YouVersion Logo
Search Icon

Hechos 21

21
Pablo jim Jerusalén ñu̶kxy
1Ko u̶u̶ch je̱'e̱ mu̶bu̶jkpu̶du̶jk nmu̶dnay'u̶xmajtzu̶ ajku̶xy, chi u̶u̶ch nbarcu̶tu̶gu̶u̶ygyu̶xnu̶ nnú̶kxyu̶ch tu̶yu̶ ajku̶xy jim Cos, y kujaboom u̶u̶ch jim Cos ndzóngu̶xnu̶ba y nnú̶kxyu̶ch jim Rodas ajku̶xy, chi u̶u̶ch Rodas ja'adu'ook ndzóngu̶xnu̶ba nnú̶kxyu̶ch jim Pátara ajku̶xy. 2Jim Pátara u̶u̶ch je̱'e̱ barco tu'ug nbaatku̶xy mu̶dyiibu̶ najty Fenicia nu̶kxpu̶ñ, jim u̶u̶ch ja'adu'ook barcu̶tu̶gu̶u̶ygyu̶xy, chi u̶u̶ch nnu̶kxy ajku̶xy. 3Chi u̶u̶ch jim Chipre nnajxku̶xy, je̱'e̱ naax mejy'agujkpu̶, chi oy wyu̶'u̶mu̶u̶yñu̶ anajty'eemby. Chi u̶u̶ch njaknú̶kxku̶xy u̶xtu̶ Siria, y chi je̱'e̱ barco tyu̶gu̶u̶y ma je̱'e̱ ñi'igu̶daaktaaktu̶ñ jim Tiro, je̱' ko jim najty je̱'e̱ tzu̶my ku̶'u̶y yajwu̶'u̶ma'añ. 4Jim u̶u̶ch je̱'e̱ mu̶bu̶jkpu̶du̶jk nbaatku̶xy, chi u̶u̶ch jim juxtujk xu̶u̶ nmu̶dwa'kxu̶jpku̶xy. Je̱'e̱ Dios y'Espíritu yajnejwu̶u̶yu̶ ajku̶xy ko je̱'e̱ Pablo y'ayo'onbada'añ jim Jerusalén, paady ja'anu̶maay ajku̶xy ko ka'p jim mu̶baad ñu̶kxy. 5Ko juxtujk xu̶u̶ ñajxnu̶, chi u̶u̶ch jim ndzóngu̶xnu̶. Y nigu̶xyu̶ je̱'e̱ mu̶bu̶jkpu̶du̶jk mu̶u̶d je̱'e̱ y'ung tyo'oxyu̶jk y y'ung y'ana'k oy kajppa'a xytyu'uju̶jpwowu̶u̶ygyu̶xyu̶ch; jim mejypya'a u̶u̶ch nayñajtzkojxtu̶na'awu̶u̶yu̶ ajku̶xy y nmu̶bu̶jktzoogu̶xyu̶ch je̱'e̱ Dios. 6Mu̶'it u̶u̶ch njaknaymyu̶gapxu̶ ajku̶xy, y chi u̶u̶ch nbarcu̶tu̶gu̶u̶ygyu̶xnu̶ y wyimbijttaaygyu̶xnu̶ je̱'e̱ mu̶bu̶jkpu̶du̶jk ma je̱'e̱ jyu̶u̶n tyu̶jk ajku̶xyu̶ñ.
7Ko u̶u̶ch jim Tiro ndzóngu̶xy, jim Tolemaida u̶u̶ch je̱'e̱ nviaje nyajmaaygyu̶xy barcu̶jooty, y jim u̶u̶ch je̱'e̱ mu̶bu̶jkpu̶du̶jk nyajpókxy ajku̶xy y je'eyu̶ u̶u̶ch jim tu'kxu̶u̶ nmu̶d'ijty ajku̶xy. 8Kujaboom u̶u̶ch jim ndzóngu̶xy, chi u̶u̶ch jim Cesarea nja'tku̶xy. Y chi u̶u̶ch jim nnú̶kxku̶xy ma je̱'e̱ Felipe tyu̶jku̶ñ, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Jesucristo y'ayuuk tyu̶y'ajt najty kapxwa'kxpu̶ñ, nidu'ugtu̶ je̱'e̱ nijuxtujkpu̶ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ apóstolestu̶jk