YouVersion Logo
Search Icon

Roma 11

11
Allah obabut pano nen akoni Israel mende amberegat ndil inabigin wene
1An nen wene omanggi kinok waganik. At Allah nen aʼburi Israel mende eti mondok togot diyasike nogo? Mondok dek o. An nebe, Israel mende Abraham nen endago mende nunggulowak endaga Benyamin mende werek o. 2Allah nen aʼburi paganeat nen miginakike mende eti togot diyasike dek o. Wene at Elia nen kagakike wene kolal mbalek werek etnogo kinonggodek? At Allah nen it wene inoba ʼbisi dogowagaluk, men yisi lagike,
3“Allah Kendaganggok nombae. Ap kat kane yogisilik liligogi mende yomenogo, inakik, o kat kandomba warogo kali kunigogoma etnogo miyalkik, kagakasik nen, an narligat togot danggasik, yabunggane nasuwogoluk kweyak nabigogiat o,” (1Raj. 19:10, 14)
yiluk yisikemo, 4at Allah nen, Elia onggo ninggit diluk yogokike. Men yisike ambigi,
“Ap inebe 7.000 nen ngganengge endaga Baal apma unggiluk pogorakidek mende an nake miginakigimo werek o,” (1Raj. 19:18)
yiluk yogokike. 5Eti kak, Allah obabut pano nen, miginakike mende o yogondak ya inebe amberek mbererlagat weregat o. 6It akoni nen pano kagakuka paga, Allah nen inaren mbalogo mik inabilepma, at obabut pano nen miginakike yiluk yusak dek eti paga, it nen pano kagakuka paga Allah nen inaren mbalogo mik inakike ʼbuk. At te, at obabut pano nen miginakike o. 7Eti paga, nit nen wene ninggit diluk yugun? It akoni Israel mende pano mende indewerek asuwogoluk inobatnerogo kagako laguka mende, ebe inde agidek. It amberek inebe mbererlagat Allah nen miginakike mende pano mende indewerek ago nggorlegat, inebe nggokmangge inendainggen aʼberet disike. 8Esigit diluk mende ake Allah nen, men yisike,
“Inilenggen kigik, inasuk kolkik, kagasunogo yiluk, inendainggen dambulik negen kagarinakigimo, yogondak esigit diluk werek o,” (Ul. 29:4; Yes. 29:10)
yiluk yisikemo kolal mbalogo ʼbisuka. 9Wene eti imbisak ndak-ndak, at Daud nen men yisike,
“Akoni nen sewe inom, ʼbagi inom, kerle ʼbilukmo warigogo kak, it eti sini nggok iyarigogi eti paga inenggaerek inebe paginabuwak o. Inebe nuk agik, nduntogo korla wusigik, kagasuwak o.
10Inilenggen kaunogo yiluk, mbuk asuwak o. Anggin mende inambot owak somaksek mondok dogowak o,” (Mzm. 69:22-23=TB 69:23-24)
yiluk Daud nen yisike.
Allah nen akoni sikmangge mende ndil inakike wene
11An nen kinok omanggi wokiyak. Akoni kolak lagonem iniyok aʼbit dikogo wariligogi kak, it akoni Israel mende weyak aguka eti, mondok-mondogat elamat laguka nogo? Mondok dek o. It weyak kagakuka eti paga, Allah nen it akoni sikmangge mende ndil inakike o. Esigit diluk ndil inakonem, it Israel mende nen,
“Nit ndil ninabuwem,” yiluk inoba uwa mbalogo inobabut kwalasuwagaluk kagakike o. 12It akoni Israel mende weyak kagakuka eti paga, yi akoni ndi akoni taʼbokogonat etoma Allah nen panorinakike. It nuk aguka eti, akoni sikmangge mende nggogat saburasuka. Eti paga, yabunggane it Israel mende inebe taʼbokogonat Allah nen panorinako dogolik, yi akoni ndi akoni sikmangge mende etoma nggokogo panorinabigin dek nogo? Panorinabiginat o. 13Wene yi kit akoni sikmangge mende yokisak. Allah nen, an nayonggo ʼbiluk kit sikmangge mende kinoba laʼbani wagikemo wagagisik kagarigogo eti paga, an kagarigogo eti nggok mondok yiluk pogorakaligogo o. 14An nagarlagi nirugi ninunggulowak endaga omanggiat mende, Allah nen amberek ndil inabuwagaluk, an nen esigit diluk kagarigogo eti paga, inakla agaga dagaluk uwa mbaluwagaluk kagarigogo o. 15Allah nen, it akoni Israel mende inebe togot diyasike eti paga, yi akoni ndi akoni taʼbokogonat etoma Allah inom dambul inakike o. Yabunggane it woginakonem ninggit lasigin. Akoni warek mende inilugurinabu kak woginabigin o. 16Kimbiri alebagik mende Allah ake ʼbiluk kalok, ebe taʼbokogonat Allah mende o. Nen, o erlo Allah ake ʼbiluk kalok, inggiloʼbak inomat at mendeat o.
