Hechos 22
22
1“Mu̶gu'uktu̶jk y mu̶j'ana'ktu̶jk ajku̶xy; mu̶doogu̶x du'un neby u̶u̶ch yam nnayñi'igapxtu'uda'añyiiju̶ñ.”
2Ko je̱'e̱ mayjya'ay du'un mu̶dooy ajku̶xy ko myu̶gápxu̶gu̶xyu̶ hebreo'rrmby, chi jyaktimy'amoondaaygyu̶xy. Chi je̱'e̱ Pablo myu̶naan'adu̶u̶ch:
3“U̶u̶ch judioja'ayu̶ch. Jim Tarso u̶u̶ch nma'axung'ajty, Cilicia naaxjooty, peru̶ ya Jerusalén u̶u̶ch tu̶ nyeegy y ya u̶u̶ch tu̶ n'u̶xpu̶ky ma je̱'e̱ Gamalielu̶ñ, y oy u̶u̶ch je̱'e̱ Gamaliel xyaj'u̶xpu̶jky neby je̱'e̱ nmu̶j'áp nmu̶jteedy tyu̶y'ajt y y'ane̱'e̱mu̶ñ ajku̶xyu̶ñ. Je'emy u̶u̶ch je̱'e̱ Dios nmu̶dúñ tu'ug'aa tu'ugjoot du'un neby miich nigu̶xyu̶ cham mmu̶duungu̶xyu̶ñ. 4Jékyu̶p, n'u̶xwu̶dijt nbawu̶dijtu̶ch je̱'e̱ ja'ay ajku̶xy mu̶dyiibu̶ najty je̱'e̱ jembyu̶ Dios ñu̶u̶ tyu'u panú̶kxku̶xpu̶ñ, nyaj'o'kta'awa'añu̶ch najty ajku̶xy, y nyajnú̶kxyu̶ch mach ya'aydyu̶jktu̶jk y to'oxyu̶jktu̶jk, y nbu̶da'agyu̶ch najty pujxtu̶gooty ajku̶xy. 5Je̱'e̱ teedy windzu̶ndu̶jk y ku̶xyu̶ je̱'e̱ amu̶jja'aydyu̶jk yu̶'u̶ nidu̶y'ajt'ajtp ajku̶xy, je̱' ko yu̶'u̶ u̶u̶ch je̱'e̱ naky xymyooygyu̶x neby u̶u̶ch jim Damasco nnú̶kxu̶chu̶ñ ma je̱'e̱ nmu̶gu'ugtu̶jk ajtu̶m ajku̶xyu̶ñ, je̱'e̱ judío ja'ay ajku̶xy. Jim u̶u̶ch najty nu̶kxy n'u̶xta'ay mu̶dyiijáty je̱'e̱ Jesús mu̶bu̶jkku̶xpu̶ñ, nmadza'añu̶ch ajku̶xy y nyajmina'añu̶ch ajku̶xy ya Jerusalén wan ya yajtzaachtyuungu̶xu̶ch.
Pablo nimu̶dya'agy neby jyootwimbijtyu̶ñ
(Hch 9.1-19; 26.12-18)
6“Peru̶ ko u̶u̶ch najty ndu'uyo'oy nnú̶kxyu̶ch najty mu̶wingón je̱'e̱ Damasco kajpt, y jii najty da'a kujkyxyu̶u̶, ko amoñygyu̶joot janch mu̶k tyu̶kxu̶'ky tu'ug je̱'e̱ ju̶u̶n mu̶dyiibu̶ tzajpjooty tzombu̶ñ ju'uwu̶dítyu̶ ma u̶u̶chu̶ñ, 7chi u̶u̶ch ngu̶daay. Y mu̶'it u̶u̶ch je̱'e̱ ayuuk tu'ug nmu̶dooy xyñu̶ma'ayu̶ch: ‘Saulo, Saulo, ¿ti u̶u̶ch ko xyjyanchpawu̶dity?’ 8Mu̶'it u̶u̶ch nyajtu̶u̶y: ‘¿Pu̶n miich Windzú̶n?’ Chi u̶u̶ch xy'adzooy: ‘U̶u̶ch je̱' je̱'e̱ Jesús, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ jim Nazaret kugajptu̶ñ, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ miich mjanchpawu̶dijtypyu̶ñ.’ 9Pu̶njaty u̶u̶ch najty nmu̶u̶du̶ñ y'ijxku̶x je̱'e̱ ju̶u̶n y chi mu̶k chu̶gu̶u̶ygyu̶xy, peru̶ ka'p je̱'e̱ ayuuk mu̶doogu̶xy mu̶dyiibu̶ u̶u̶ch najty xymyu̶gapxpu̶ñ. 10Y Mu̶'it u̶u̶ch nyajtu̶u̶y: ‘¿Ti u̶u̶ch mu̶baad nduñ, Windzú̶n?’ Chi u̶u̶ch je̱'e̱ Windzú̶n Jesús xy'adzooy: ‘Pu̶du̶'u̶g y yaj'yo'oy je̱'e̱ mdu'u, nu̶kx jim Damasco. Jim ku̶xyu̶ myaj'awaanu̶yu̶ch tii mu̶baad mduñu̶ñ.’ 11Je̱'e̱ ju̶u̶n u̶u̶ch xyajwiindzu̶u̶y, chi u̶u̶ch je̱'e̱ nmu̶gu'ugtu̶jk ku̶'u̶gú̶xy wich jim Damasco xyjyak'yajnú̶kxku̶xy.