pube̱jtu̶ñ, mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ mu̶bu̶jkpu̶du̶jk win'ijxu̶ju̶ñ jim Jerusalén ko je̱'e̱ kaayu̶ñ uuku̶ñ yajwa'kxu̶ch ma je̱'e̱ ku'o'ogytyo'oxyu̶jktu̶jk ajku̶xyu̶ñ. Chi u̶u̶ch jim nwu̶'u̶mgu̶xy ma je̱'e̱ju̶ñ. 9Felipe mu̶daaxk najty tyo'oxy'úng je̱', agu̶ jaybyu̶ky, Dios najty y'ayuuknajtzkapxu̶u̶ybyu̶du̶jk je̱'e̱ ajku̶xy. 10Tu̶ najty yeky y'ijtkojnu̶ mu̶naabu̶ u̶u̶ch najty jim Cesarea nja'tku̶xy ko oy jya'ady tu'ug je̱'e̱ Dios y'ayuuknajtzkapxu̶u̶ybyu̶ mu̶dyiibu̶ xu̶u̶'ajtpu̶ñ Agabo, jim Judea je̱'e̱ najty chooñ. 11Chi u̶u̶ch oy xykyugapxu̶u̶ygyu̶xy ma u̶u̶ch je̱'e̱ nja'ttaakt najty ajku̶xyu̶ñ. Y chi je̱'e̱ Agabo Pablo wyu̶u̶n pu̶jku̶yu̶, y je̱' mu̶u̶d ñaygyu̶'u̶xojtz ñaydyekyxyojtzu̶, y myu̶naañ:
—Je̱'e̱ Espíritu Santo du'un mu̶naamb ko jim Jerusalén du'un je̱'e̱ judío ja'ay ku̶'u̶xótz tekyxyodzaangu̶xy adaa wu̶u̶n wyindzú̶n y ku̶'u̶ye̱gaangu̶xy ma je̱'e̱ ka'pu̶ jyudíoja'ay tyungmu̶u̶du̶chu̶ñ ajku̶xy.
12Ko u̶u̶ch adaa du'un nmu̶dooy ajku̶xy mu̶u̶d je̱'e̱ cesarea ja'ay, chi u̶u̶ch je̱'e̱ Pablo jeky nja'amu̶ju̶u̶ydyaak nja'amu̶nukxtaakku̶xy ka'pu̶ jim Jerusalén ñú̶kxu̶ch. 13Peru̶ chi je̱'e̱ Pablo y'adzooy:
—¿Ti u̶u̶ch ko xyñiju̶u̶y xyñiyaaxku̶xy y xyaj'amutzku̶'u̶yu̶ch ajku̶xy? U̶u̶ch nayye̱gu̶u̶ju̶bu̶ch, nan ka'p u̶u̶ch je'eyu̶ nyajku̶'u̶xótz nyajtekyxyoodzu̶ch, u̶xtu̶ o'ogu̶bu̶ch jim Jerusalén mu̶u̶d je̱'e̱ Windzú̶n Jesús kyu̶xpu̶.
14Y ko u̶u̶ch nga'amu̶madaaky ajku̶xy nnú̶kxyu̶ch nyajwu̶'u̶mgu̶xy, chi u̶u̶ch n'amoongu̶xnu̶ y njaknayñu̶maayu̶ch ajku̶xy:
—Wan je̱'e̱ Windzú̶n Dios chojku̶ñ kuydyuunu̶.
15Ko adaa du'un tyuunu̶ jyajtu̶, chi u̶u̶ch nayñi'ixu̶u̶yu̶gu̶xy y nnú̶kxyu̶ch jim Jerusalén ajku̶xy. 16Nmu̶dnú̶kxu̶ch je̱'e̱ mu̶bu̶jkpu̶du̶jk nije̱' ajku̶xy mu̶dyiibu̶ Cesarea tzóngu̶xpu̶ñ; y je̱' u̶u̶ch oy xyajniwoogu̶xy tu'ug je̱'e̱ chipre ja'ay tyu̶jk mu̶dyiibu̶ xu̶u̶'ajtpu̶ñ Mnasón, mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Windzú̶n Jesús najty jékyu̶p tu̶ mu̶bu̶jknu̶ju̶ñ y je̱' u̶u̶ch najty jim Jerusalén xyajja'tta'agaamb ajku̶xy.
Pablo je̱'e̱ Santiago oy kugapxu̶'u̶y
