu̶ jyajtku̶xy neby du'umbu̶ kyu'une̱jp kyu'ugojxku̶xyu̶ñ y ko du'un tu̶ wyinma'añdyu̶gooygyu̶xy, wan je̱'e̱ naaxwiiñjya'ay je̱'e̱ aanu̶mu̶ ni'idzooku̶ñ ku̶xyu̶ paatku̶xu̶ch, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ ka'p jyudíoja'ayu̶chu̶ñ ajku̶xy, ¡mu̶baad nmu̶daj nmu̶maayu̶m ajku̶xy neby je̱'e̱ naaxwiiñjya'ay je̱'e̱ kunukxu̶ñ ni'igyu̶ mu̶j padaangu̶xnu̶ju̶ñ!
13Peru̶ cham je̱'e̱ ayuuk miich nyajmu̶dmu̶dya'agaangu̶xy, miich je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ ka'p mjudioja'ayu̶chu̶ñ ajku̶xy. Je̱' ko Dios u̶u̶ch tu̶ xykyexy ma je̱'e̱ ka'pu̶ jyudíoja'ayu̶chu̶ñ ko u̶u̶ch je̱'e̱ y'ayuuk tyu̶y'ajt ngapxwa'kxu̶yu̶ch, y u̶u̶ch njatytimyajkoptu̶gu̶u̶ybyu̶ch je̱'e̱ nduung. 14Du'un u̶u̶ch ndzoky ko u̶u̶ch je̱'e̱ ngu̶'u̶mmu̶gunaax je̱'e̱ judío ja'ay nije̱' miich xykya'ayajmu̶'oy'ijxku̶xu̶ch je̱'e̱ Dios y'ayuuk tyu̶y'ajt, y wan je̱'e̱ aanu̶mu̶ ni'idzooku̶ñ du'un nandu'un paatku̶xu̶ch. 15Ko je̱'e̱ judío ja'ay yaj'u̶xtijy ajku̶xy, paady je̱'e̱ naaxwiiñjya'ay je̱'e̱ oy'ajtu̶ñ paaty ajku̶xy ma je̱'e̱ Diosu̶ñ, ni'igu̶ ni'igyu̶ ko je̱'e̱ judío ja'ay je̱'e̱ Dios kyu'ubu̶gu̶u̶ju̶ch ajku̶xy. ¡Du'un neby je̱'e̱ o'ogyjya'ay jyuugypyú̶kyu̶ñ je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ naty tu̶ y'o'ogyu̶ñ! 16Je̱'e̱ judío ja'ay ajku̶xy, myu̶j'ap'ajt myu̶jteedy'ajtku̶x je̱'e̱ Abraham, je̱' je̱'e̱ tyiktz'ajt y'aadz'ajtku̶x. Dios jya'ay'ajt je̱'e̱ Abraham, paady je̱'e̱ judío ja'ay je̱'e̱ Dios jada'achám jya'ay'adyii. Du'un je̱'e̱ Abraham neby je̱'e̱ kepytyiktzu̶ñ, y je̱'e̱ judío ja'ay du'un ajku̶xy neby je̱'e̱ kepy'aakxu̶ñ.
17Nije̱' je̱'e̱ judío ja'ay ajku̶xy, du'un je̱'e̱ ajku̶xy neby je̱'e̱ jaanchpyu̶ olivo aakxu̶ñ, yajpubujxku̶x je̱', y ma je̱'e̱ yajpubujxku̶xyu̶ñ jim miich je̱'e̱ Dios tu̶ xyjyu̶jpkonu̶u̶ygyu̶xy, du'un miich najty ajku̶xy neby je̱'e̱ pa'olivo aakxu̶ñ. Y du'un du'un tu̶ mbaatku̶xy je̱'e̱ tu'ugpu̶ kepytyiktz y je̱'e̱ tu'ugpu̶ olivo kepy jyugy'ajtu̶ñ. 18Peru̶ ka'p miich ni'igyu̶ oy mnaydyiju̶gu̶xy, ka'p je̱'e̱ judío ja'ay m'u̶xtijku̶xy je̱'e̱ jaanchpyu̶ olivo aakx. Pu̶nu̶ mnaydyiju̶gu̶xp ni'igyu̶ oy, ja'aymye̱jtzku̶x je̱'e̱ Abraham kyu̶xpu̶ miich je̱'e̱ oy'ajtu̶ñ tu̶ mbaadku̶xy, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ yajtiktz'ajtp yaj'aadz'ajtpu̶ñ, ko je̱'e̱ Abraham je̱'e̱ oy'ajtu̶ñ u̶xyu̶py ka'apaaty nan ka'p u̶xyu̶py miich je̱'e̱ oy'ajtu̶ñ tu̶ mbaatku̶xy.
