Roma 3
3
1Esigit diluk mende, it akoni amberek nen,
“It Yahudi mende pano,” yiluk yiligogi eti, nenaluk yiligogi ambegep. Nen, inowado inenggarlimo mende eti nenaluk mbaligogi ambegep. 2Eti, yi ake ndi ake taʼbokogonat pano dombok o. Wene eti ebe dikogo yokisak. Omanggi Allah nen,
“An nane it erlok pago dogogun,” yiluk, irat yogisasi lagike. 3Mende, it akoni Yahudi mende amberek wene eti kolko dogolik inobabut dombokogo kagarigogi dek eti paga ninggit diluk kagat lasigin ambegep. It inobabut Allah wene kolko dogolik dombokogo dogoʼbuk eti paga, Allah obabut dombokogo kagarigogo mende eti dek atluk obakanini kagasigin ambegep? 4Mondok dek o. Akoni inebe dombok inane inenggalat yisi kalok, Allah wene eberogonat dombok yiligogo, yiluk wene kolal mbalogo ʼbisi dogolik, men yisuka,
“Kat Allah kane eberogonat dombok yisinem eberogonat mondok arigogo. Akoni nen inakla kai dagasinem, kat kai arigogon dek o. Kobatne mondok werek o,” (Mzm. 51:4=TB 51:6)
yiluk kolal mbalogo ʼbisuka o.
5Mende, nit akoni nen ninobabut nggorlo kagarigogi eti paga, Allah obabut mot-mot kagarigogo mende yiluk enggagat kagat larigogo kalok, ninggit diluk yusak. Akoni nen yiligogi kak an yik. At Allah akla agaga dagaluk weyagarinabigogo eti weyak nogo? 6Mondok dek o. At Allah obabut weyak dogolepma, yi akoni ndi akoni agat oba mende yoma, inaren mbalogo nen wene inoba ʼbigik, nggokik, ninggit diluk kagatlep? 7Mende, kat omanggi nen yisi dogolik,
“An nane nenggalat yiligogo paga, Allah wene eberogonat, yiluk enggagat mondok arigogo o. Esigit diluk enggagat agonem, it akoni amberek nen, Allah ebe pogorarigogi o. Eti paga, an naren mbalogo, at Allah nen,
At weyak kagarigogo, yiluk wene nenaluk noba ʼbusak?” yiluk erlok yusak nogo? 8It akoni amberek nen,
“Paulus agarlagi inom nen men yiligogi,
Nit weyak kagakonem ilugun oba Allah pogorasuwagaluk, weyak kagako doguwok,” yiluk, inenggalat ninabok mbaligogi o. Akoni esigit diluk yiligogi mende eti, Allah nen wene inoba ʼbusak mendeat ʼbigin o.
Akoni inobabut mot-mot kagakidek weyak arlek kagarigogi wene
9Eti paga, nit Yahudi mende arlek, pano ago nggorlek, it sikmangge mende nuk asugun yusak nogo? Mondok dek o. Akoni Yahudi mende inom, sikmangge mende inom, taʼbokogonat dambukogo weyak mende apma dogolik weyak kagarigogi arlek yiluk alebat yokisigi o. 10Allah nen esigit diluk yisikemo, kolal mbalogo ʼbisi dogolik, men yisuka,
“Akoni inobabut pano kagarigogi mende omanggi dek o. Omanggiat mondok degat o.
11Nen, akoni wene didiligogi mende omanggi degat o. An Allah nebe dikogo inilu asuwagaluk kweyak nabigogi mende omanggi degat o.
12Inebe taʼbokogonat an noba mot-mot wagidek, kolak mirlokogo arat nuk atluk elamat lagaka o. Inobabut pano kagarigogi mende omanggi mondok dek. Omanggiat degat o. (Mzm. 14:1-3, 53:1-3=TB 53:2-4)
13Akoni inebe warek ʼbiyiligogoma, obasi dukiligogo kak, it inane obasi weyak dukigik, inaʼbi paga nen, akoni dalinakik, warlo aik nen liʼbilinakonem watlarigogi kak, it inambe paga weyagarinakik, yiligogi o. (Mzm. 5:9, 140:3=TB 140:4)
14Inane korle weyak inalem ʼbiyiligogi mende inakla nggerlekogo dogolik yisi mondok werek. (Mzm. 10:7)
15Akoni inamep wulaginabuwogoluk kalok, iniyok aʼbusuk weyak liligogi.
16Akoni o yi ai ndi ai inebe weyagarinakik, inakla nggorlot diyigik, kagarik liligogi o.