17Ko u̶u̶ch jim Jerusalén nja'tku̶xy, chi u̶u̶ch je̱'e̱ mu̶bu̶jkpu̶du̶jk xi'ig xon xykyu'ubu̶jkku̶xy. 18Kujaboom u̶u̶ch nnú̶kxku̶xy mu̶u̶d je̱'e̱ Pablo oy u̶u̶ch je̱'e̱ Santiago ngugapxu̶u̶ygyu̶xy, y jim najty nandu'un nigu̶xyu̶ ajku̶xy mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ mu̶bu̶jkpu̶du̶jk nigu'ubajk'ajtku̶xpu̶ñ. 19Chi je̱'e̱ Pablo yajpókxu̶gu̶xy, y yajmu̶dmu̶dyaaktaayu̶gu̶xy tii najty je̱'e̱ Dios tu̶ tunu̶ñ mu̶u̶d je̱' ma je̱'e̱ ja'ay ka'pu̶ jyudíoja'ayu̶chu̶ñ ajku̶xy. 20Ko du'un mu̶doogu̶xy, chi je̱'e̱ Dios ja'aymyejch ku'umaay ajku̶xy, y chi je̱'e̱ Pablo nu̶maaygyu̶xy:
—Mu̶gu'ug Pablo, miich mnejwu̶u̶by ko yaa ka'anaag mil je̱'e̱ judío ja'ay je̱'e̱ Jesús tu̶ mu̶bu̶jkku̶xy, y nigu̶xyu̶ yu̶'u̶ du'un mu̶dzibu̶'u̶ myu̶naangu̶xy ko tzipku̶xp je̱'e̱ Moisés y'ane̱'e̱mu̶ñ nguydyuunu̶mu̶ch ajku̶xy. 21Y du'un tu̶ yajmu̶dmu̶dyaaku̶gu̶xy ko miich myaj'u̶xpú̶ky ma je̱'e̱ judío ja'ay ku̶xyu̶ mu̶dyiibu̶ ju̶gue̱m adzu̶naaygyu̶xpu̶ñ ko je̱'e̱ Moisés y'ane̱'e̱mu̶ñ ka'p mu̶baad kweentu̶tuungu̶xy, y ko je̱'e̱ y'ung y'ana'k ka'p mu̶baad tu̶y'ajtu̶u̶ygyu̶xy y ko je̱'e̱ ngostumbre ka'p mu̶baad xypyayo'oyu̶ ajtu̶m ajku̶xy. 22¿Ti mu̶baad nduunu̶m ajku̶xy? Ñejwu̶'u̶waangu̶xypy je̱'e̱ ja'ay du'un ko ya tu̶ mja'ady. 23Timytyu̶y'ajtu̶ñ adaa miich mdúnu̶py. Chaa je̱'e̱ ja'ay mu̶daaxk mu̶dyiibu̶ wyaandaak ñukxtaaku̶ñ kuydyunaambu̶ñ ajku̶xy. 24Mu̶dnu̶kx yu̶'u̶ ajku̶xy, nu̶kx nayyajpokyñi'iwa'adzu̶u̶ kipxy mu̶u̶d yu̶'u̶ ajku̶xy, y chi myajku'ume̱'pxku̶xu̶ch janch ku'uták y miich je̱'e̱ mu̶gu'uktu̶jk mnimu̶juyu̶ydya'awu̶py. Y du'un ku̶xyu̶ nejwu̶ydyaaygyu̶xu̶ch ko ka'p jyaanchu̶ch neby xyñimu̶dyaakku̶xyu̶ñ y ko je̱'e̱ Moisés y'ane̱'e̱mu̶ñ nandu'un mguydyuumbyu̶ch. 25Peru̶ je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ ka'p jyudíoja'ayu̶chu̶ñ ajku̶xy y tu̶ mu̶bu̶jkku̶xy je̱'e̱ Jesús, tu̶ u̶u̶ch je̱'e̱ nnijayu̶u̶ygyu̶xy ko ka'p kweentu̶tuungu̶xu̶ch adaa du'umbu̶ judío ja'ay kyostumbre ajku̶xy. Je̱' tu̶y tu̶y'ajtu̶ñ ko ka'p mu̶baad tzu'tzku̶xy jú̶kxku̶xy je̱'e̱ tu̶u̶bu̶ je̱'e̱ ja'ay tzaadzéch kepychech yajwindzu̶gu̶u̶ygyu̶xy, ni je̱'e̱ ne'pty ka'ajú̶kxku̶xu̶ch, ni je̱'e̱ no'on ju̶yujk ka'atzu'tz ka'ajú̶kxku̶xu̶ch mu̶dyiibu̶ yo'kwiidy tu̶ y'o'ogyu̶ñ, y nan ka'p je̱'e̱ wiing to'oxyu̶jk mu̶dtuundu̶gooygyu̶xu̶ch.