19Wandu̶ du'un mmu̶naangu̶xy: “Jaanch, peru̶ tu̶ je̱'e̱ judío ja'ay yaj'u̶xtijku̶xy neby u̶u̶ch je̱'e̱ Dios u̶u̶ch mu̶baad xyjya'ay'ajtku̶xnu̶ju̶ñ ma je̱'e̱ olivo kepyu̶ñ. 20Tu̶y'ajt je̱'e̱ du'un neby mmu̶naangu̶xyu̶ñ, peru̶ paady je̱'e̱ Dios je̱'e̱ judío ja'ay tu̶ u̶xtijku̶xy ko je̱'e̱ Jesucristo najty ka'p mu̶bu̶jkku̶xy, y miich paady miich je̱'e̱ Dios tu̶ xykyu'ubu̶jkku̶xy ko je̱'e̱ Jesucristo tu̶ mmu̶bu̶jkku̶xy. Y ka'p mnaygyu'umaayu̶gu̶xy, tzu̶gu̶'u̶ miich je̱'e̱ Dios ni'igyu̶ ajku̶xy. 21Dios y'u̶xtij je̱'e̱ judío ja'ay ajku̶xy ko je̱'e̱ y'ayuuk tyu̶y'ajt najty kya'amu̶bu̶jkku̶xyu̶ ajku̶xy, nan xy'u̶xtijku̶xu̶p je̱'e̱ miich nandu'un je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ ka'p jyudíoja'ayu̶chu̶ñ ajku̶xy ko je̱'e̱ y'ayuuk tyu̶y'ajt naty nandu'un mga'amu̶bu̶jku̶yu̶ ajku̶xy. 22Ix kweentu̶tún, janch'oy je̱'e̱ Dios jya'ay'áty, peru̶ nan tzaachtyuumb nandu'un mu̶k. Dios mu̶k je̱'e̱ judío ja'ay tzaachtyuna'añ je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ tu̶ tyu̶gooygyu̶xyu̶ñ, y oyjya'ay mu̶u̶d miich ajku̶xy mu̶dyiibu̶ tu̶ mmu̶bu̶jkku̶xyu̶ñ. Peru̶ du'un mdzu̶naaygyu̶x mjugy'ajtku̶xu̶ch neby je̱'e̱ Dios ku'umáyu̶ñ mu̶u̶d je̱'e̱ oyjya'ay'ajtu̶ñ; y pu̶nu̶ ka'p du'un mdzu̶naaygyu̶xy mjugy'ajtku̶xy, nan xy'u̶xtijku̶xu̶p je̱'e̱ Dios miich nandu'un ajku̶xy. 23Chi ja'adu'knáx, ko je̱'e̱ judío ja'ay je̱'e̱ Jesucristo mu̶bu̶jkku̶xu̶ch, mu̶'it je̱'e̱ Dios ja'adu'ook kyu'ubu̶jku̶gu̶xu̶ch; je̱' ko myu̶u̶d je̱'e̱ Dios mu̶k'ajt neby mu̶baad ja'adu'ook ku'ubu̶jkku̶xyu̶ñ. 24Miich je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ ka'p mjudioja'ayu̶ch ajku̶xy, jim miich myajpubujxku̶xy ma je̱'e̱ pa'olivo aakxu̶ñ y xyjyu̶jpkonu̶u̶ygyu̶xy je̱'e̱ Dios ma je̱'e̱ jaanchpyu̶ olivo kepyu̶ñ je̱'e̱ oybyu̶, miich ka'p mja'ajudioja'ayu̶ch ajku̶xy, neby je̱'e̱ Dios tu̶ xy'okku'ubu̶jkku̶xpu̶, ¡je̱'e̱ judío ja'ay ndijy je̱'e̱ da'a kya'a'okni'iku'ubú̶gu̶py ajku̶xy ja'adu'ook, je̱'e̱ kyu̶'u̶mja'ay ajku̶xy!