12“Jim Damasco najty ja'ay tu'ug chu̶na'ay mu̶dyiibu̶ Ananías xu̶u̶'ajtpu̶ñ, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Moisés y'ane̱'e̱mu̶ñ najty kuydyuumbu̶ñ. Y ku̶xyu̶ je̱'e̱ judío ja'ay najty kyu'umaayu̶gu̶xyu̶ ko y'oyjya'ayu̶ch je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ najty jim Damasco tzu̶naaygyu̶xpu̶ñ. 13Chi u̶u̶ch je̱'e̱ Ananías xyñimiiñ ma u̶u̶ch je̱'e̱ nja'ttaakt najtyu̶ñ, y ko u̶u̶ch xyñija'ty, chi u̶u̶ch xyñu̶maay: ‘Mu̶gu'ug Saulo, ijxu̶'u̶g ja'adu'ook.’ Timymyu̶'ítyu̶ch ja'adu'ook n'ijxu̶'ky, y n'ijxnu̶ch je̱'e̱ Ananías. 14Chi u̶u̶ch je̱'e̱ Ananías xyjyaknu̶maay: ‘Je̱'e̱ Dios mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ nmu̶j'áp nmu̶jteedy y'o'owu̶dajtu̶ñ ajku̶xy, je̱' tu̶ xywyin'ixy neby mu̶baad mnejwu̶'u̶y tii chojkypyu̶ñ, y m'íxu̶ch je̱'e̱ tu'uda'agypyu̶ ja'ay, y mmu̶doowu̶yu̶ch je̱'e̱ kyu̶'u̶m'ayuuk mu̶dyiibu̶ kyapxypyu̶ñ. 15Je̱'e̱ Dios tu̶ xywyin'ixy neby mu̶baad mnidu̶y'ajt'átyu̶ñ ma je̱'e̱ naaxwiiñjya'ay kú̶xyu̶ju̶ñ, y mu̶dya'agu̶ch du'un neby tu̶ m'ixy tu̶ mmu̶doyu̶ñ. 16Y jada'achám, ¿ti mniwa'kxu̶jpy? Pu̶du̶'u̶g y nu̶u̶bé̱t; mmu̶bu̶jktzów je̱'e̱ Windzú̶n Dios wan je̱'e̱ mboky mgu̶dyeey xyajni'iwa'adzu̶ch.’
Pablo nimu̶dya'agy neby oy yajkéxy ma je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ ka'p jyudíoja'ayu̶chu̶ñ ajku̶xy
17“Ko u̶u̶ch ja'adu'ook nwimbijty jim Jerusalén, chi u̶u̶ch nnu̶kxy ma je̱'e̱ mu̶jtzajptu̶jku̶ñ, oy u̶u̶ch je̱'e̱ Dios nmu̶bu̶jktzóy, y chi u̶u̶ch je̱'e̱ Dios jiiby xyaj'ijxy. 18N'ijxyu̶ch je̱'e̱ Windzú̶n Jesús mu̶dyiibu̶ u̶u̶ch xyñu̶maayu̶ñ: ‘pu̶dzu̶m ya Jerusalén mu̶k'eemby, je̱' ko ka'p adayaaba ja'ay m'ayuuk xykyu'ubu̶gaanu̶ ajku̶xy du'un neby u̶u̶ch xyjya'anigápx xyjya'animu̶dya'aga'añu̶ñ.’ 19Mu̶'it u̶u̶ch n'adzooy: ‘Windzú̶n Jesús, ñejwu̶u̶by je̱'e̱ ajku̶xy ko u̶u̶ch najty nnu̶kxy majaty je̱'e̱ judío ja'ay ñaymyujktaakt ku̶xyu̶ ajku̶xyu̶ñ n'u̶xta'ayu̶ch je̱'e̱ ja'ay mu̶dyiijáty je̱'e̱ m'ayuuk xymyu̶bu̶jku̶byu̶ñ, y nbu̶da'agyu̶ch najty pujxtu̶gooty ajku̶xy y nan ndzaachtyuungu̶xyu̶ch najty. 20Y ko je̱'e̱ Esteban yaj'o'kku̶xy, miich je̱'e̱ mduumbu̶ mu̶dyiibu̶ najty xyñidu̶y'ajt'ajtpu̶ñ, jim u̶u̶ch najty nandu'un ndzooñu̶ch, y ngu'umaayu̶ch je̱'e̱ ajku̶xy mu̶dyiibu̶ yaj'o'kku̶xu̶ñ y u̶u̶ch wyit je̱'e̱ ngweentu̶'ajtu̶ ajku̶xy.’ 21Peru̶ chi u̶u̶ch je̱'e̱ Windzú̶n Jesús xyñu̶maay: ‘Cham u̶u̶ch miich ju̶gue̱m'it nguexy ma je̱'e̱ ja'ay mu̶dyiibu̶ ka'p jyudíoja'ayu̶chu̶ñ ajku̶xy.’ ”