Pablo majtzku̶xy ma je̱'e̱ mu̶jtzajptu̶jku̶ñ
26Mu̶'it je̱'e̱ Pablo ñu̶kxy mu̶u̶d je̱'e̱ nimu̶daaxkpu̶ ja'ay, y kujaboom ñayyajpokyñi'iwaatzu̶gu̶xy, chi tyu̶gu̶u̶ygyu̶xy ma je̱'e̱ mu̶jtzajptu̶jku̶ñ oy nigápxku̶xy ma je̱'e̱ judío teedy tii xu̶u̶ je̱'e̱ wyaandaaku̶ñ najty yajmayaangu̶xyu̶ñ y tii xu̶u̶ je̱'e̱ windzu̶gu̶'u̶ñ ju̶yujk nidu'ug nidu'ug ye̱gaangu̶xy.
27Ma najty kya'pxaanu̶ je̱'e̱ mu̶juxtujkxu̶u̶bu̶, chi je̱'e̱ judío ja'ay nije̱' mu̶dyiibu̶ Asia naaxjooty tzóngu̶xpu̶ñ, ijxku̶xy je̱'e̱ Pablo ma je̱'e̱ mu̶jtzajptu̶jku̶ñ, chi yaaxtu̶gu̶u̶y jyojktu̶gu̶u̶ygyu̶xy y majtzku̶xy, 28cham jyanchmu̶naangu̶xy: “¡Israel ja'ay ajku̶xy, pube̱jtku̶ch ajku̶xy! Adaa je̱' je̱'e̱ ja'ay mu̶dyiibu̶ xii yaa ni'oj niyaaxu̶u̶byu̶ñ je̱'e̱ nnaax ngajpt ajtu̶m ajku̶xy je̱'e̱ Moisés y'ane̱'e̱mu̶ñ y je̱'e̱ mu̶jtzajptu̶jk. Y ja'adu'knáx tu̶ je̱'e̱ griego ja'ay yajtu̶gu̶u̶ygyu̶xy ma je̱'e̱ mu̶jtzajptu̶jku̶ñ; tu̶ adaa wa'adzpu̶ it lugaar yajma'tku̶xy.” (Je̱' ko ka'p du'un ñigu'udúkyu̶ch nu̶kxy je̱'e̱ griego ja'ay tyu̶gu̶u̶ygyu̶xy ma je̱'e̱ mu̶jtzajptu̶jku̶ñ).
29Paady najty je̱'e̱ du'un myu̶naangu̶xy, je̱' ko tu̶ najty je̱'e̱ Pablo ok'ijxku̶xpu̶ mu̶dwu̶dity je̱'e̱ Trófimo kajpjooty mu̶dyiibu̶ najty Éfeso kugajptu̶ñ, y paady najty du'un myu̶naangu̶xy ko najty je̱'e̱ Trófimo tu̶ mu̶dtu̶gu̶'u̶y ma je̱'e̱ mu̶jtzajptu̶jku̶ñ, je̱'e̱ griego ja'ay.
30Ku̶xyu̶ je̱'e̱ kajptja'ay jyootma'ttaaygyu̶xy, chi je̱'e̱ ja'ay janch poyu̶'u̶gyu̶ myiingu̶xy, majch je̱'e̱ Pablo ajku̶xy y yajpu̶dzu̶u̶mgu̶xy ma je̱'e̱ mu̶jtzajptu̶jku̶ñ pawich papo'ody, chi je̱'e̱ mu̶jtzajptu̶jk mu̶k'eemby agu̶u̶ygyu̶xy. 31Tyimyyaj'o'ogaanu̶py najty ajku̶xy ko je̱'e̱ comandante romano ayuuk du'un mu̶dooy ko je̱'e̱ Jerusalenbu̶ kajptja'ay najty nigu̶xyu̶ yaaxku̶xy jyojku̶xy. 32Chi je̱'e̱ comandante syoldadotu̶jk syoldado je̱'e̱ windzú̶n yajnaymyujku̶, y chi poyu̶'u̶gyu̶ ñú̶kxku̶xy ma je̱'e̱ mayjya'ay najty yaaxku̶xy jyojku̶xyu̶ñ. Ko je̱'e̱ mayjya'ay comandante ijxku̶xy myiñ mu̶u̶d je̱'e̱ syoldadotu̶jk ajku̶xy, chi je̱'e̱ Pablo u̶xmajtzku̶xy y ka'p okkojxku̶xnu̶. 