Israel ja'ay ñi'idzookkugu̶xu̶u̶yu̶ñ
25“Mu̶gu'uktu̶jk, ndzojkypyu̶ch mnejwu̶u̶ygyu̶xu̶ch je̱'e̱ yu'uchpyu̶ Dios tyu̶y'ajt, ka'pu̶ mnaygyu'umaayu̶gu̶xu̶ch ko je̱'e̱ wij'ajtu̶ñ mmu̶dajtku̶xy: je̱'e̱ Israel ja'ay tu̶ je̱'e̱ y'aa jyoot nije̱' yajjúngu̶xy ka'p je̱'e̱ Jesucristo tu̶ mu̶bu̶jkku̶xy, y ijtku̶xpnu̶ je̱'e̱ du'un u̶xtu̶ koonu̶ naty je̱'e̱ Jesucristo ku̶xyu̶ mu̶bu̶jktaaygyu̶xy je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ ka'p jyudíoja'ayu̶chu̶ñ ajku̶xy. 26Ko naty adaa du'un tyuñyii jyadyii, mu̶'it je̱'e̱ Israel ja'ay je̱'e̱ aanu̶mu̶ ni'idzooku̶ñ nigu̶xyu̶ paatku̶xu̶ch, je̱' ko du'un je̱'e̱ Dios ñaky myu̶na'añ:
“Jim Sión je̱'e̱ yajni'idzookpu̶ tu'ug chona'añ,
je̱' je̱'e̱ Jacob y'ok'ungtu̶jk y'ok'ana'ktu̶jk pyoky kyu̶dyeey yajni'iwa'adzu̶p.
27Y je̱' u̶u̶ch naty du'un nguydyuumby neby u̶u̶ch nyajwinwaanu̶u̶yu̶ñ ajku̶xy ko u̶u̶ch je̱'e̱ pyoky kyu̶dyeey naty nyajni'iwaatzu̶ ajku̶xy.”
28Je̱'e̱ judío ja'ay ajku̶xy ko je̱'e̱ ayuuk tu̶y'ajt ka'amu̶bu̶jkku̶xy je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ aanu̶mu̶ ni'idzooku̶ñ ye̱jkpu̶ñ, mu̶dzip'ajtu̶gu̶xp Dios je̱' neby je̱'e̱ Dios miich mu̶baad xykyu'ubu̶jkku̶xyu̶ñ, peru̶ tzojku̶pnu̶ Dios je̱'e̱ ajku̶xy, je̱' ko je̱'e̱ myu̶j'áp myu̶jteedy jékyu̶p win'ijxu̶ ajku̶xy. 29Je̱' ko je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios yejkypyu̶ñ, ka'p je̱'e̱ ja'adu'ook pu̶ky, nan ka'p wyinmaaydyu̶gách neby naty je̱'e̱ ja'ay tu̶ win'ixyu̶ñ. 30Miich ajku̶xy je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ ka'p jyudíoja'ayu̶chu̶ñ ajku̶xy, ka'p miich je̱'e̱ Dios ijty jeky'ajty mgapxymyu̶doogu̶xy, peru̶ jada'achám ko je̱'e̱ judío ja'ay je̱'e̱ Dios tu̶ ka'akapxymyu̶doogu̶xy, tu̶ miich je̱'e̱ cham xypya'a''ayoogu̶xy. 31Du'un neby je̱'e̱ Dios ijty miich jeky'ajty ka'p mgapxymyu̶doogu̶xyu̶ñ, nandu'un je̱'e̱ judío ja'ay je̱'e̱ Dios cham ka'p tu̶ kapxymyu̶doogu̶xy, peru̶ paady je̱'e̱ du'un tu̶ y'adu̶u̶tzku̶xy neby je̱'e̱ Dios miich mu̶baad xypya'a''ayoogu̶xyu̶ñ y nan neby je̱'e̱ Dios mu̶baad cham nandu'un pya'a''ayoowu̶gu̶xyu̶ñ. 32Je̱'e̱ Dios je̱'e̱ du'un ku̶'u̶m tu'knáx yajnigu'udugu̶u̶y ko je̱'e̱ judío ja'ay y je̱'e̱ ka'pu̶ jyudíoja'ayu̶ch ka'p kyapxymyu̶doogu̶xu̶ch, neby mu̶baad nigu̶xyu̶ tu'knáx pa'a''ayoogu̶xnu̶ju̶ñ.
33¡Janch mu̶j je̱'e̱ Dios y'oy'ajtu̶ñ, y je̱'e̱ jyoot wyinma'añ y je̱'e̱ wyij'ajt kye̱j'ajtu̶ñ! Ka'p mu̶baad ni pu̶n mu̶winma'añbyaady neby wyinmayu̶ñ, nan ka'p mu̶baad ni pu̶n winju̶wu̶'u̶y tii tyune̱e̱mby y'ixe̱e̱mbyu̶ñ. 34“¿Pu̶n da'a oknejwu̶u̶by neby je̱'e̱ Windzú̶n Dios wyinmayu̶ñ? ¿Pu̶n da'a mu̶baad y'okwingapx y'okju̶jpkapxu̶'u̶yii? 35¿Pu̶n je̱'e̱ Dios da'a tijaty jayu̶jp tu̶ okmo'oy neby mu̶baad yajwimbijttu̶gajtzu̶xu̶ju̶ñ neby it naty du'umbu̶ Dios mu̶nukxy'atyu̶ñ?” 36Ku̶xyu̶ tijaty nmu̶dajtu̶mbyu̶ñ jiiby je̱'e̱ chooñ ma je̱'e̱ Diosu̶ñ, ñi'ijiiju̶ch je̱' ko je̱' du'un mu̶naamb y mu̶u̶d je̱' gyu̶xpu̶ je̱'e̱ jyiiju̶ch. ¡Wan je̱'e̱ Dios ku'umáy wiinu̶u̶xu̶u̶ ijtu̶y! Jaanch adaa du'un.