Pablo ma je̱'e̱ comandante windzú̶n kyu̶'u̶'aamu̶ñ
22Yabaad je̱'e̱ mayjya'ay amdo'ijtku̶xy je̱'e̱ Pablo y'ayuuk, chi yaaxtu̶gu̶u̶y jyojktu̶gu̶u̶ygyu̶xy y myu̶naangu̶xy: “¡Wan yu̶'u̶ jiibu̶ ja'ay o'ogy! ¡Ka'p mu̶baad y'okjugy'ajtnu̶!” 23Je̱'e̱ ja'ay ni'igyu̶ je̱'e̱ najty yaaxku̶xy jyojku̶xy y cham je̱'e̱ kyamisa janch u̶xpu̶jkku̶xy y wu̶jke̱e̱kku̶xy je̱'e̱ naaxwáy, 24chi je̱'e̱ comandante ane̱'e̱mu̶ñ yejky ko je̱'e̱ Pablo wan cuartel tu̶gooty yajnu̶kxyii, y nan myu̶naañ ko wan yajwópy neby mu̶baad nigapxyu̶ñ tii je̱'e̱ ja'ay ko du'un yaaxku̶xy jyojku̶xyu̶ñ mu̶u̶d je̱' gyu̶xpu̶. 25Tu̶ najty ku̶'u̶xojtzku̶xy, y je'eyu̶ najty woobaangu̶xnu̶ ko je̱'e̱ Pablo nu̶maay je̱'e̱ soldado windzú̶n mu̶dyiibu̶ najty jii wyinduuyu̶ñ:
—¿Nej mu̶u̶d miich je̱'e̱ ane̱'e̱mu̶ñ ajku̶xy ko mdzaachtyuungu̶xu̶ch tu'ug je̱'e̱ romano ja'ay y ka'p naty jayu̶jp tu̶ m'oktu̶ydyuungu̶xy?
26Ko je̱'e̱ soldado windzú̶n du'un mu̶dooy, chi ñu̶kxy ma je̱'e̱ mu̶jsoldado windzú̶n oy nu̶ma'ay:
—Ixmich yu̶'u̶ ja'ay nej mdun, je̱' ko romano ja'ay yu̶'u̶.
27Mu̶'it je̱'e̱ comandante nimu̶jwa'ky je̱'e̱ Pablo, y chi yajtu̶u̶y:
—¿Nej jaanch miich mromanoja'ayu̶ch?
Chi je̱'e̱ Pablo y'adzooy:
—Jaanch.
28Mu̶'it je̱'e̱ comandante Pablo nu̶maay:
—U̶u̶ch janch mú̶ju̶ch tu̶ nyajmeeñdyuñ ko u̶u̶ch nromanoja'ay'ádu̶ch.
Y chi je̱'e̱ Pablo y'adzooy:
—U̶u̶ch tu̶ u̶u̶ch je̱'e̱ nmu̶bi'k'ana'k'áty.
29Mu̶u̶d adaa gyu̶xpu̶, mu̶dyiibu̶ najty je̱'e̱ Pablo woobaangu̶xpu̶ñ timyjyu̶yo'oygyu̶x je̱'. Nandu'un je̱'e̱ comandante ko du'un nejwu̶u̶y ko je̱'e̱ Pablo najty ryomanoja'ayu̶ch, chi mu̶k ñay'adzu̶gu̶u̶yu̶ je̱' ko najty tu̶ yajku̶'u̶xochyii mu̶u̶d je̱'e̱ cadeenu̶.
Pablo ma je̱'e̱ judío ja'ay myu̶jjúntu̶ ajku̶xyu̶ñ
30Kujaboom je̱'e̱ comandante ko najty jatytimyñejwu̶'u̶wa'añ tii gyu̶xpu̶ je̱'e̱ Pablo je̱'e̱ judío ja'ay najty tu̶ xyu̶'u̶yii ajku̶xy, chi je̱'e̱ ane̱'e̱mu̶ñ yejky ko je̱'e̱ Pablo cadeenu̶ wan yajmu̶najkku̶xyu̶ ma je̱'e̱ kyu̶'u̶ju̶ñ, y ko wan yajwoomúky je̱'e̱ teedy windzu̶ndu̶jk ajku̶xy y ku̶xyu̶ je̱'e̱ judío ja'ay myu̶jjuntu̶'ajtpu̶ ajku̶xy, y nan yejky je̱'e̱ ane̱'e̱mu̶ñ ko Pablo wan yajpu̶dzu̶myii y wan pu̶da'agyii ma je̱' wyinduuy ajku̶xyu̶ñ.
Currently Selected:
Hechos 22: MIXE
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Nuevo Testamento en Mixe de Mazatlán y Tutla, Oaxaca, México © Sociedad Bíblica de México, A.C. 2005