33Ko je̱'e̱ comandante jim jya'ty, chi je̱'e̱ Pablo yajmajtzu̶ y yejky je̱'e̱ ane̱'e̱mu̶ñ ko wan ku̶'u̶xochyii mu̶u̶d je̱'e̱ cadeenu̶ me̱tzk. Chi yajtu̶u̶y pu̶n je̱' najtyu̶ñ y tii najty tu̶ tuñu̶ñ. 34Peru̶ je̱'e̱ mayjya'ay wiingjáty wiingjáty najty je̱'e̱ myu̶naangu̶xy, y ka'p je̱'e̱ comandante nidu'uñdyu̶ winju̶wu̶u̶y mu̶u̶d je̱'e̱ ne̱'e̱mu̶ñ, chi je̱'e̱ ane̱'e̱mu̶ñ yejky ko wan cuartel yajnu̶kxyii. 35Ko jim yajja'tku̶xy ma je̱'e̱ cuartel pe̱du̶ydyaaktu̶ñ, chi je̱'e̱ soldadotu̶jk je̱'e̱ Pablo ku̶yu̶'kku̶xy ko je̱'e̱ mayjya'ay najty jyanchjoottu̶gooygyu̶xy timyyaj'o'ogaangu̶xy najty, 36je̱' ko nigu̶xyu̶ je̱'e̱ soldadotu̶jk najty u̶x'aam janch pamiingu̶xy, cham jyanchmu̶naangu̶xy: “¡Wan o'ogy!”
Pablo ñaygyugapxyii ma je̱'e̱ mayjya'ay winduuyu̶ñ
37Ko najty cuartel tu̶gooty yajtu̶gu̶'u̶wa'añyii, chi je̱'e̱ Pablo je̱'e̱ comandante yajtu̶u̶y, nu̶maay:
—¿Nej mu̶baad ii tu'k'aa me̱jtz'aa ngápxu̶m nmu̶dyaaku̶m?
Chi je̱'e̱ comandante y'adzoowu̶:
—¿Nej mjajtypy miich je̱'e̱ griego ayuuk? 38¿Nej ka'ttu̶m miich mje̱'e̱ju̶ch je̱'e̱ egipto ja'ay mu̶dyiibu̶ jékyu̶p chiptúñ mu̶u̶d je̱'e̱ gobierno romano, y woobu̶dzu̶u̶my mu̶daaxk mil je̱'e̱ ja'ayyaj'o'kpu̶ y mu̶dnu̶kxy jim adu'ugtuum?
39Chi je̱'e̱ Pablo nu̶maay je̱'e̱ comandante:
—U̶u̶ch judioja'ayu̶ch, jim Tarso u̶u̶ch ngugajptu̶ch, ma tu'ug mu̶jkajpt mu̶dyiibu̶ yajpaatp jim Cilicia naaxjooty; peru̶ oktún may'ajt miñ u̶u̶ch yu̶'u̶ mayjya'ay n'okmu̶gapxy.
40Chi je̱'e̱ comandante du'un ku'ubu̶jky, y chi je̱'e̱ Pablo tyu̶naayu̶'ky ma je̱'e̱ cuartel pe̱du̶ydyaaktu̶ñ, y chi je̱'e̱ kyu̶'u̶ yujkxaju̶'ky ko je̱'e̱ mayjya'ay wan amoondaaygyu̶xy. Ko je̱'e̱ mayjya'ay y'amoondaaygyu̶xy, chi mu̶gapxtu̶gu̶u̶ygyu̶xy hebreo'eemby, myu̶naañ:

Currently Selected:

Hechos 21: MIXE

Highlight

Copy

Compare

Share

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in