Currently Selected:
Romanos 11: MIXE
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Nuevo Testamento en Mixe de Mazatlán y Tutla, Oaxaca, México © Sociedad Bíblica de México, A.C. 2005
Romanos 11
11
Je̱'e̱ Israel ja'ay ajku̶xy je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ tu̶ yajwin'ijxku̶xyu̶ñ neby je̱'e̱ aanu̶mu̶ ni'idzooku̶ñ paatku̶xu̶chu̶ñ
1Y jada'achám u̶u̶ch nyajtú̶y: ¿Je̱'e̱ Dios je̱'e̱ jya'ay da'a tu̶ u̶xtijyu̶? ¡Ka'p, ka'p du'un tyu̶y'ajtu̶ch! U̶u̶ch nan Israel ja'ay u̶u̶ch nandu'un, je̱'e̱ Abraham y'ok'ung y'ok'ana'k y je̱'e̱ Benjamín y'ok'ung y'ok'ana'k. 2Dios jékyu̶p je̱'e̱ Israel ja'ay win'ixy ajku̶xy ko ja'ay'adaangu̶xy, y jada'achámbaadnu̶ ka'anu̶ je̱'e̱ u̶xtijku̶xyñu̶. ¿Nej ka'p miich mnejwu̶u̶ygyu̶xy ko je̱'e̱ Dios ñaky du'un myu̶na'añ ma je̱'e̱ Dios y'ayuuknajtzkapxu̶u̶ybyu̶ Elías yajnimu̶dya'agyu̶ñ, ko je̱'e̱ Elías je̱'e̱ Dios mu̶bu̶jktzooy nixu̶'u̶wu̶'u̶y je̱'e̱ Israel ja'ay ajku̶xy? Myu̶naañ: 3“Windzú̶n Dios, tu̶ je̱'e̱ judío ja'ay m'ayuuknajtzkapxu̶u̶ybyu̶du̶jk xyaj'o'ktaayu̶ ajku̶xy y tu̶ je̱'e̱ mboch xyajwindu̶gooydyaayu̶ ajku̶xy ma ijty myajwindzu̶gu̶'u̶yu̶ñ, y u̶u̶ch je'eyu̶ naydyu'umbajk juugy tu̶ njakwu̶'u̶my y nan xyaj'o'ogaambu̶ch je̱'e̱ nandu'un ajku̶xy.” 4Peru̶ chi je̱'e̱ Dios y'adzoowu̶: “Ka'p miichtyu̶'ajty je'eyu̶ jakwu̶'u̶mb, juxtujk mil u̶u̶ch je̱'e̱ nja'ay jiinu̶ mu̶dyiibu̶ u̶u̶ch tu̶ nwin'ixyu̶ñ, mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Baal y'awinnax ka'anu̶ wingojxtu̶naaygyu̶xyñu̶ju̶ñ.” 5Y nandu'unu̶tz jada'achám jyaty, we̱e̱nu̶ je̱'e̱ judío ja'ay je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ tu̶ jyakwu̶'u̶mgu̶xyu̶ñ, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios tu̶ wyin'ijxu̶gu̶xyu̶ñ je̱' ko pya'a''ayoowu̶ ajku̶xy. 6Y pu̶nu̶ paady je̱'e̱ Dios wyin'ijxu̶ ajku̶xy ko pya'a''ayoowu̶gu̶xy, ka'p pyaadyu̶ch ko ku̶xyu̶ tii tuungu̶xy; y ko u̶xyu̶py y'okdu'unu̶ch, je̱'e̱ Dios pya'a''ayo'on ka'p u̶xyu̶py je̱'e̱ y'okpa'a''ayo'on'ajtnu̶.#11.6 Nije̱' jaaybyu̶du̶jk myu̶naangu̶xy: Y pu̶nu̶ paady je̱'e̱ Dios wyin'ijxu̶ ajku̶xy ko ku̶xyu̶ tii tuungu̶xy, ka'p pyaadyu̶ch ko je̱'e̱ Dios pya'a''ayoowu̶gu̶xy. Y ko u̶xyu̶py y'okdu'unu̶ch, ka'p u̶xyu̶py je̱'e̱ du'un maa y'oktzobaadnu̶ je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ tu̶ tuungu̶xyu̶ñ.