17Akoni amberek inom pano dambukogo dogu, it inonggodek o. (Yes. 59:7-8)
18It nen, an Allah inayuk mondok degat o,” (Mzm. 36:1=TB 36:2)
yiluk yisikemo wene kolal mbalogo ʼbisuka. 19It akoni amberek wene Allah nen ninasuk wakike wene eti, kolek dogoligogo mende arlek yogisasike, yiluk nit ninilu. Allah arligat nen akoni o yi ai ndi ai taʼbokogonat wene inoba ʼbigik, nggokik, kagakonem, at omanggi nen wene oba nggorogo ʼbusak erlok dek asuwagaluk ninasuk wakike. 20Wene Allah nen ninasuk wakike wene eti paga, nit akoni weyak kagarigogi mende enggagat ninilu arigogi eti paga, nit taʼbokogonat wene at nen ninasuk wakike wene eti kolek dogolik, at il oba mot-mot kagasusak erlok dek o. Kologo kagako dogumo, at nen ninom yabunggane kunogo ʼbinanusak mende, erlok dek o.
Akoni inendainggen Yesus oba panggot disi kalok, yabunggane Allah inom kunogo ʼbiyiligogo wene
21-22Esigit diluk mende, yogondak Allah nen, at ninom kunogo ʼbinanusak wene selekmat disikemo werek. Eti ebe, ninasuk wakike wene eti kologo mot-mot kagarigogi paga, yabunggane kunogo ʼbinagigiluk yisike ʼbuk. At te, nit ninendainggen Yesus Kristus oba panggot disinem kunogo ʼbinanigiluk yisike o. Esigit diluk kunogo ʼbiyagin yiluk abok, wene at nen ninasuk wakike wene etnogo paga yigik, at awene yogisasi laguka mende nen yigik, yisuka ndak-ndagat kunogo ʼbinanigiluk yisike o. Eti ebe, nit akoni taʼbokogonat ninendainggen Yesus oba panggot diligogi mende ninasokondek dek o. Ninom ndak-ndagat kunogo ʼbinanigiluk yisike o. 23Nit akoni taʼbokogonat paganeat nen weyak kagarigogi eti paga, Allah ebe pogorako mondok dogoligogi mende eti togot diyalok ninasokneat walegat lagosik werek. 24Esigit diluk werekma, at weyak mende nen kerle warogo paknisek werekma, at Allah obabut pano nen Kristus Yesus werlegat onggo dek kerle piyalogo ndil ninabuwagaluk laʼbi wagike. Esigit diluk ndil ninako dogolik, wene ninoba mende nggorogo ʼbiluk Allah ninom suguluk kunogo ʼbinanggike. 25-26Alebagik, at Allah nen, nit akoni weyak kagako nggorlek, ninakidek obakanini kambugiluk welagikesik nen, yogondak at obabut mot-mot kagarigogo mende etnogo enggagat kagat lasuwagaluk, Yesus laʼbi wagike. Wagikemo ebe wakonem amep wusa wagike eti paga, nit akoni ninendainggen at oba panggot dogo mende, at ninom suguluk kunogo ʼbinanigiluk laʼbi wagike o. Allah nen nit akoni ninendainggen Yesus oba panggot dogo mende, wene ninoba mende nggorogo ʼbiluk at ninom suguluk kunogo ʼbinanggo dogolik, at mot-morat kagarigogo mende yiluk yogondak obabut enggagat kagat laga o.
27Esigit diluk kagat ninabigogo kalok, ninenggaerek nen pogorakasi dogusak a? Pogorakausak mondok dek o. Ninggit diluk nen pogorakausak dek? Nit ninenggaerek nen wene Allah nen ninasuk wakike wene mot-mot kagarasinem suguluk kunogo ʼbinanggike a? Dek o. Ninendainggen at oba panggot disinem, at nenat kunogo ʼbinaligogo eti paga, pogorakausak dek o. 28Wene eti paga nit didusak yigit diluk. Nit nen wene Allah nen ninasuk wakike wene etnogo pago dogolik mot-mot kagakonem, nit weyak kagarigogi mende deget diluk, at ninom suguluk kunogo ʼbinaligogo ʼbuk. Ninendainggen at Yesus oba panggot disinem, ninom kunogo ʼbinaligogo o. 29At Allah nit akoni Yahudi mende arlek ninombae nogo? It sikmangge mende ninomat ninombae dek nogo? Eberogonat akoni sikmangge mende ninomat ninombae o. 30At Allah ebe omanggiat eti paga, nit akoni Yahudi mende ninendainggen at oba panggot disinem, wene ninoba mende nggorogo ʼbiluk, at ninom suguluk kunogo ʼbinanggik, nen, it sikmangge mende inendainggen at oba panggot disinem, esigit dilugat ʼbiyigik, kagarigogo mende o. 31Eti paga, ninendainggen at oba panggot disi dogolik, wene Allah nen ninasuk wakike wene etnogo sebeligogi a? Dek o. At ane etiat obatnet diligogi o.
Currently Selected:
Roma 3: DNA
Highlight
Share
Compare
Copy
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in