7¿Y né̱bu̶tz da'a? May je̱'e̱ Israel ja'ay ka'p paatku̶xy je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ najty jya'aju̶jp'ijxku̶xypyu̶ñ, peru̶ je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios win'ijxu̶gu̶xu̶ñ pyaatku̶x je̱' je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ najty jyu̶jp'ijxku̶xypyu̶ñ. Je̱'e̱ jakmaybyu̶ Israel ja'ay ajku̶xy, Dios je̱'e̱ y'aa jyoot ni'igyu̶ yajjúnu̶xu̶ ajku̶xy, 8du'un neby je̱'e̱ Dios ñaky myu̶na'añu̶ñ: “Dios je̱'e̱ y'aa jyoot yajjúnu̶xu̶ ajku̶xy u̶xtu̶ chamnu̶baad du'un yajpaatku̶xyñu̶; ja'awiin mu̶u̶d ajku̶xy peru̶ ka'p y'ijxku̶xy y ja'atadzák mu̶u̶d ajku̶xy peru̶ ka'p myu̶doogu̶xy.”
9Nandu'un je̱'e̱ David myu̶naañ:
“Wan je̱'e̱ xyu̶u̶ chuu awimbijtku̶xy du'un neby je̱'e̱ ja'ay myu̶dzip ju̶gu'uwin'u̶u̶nu̶'u̶y yajka'ayu̶ñ,
wan du'un yajpaatku̶xu̶ch neby du'umbu̶ kyu'une̱jp kyu'ugojxku̶xyu̶ñ y kumu̶doogu̶xu̶ch.
10Wan wiindz awimbijtku̶xy ka'pu̶ y'ijxku̶xu̶ch;
wan du'un wiinu̶u̶xu̶u̶ ju̶ku'uxy ijtu̶u̶gu̶xy neby je̱'e̱ ja'ay jemxypyu̶ tzu̶my tzu̶u̶myo'oygyu̶xyu̶ñ.”
Je̱' ñi'idzooku̶ñ ajku̶xy je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ ka'p jyudíoja'ayu̶chu̶ñ ajku̶xy
11Y jada'achám u̶u̶ch nyajtú̶y: Ko je̱'e̱ Israel ja'ay du'un tu̶ jyajtku̶xy neby du'umbu̶ kyu'une̱jp kyu'ugojxku̶xyu̶ñ. ¿Nej tu̶ je̱'e̱ da'a tu'u'ook tu̶goyu̶ tyu̶gooygyu̶xyu̶? ¡Ka'p, ka'p du'un tyu̶y'ajtu̶ch! Ni'igu̶ oy je̱'e̱ du'un ni'igyu̶ ko je̱'e̱ judío ja'ay je̱'e̱ Dios tu̶ ka'amu̶madoogu̶xy, y paady je̱'e̱ ka'pu̶ jyudíoja'ayu̶ch je̱'e̱ aanu̶mu̶ ni'idzooku̶ñ tu̶ paatku̶xy, wan je̱'e̱ Israel ja'ay du'un ka'ayajmu̶'oy'ijxku̶xu̶ch je̱'e̱ ka'pu̶ jyudíoja'ayu̶ch ajku̶xy. 12Y du'unu̶tz je̱'e̱ du'un mu̶j tu̶ pyubety ko je̱'e̱ judío ja'ay du'un tu̶ jyajtku̶xy neby du'umbu̶ kyu'une̱jp kyu'ugojxku̶xyu̶ñ y ko du'un tu̶ wyinma'añdyu̶gooygyu̶xy, wan je̱'e̱ naaxwiiñjya'ay je̱'e̱ aanu̶mu̶ ni'idzooku̶ñ ku̶xyu̶ paatku̶xu̶ch, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ ka'p jyudíoja'ayu̶chu̶ñ ajku̶xy, ¡mu̶baad nmu̶daj nmu̶maayu̶m ajku̶xy neby je̱'e̱ naaxwiiñjya'ay je̱'e̱ kunukxu̶ñ ni'igyu̶ mu̶j padaangu̶xnu̶ju̶ñ!
13Peru̶ cham je̱'e̱ ayuuk miich nyajmu̶dmu̶dya'agaangu̶xy, miich je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ ka'p mjudioja'ayu̶chu̶ñ ajku̶xy. Je̱' ko Dios u̶u̶ch tu̶ xykyexy ma je̱'e̱ ka'pu̶ jyudíoja'ayu̶chu̶ñ ko u̶u̶ch je̱'e̱ y'ayuuk tyu̶y'ajt ngapxwa'kxu̶yu̶ch, y u̶u̶ch njatytimyajkoptu̶gu̶u̶ybyu̶ch je̱'e̱ nduung. 14Du'un u̶u̶ch ndzoky ko u̶u̶ch je̱'e̱ ngu̶'u̶mmu̶gunaax je̱'e̱ judío ja'ay nije̱' miich xykya'ayajmu̶'oy'ijxku̶xu̶ch je̱'e̱ Dios y'ayuuk tyu̶y'ajt, y wan je̱'e̱ aanu̶mu̶ ni'idzooku̶ñ du'un nandu'un paatku̶xu̶ch. 15Ko je̱'e̱ judío ja'ay yaj'u̶xtijy ajku̶xy, paady je̱'e̱ naaxwiiñjya'ay je̱'e̱ oy'ajtu̶ñ paaty ajku̶xy ma je̱'e̱ Diosu̶ñ, ni'igu̶ ni'igyu̶ ko je̱'e̱ judío ja'ay je̱'e̱ Dios kyu'ubu̶gu̶u̶ju̶ch ajku̶xy. ¡Du'un neby je̱'e̱ o'ogyjya'ay jyuugypyú̶kyu̶ñ je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ naty tu̶ y'o'ogyu̶ñ! 16Je̱'e̱ judío ja'ay ajku̶xy, myu̶j'ap'ajt myu̶jteedy'ajtku̶x je̱'e̱ Abraham, je̱' je̱'e̱ tyiktz'ajt y'aadz'ajtku̶x. Dios jya'ay'ajt je̱'e̱ Abraham, paady je̱'e̱ judío ja'ay je̱'e̱ Dios jada'achám jya'ay'adyii. Du'un je̱'e̱ Abraham neby je̱'e̱ kepytyiktzu̶ñ, y je̱'e̱ judío ja'ay du'un ajku̶xy neby je̱'e̱ kepy'aakxu̶ñ.
17Nije̱' je̱'e̱ judío ja'ay ajku̶xy, du'un je̱'e̱ ajku̶xy neby je̱'e̱ jaanchpyu̶ olivo aakxu̶ñ, yajpubujxku̶x je̱', y ma je̱'e̱ yajpubujxku̶xyu̶ñ jim miich je̱'e̱ Dios tu̶ xyjyu̶jpkonu̶u̶ygyu̶xy, du'un miich najty ajku̶xy neby je̱'e̱ pa'olivo aakxu̶ñ. Y du'un du'un tu̶ mbaatku̶xy je̱'e̱ tu'ugpu̶ kepytyiktz y je̱'e̱ tu'ugpu̶ olivo kepy jyugy'ajtu̶ñ. 18Peru̶ ka'p miich ni'igyu̶ oy mnaydyiju̶gu̶xy, ka'p je̱'e̱ judío ja'ay m'u̶xtijku̶xy je̱'e̱ jaanchpyu̶ olivo aakx. Pu̶nu̶ mnaydyiju̶gu̶xp ni'igyu̶ oy, ja'aymye̱jtzku̶x je̱'e̱ Abraham kyu̶xpu̶ miich je̱'e̱ oy'ajtu̶ñ tu̶ mbaadku̶xy, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ yajtiktz'ajtp yaj'aadz'ajtpu̶ñ, ko je̱'e̱ Abraham je̱'e̱ oy'ajtu̶ñ u̶xyu̶py ka'apaaty nan ka'p u̶xyu̶py miich je̱'e̱ oy'ajtu̶ñ tu̶ mbaatku̶xy.
19Wandu̶ du'un mmu̶naangu̶xy: “Jaanch, peru̶ tu̶ je̱'e̱ judío ja'ay yaj'u̶xtijku̶xy neby u̶u̶ch je̱'e̱ Dios u̶u̶ch mu̶baad xyjya'ay'ajtku̶xnu̶ju̶ñ ma je̱'e̱ olivo kepyu̶ñ. 20Tu̶y'ajt je̱'e̱ du'un neby mmu̶naangu̶xyu̶ñ, peru̶ paady je̱'e̱ Dios je̱'e̱ judío ja'ay tu̶ u̶xtijku̶xy ko je̱'e̱ Jesucristo najty ka'p mu̶bu̶jkku̶xy, y miich paady miich je̱'e̱ Dios tu̶ xykyu'ubu̶jkku̶xy ko je̱'e̱ Jesucristo tu̶ mmu̶bu̶jkku̶xy. Y ka'p mnaygyu'umaayu̶gu̶xy, tzu̶gu̶'u̶ miich je̱'e̱ Dios ni'igyu̶ ajku̶xy. 21Dios y'u̶xtij je̱'e̱ judío ja'ay ajku̶xy ko je̱'e̱ y'ayuuk tyu̶y'ajt najty kya'amu̶bu̶jkku̶xyu̶ ajku̶xy, nan xy'u̶xtijku̶xu̶p je̱'e̱ miich nandu'un je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ ka'p jyudíoja'ayu̶chu̶ñ ajku̶xy ko je̱'e̱ y'ayuuk tyu̶y'ajt naty nandu'un mga'amu̶bu̶jku̶yu̶ ajku̶xy. 22Ix kweentu̶tún, janch'oy je̱'e̱ Dios jya'ay'áty, peru̶ nan tzaachtyuumb nandu'un mu̶k. Dios mu̶k je̱'e̱ judío ja'ay tzaachtyuna'añ je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ tu̶ tyu̶gooygyu̶xyu̶ñ, y oyjya'ay mu̶u̶d miich ajku̶xy mu̶dyiibu̶ tu̶ mmu̶bu̶jkku̶xyu̶ñ. Peru̶ du'un mdzu̶naaygyu̶x mjugy'ajtku̶xu̶ch neby je̱'e̱ Dios ku'umáyu̶ñ mu̶u̶d je̱'e̱ oyjya'ay'ajtu̶ñ; y pu̶nu̶ ka'p du'un mdzu̶naaygyu̶xy mjugy'ajtku̶xy, nan xy'u̶xtijku̶xu̶p je̱'e̱ Dios miich nandu'un ajku̶xy. 23Chi ja'adu'knáx, ko je̱'e̱ judío ja'ay je̱'e̱ Jesucristo mu̶bu̶jkku̶xu̶ch, mu̶'it je̱'e̱ Dios ja'adu'ook kyu'ubu̶jku̶gu̶xu̶ch; je̱' ko myu̶u̶d je̱'e̱ Dios mu̶k'ajt neby mu̶baad ja'adu'ook ku'ubu̶jkku̶xyu̶ñ. 24Miich je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ ka'p mjudioja'ayu̶ch ajku̶xy, jim miich myajpubujxku̶xy ma je̱'e̱ pa'olivo aakxu̶ñ y xyjyu̶jpkonu̶u̶ygyu̶xy je̱'e̱ Dios ma je̱'e̱ jaanchpyu̶ olivo kepyu̶ñ je̱'e̱ oybyu̶, miich ka'p mja'ajudioja'ayu̶ch ajku̶xy, neby je̱'e̱ Dios tu̶ xy'okku'ubu̶jkku̶xpu̶, ¡je̱'e̱ judío ja'ay ndijy je̱'e̱ da'a kya'a'okni'iku'ubú̶gu̶py ajku̶xy ja'adu'ook, je̱'e̱ kyu̶'u̶mja'ay ajku̶xy!
Israel ja'ay ñi'idzookkugu̶xu̶u̶yu̶ñ
25“Mu̶gu'uktu̶jk, ndzojkypyu̶ch mnejwu̶u̶ygyu̶xu̶ch je̱'e̱ yu'uchpyu̶ Dios tyu̶y'ajt, ka'pu̶ mnaygyu'umaayu̶gu̶xu̶ch ko je̱'e̱ wij'ajtu̶ñ mmu̶dajtku̶xy: je̱'e̱ Israel ja'ay tu̶ je̱'e̱ y'aa jyoot nije̱' yajjúngu̶xy ka'p je̱'e̱ Jesucristo tu̶ mu̶bu̶jkku̶xy, y ijtku̶xpnu̶ je̱'e̱ du'un u̶xtu̶ koonu̶ naty je̱'e̱ Jesucristo ku̶xyu̶ mu̶bu̶jktaaygyu̶xy je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ ka'p jyudíoja'ayu̶chu̶ñ ajku̶xy. 26Ko naty adaa du'un tyuñyii jyadyii, mu̶'it je̱'e̱ Israel ja'ay je̱'e̱ aanu̶mu̶ ni'idzooku̶ñ nigu̶xyu̶ paatku̶xu̶ch, je̱' ko du'un je̱'e̱ Dios ñaky myu̶na'añ:
“Jim Sión je̱'e̱ yajni'idzookpu̶ tu'ug chona'añ,
je̱' je̱'e̱ Jacob y'ok'ungtu̶jk y'ok'ana'ktu̶jk pyoky kyu̶dyeey yajni'iwa'adzu̶p.
27Y je̱' u̶u̶ch naty du'un nguydyuumby neby u̶u̶ch nyajwinwaanu̶u̶yu̶ñ ajku̶xy ko u̶u̶ch je̱'e̱ pyoky kyu̶dyeey naty nyajni'iwaatzu̶ ajku̶xy.”
28Je̱'e̱ judío ja'ay ajku̶xy ko je̱'e̱ ayuuk tu̶y'ajt ka'amu̶bu̶jkku̶xy je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ aanu̶mu̶ ni'idzooku̶ñ ye̱jkpu̶ñ, mu̶dzip'ajtu̶gu̶xp Dios je̱' neby je̱'e̱ Dios miich mu̶baad xykyu'ubu̶jkku̶xyu̶ñ, peru̶ tzojku̶pnu̶ Dios je̱'e̱ ajku̶xy, je̱' ko je̱'e̱ myu̶j'áp myu̶jteedy jékyu̶p win'ijxu̶ ajku̶xy. 29Je̱' ko je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios yejkypyu̶ñ, ka'p je̱'e̱ ja'adu'ook pu̶ky, nan ka'p wyinmaaydyu̶gách neby naty je̱'e̱ ja'ay tu̶ win'ixyu̶ñ. 30Miich ajku̶xy je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ ka'p jyudíoja'ayu̶chu̶ñ ajku̶xy, ka'p miich je̱'e̱ Dios ijty jeky'ajty mgapxymyu̶doogu̶xy, peru̶ jada'achám ko je̱'e̱ judío ja'ay je̱'e̱ Dios tu̶ ka'akapxymyu̶doogu̶xy, tu̶ miich je̱'e̱ cham xypya'a''ayoogu̶xy. 31Du'un neby je̱'e̱ Dios ijty miich jeky'ajty ka'p mgapxymyu̶doogu̶xyu̶ñ, nandu'un je̱'e̱ judío ja'ay je̱'e̱ Dios cham ka'p tu̶ kapxymyu̶doogu̶xy, peru̶ paady je̱'e̱ du'un tu̶ y'adu̶u̶tzku̶xy neby je̱'e̱ Dios miich mu̶baad xypya'a''ayoogu̶xyu̶ñ y nan neby je̱'e̱ Dios mu̶baad cham nandu'un pya'a''ayoowu̶gu̶xyu̶ñ. 32Je̱'e̱ Dios je̱'e̱ du'un ku̶'u̶m tu'knáx yajnigu'udugu̶u̶y ko je̱'e̱ judío ja'ay y je̱'e̱ ka'pu̶ jyudíoja'ayu̶ch ka'p kyapxymyu̶doogu̶xu̶ch, neby mu̶baad nigu̶xyu̶ tu'knáx pa'a''ayoogu̶xnu̶ju̶ñ.
33¡Janch mu̶j je̱'e̱ Dios y'oy'ajtu̶ñ, y je̱'e̱ jyoot wyinma'añ y je̱'e̱ wyij'ajt kye̱j'ajtu̶ñ! Ka'p mu̶baad ni pu̶n mu̶winma'añbyaady neby wyinmayu̶ñ, nan ka'p mu̶baad ni pu̶n winju̶wu̶'u̶y tii tyune̱e̱mby y'ixe̱e̱mbyu̶ñ. 34“¿Pu̶n da'a oknejwu̶u̶by neby je̱'e̱ Windzú̶n Dios wyinmayu̶ñ? ¿Pu̶n da'a mu̶baad y'okwingapx y'okju̶jpkapxu̶'u̶yii? 35¿Pu̶n je̱'e̱ Dios da'a tijaty jayu̶jp tu̶ okmo'oy neby mu̶baad yajwimbijttu̶gajtzu̶xu̶ju̶ñ neby it naty du'umbu̶ Dios mu̶nukxy'atyu̶ñ?” 36Ku̶xyu̶ tijaty nmu̶dajtu̶mbyu̶ñ jiiby je̱'e̱ chooñ ma je̱'e̱ Diosu̶ñ, ñi'ijiiju̶ch je̱' ko je̱' du'un mu̶naamb y mu̶u̶d je̱' gyu̶xpu̶ je̱'e̱ jyiiju̶ch. ¡Wan je̱'e̱ Dios ku'umáy wiinu̶u̶xu̶u̶ ijtu̶y! Jaanch adaa du'un.
Currently Selected:
:
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Nuevo Testamento en Mixe de Mazatlán y Tutla, Oaxaca, México © Sociedad Bíblica de México, A.C. 2005