17O zaitun erlo pano mende werekma, inggiloʼbak amberek mbalogo laʼbiyalok nen, obalikmo o zaitun onggama mende inggiloʼbak mbalogo kunumo, erlo kunik dogolik ambusu werek dogu kak, kit eti, kinebe sikmangge mende Allah nen it Yahudi mende yomenogo inoba kunogo ʼbinagasikemo pano werek o. 18Esigit diluk dogolik, kit nen, it inebe inggiloʼbak mbalek mende kak eti ake,
“It weyak. Nit pano o,” yiluk pogorakasi dogogup. O erlo nen, inggiloʼbak nggererarigogo o. Nen, inggiloʼbak nen, erlo nggererarigogo dek eti kak, it erlo mende nen, kit inggiloʼbak mende nggeret kinabigogi o. 19Mende, kit nen,
“Allah nen, nit o erlo paga kunogo ʼbinanigiluk, it mbalogo laʼbiyasike o,” yiluk yiligogi o. 20Esigit diluk mot-mot ambaligogi mende, kinakla ebetni. It inendainggen Allah oba panggot digidek paga mbalogo laʼbiyasike. Mende, kit nen, kinendainggen Allah oba panggot disigip eti paga, wokinakikemo werek o. Eti paga, kinenggaerek nen pogorakigidek, kinayukogo dogoni o. 21It Yahudi mende o inggiloʼbak erlo ebe paga kunik mende inaʼbuwa kigidek mbalogo laʼbiyasike o. Eti paga, kit kinaʼbuwa kinabiluk mbalkinakidek togot dinagusak nogo? Dek o. 22Allah obabut eti, obabut enago inom, anini werek inom, dogoligogo mende eti ʼbikani! It elamat laguka mende ake, obabut anini werek o. Nen, kit at obabut enago mende kinom kunik dogogun kalok, obabut enago o. Mende, esigit diluk kunik dogogun dek kalok, kit esigit diluk mbalogo laʼbinagagin o. 23It Yahudi mende nen, inendainggen Allah oba panggot digidek werek eti, yabunggane panggot dugun kalok, at Allah nen kunogo ʼbiyausak erlok dogoligogo mende eti paga, yabunggane kunogo ʼbiyaginat o. 24O zaitun onggama mende inggiloʼbak mbalogo nen, uma mende paga kunusak erlok dek mende, kunusak kak, kit nen, kunogo ʼbinagasikemo werek o. Nen, o zaitun inggiloʼbak ebe paga kunik mende mbalogo laʼbiyalok, yabunggane obalikmo kunogo ʼbi wisu kagat, it kunogo ʼbiya wisumo erlok o.
Allah nen akoni Israel mende yabunggane panorinabigin wene
25Nagarlagi nirugi o. Wene Allah akla wene yi kinonggodek dogusak eti, an naʼit. Kit kinenggaerek nen,
“Nit wene ninilu o,” yiluk pogorakaunogo yiluk, wene yi yokisak. It akoni Israel mende amberek inendainggen aʼbet eti, we elalma pasigat werek o. Nen, yabunggane it akoni sikmangge mende unggi wisugun kurli erlok unggi wago kalok, 26Allah nen akoni Israel mende taʼbokogonat panorinabigin o. Wene esigit diluk yiluk nen, at Allah nen men yisikemo wene paga kolal mbalek werek,
“Ndil inabigogo mende ebe, o Sion nen wisigin o. Witluk nen, it Yakub nen endago mende nen an inayuk dek dogolik weyak kagarigogi mende eti, sagalogo deget digin o. (Yes. 59:20-21)
27Nen, weyak kagarigogi mende eti sagalogo deget diyasi dogolik, wene yigit diluk warogo woginabigin o,” (Yer. 31:33-34)
yiluk yisikemo kolal mbalogo ʼbisuka. 28It Israel mende pano wene waganusak inaʼit nen Allah inom weyak aguka eti, kit sikmangge mende panot kinabuwagaluk inom weyak aguka. Mende, Allah nen miginakikesikmo nogo nen, inakombalak Allah inom kunik eti paga inebe inaʼbuwa o. 29At Allah obabut pano nen yi mende ndi mende woknisigik, ninebe mik ninakik, kagatluk nen, yabunggane wene ninat omanggi yiligogo dek o. 30Kit alep Allah wene kologo kagakidek welagagip. Mende, yogondak it Israel mende Allah wene kologo kagakidek oba, kit kinebe kinaʼbuwa kasike o. 31Esigit dilugat yogondak it Yahudi mende kinomat kinaʼbuwa kowagaluk, kit kinebe kinaʼbuwa kasike eti paga, yogondak it Allah wene kologo kagakidek dogoligogi o. 32At Allah nenat, akoni weyak kagakonem ininggi kerle yabunggane piyaluwogoluk warogo ʼbiyaligogi eti kak, akoni inebe taʼbokogonat inaʼbuwa kagaluk nen, inebe taʼbokogonat wene kologo kagakidek werekma at nenat ʼbiyasike o.
Paulus nen Allah pogorakike wene
33At Allah mende nggokogo woknisigik, akla mondok nggagalek welagik, wene mondok ilu welagik, kagarigogo mende eti nayuk o. At nen wene ʼbogokogo mbaligogo mende, nit akoni ninilu asusak nogo? At nen yi mende ndi mende kagarigogo mende, nit nen didusak nogo? 34Wene eti pasik kolal yigit diluk mbalogo ʼbisukama werek,
“Ninombae Endaganggok akla eberigogo ta ilu. At ebe, ta nen asuk wasusak nogo. (Yes. 40:13; Ayb. 15:8)
35Nen, ta nen yi mende ndi mende at wogotluk,
Onggo woknisin, yiluk yogosusak nogo,” (Ayb. 41:11=TB 41:2)
yiluk yisukama kolal mbalek werek o. 36Ibibit, yi mende ndi mende taʼbokogonat, at Allah nenat walkasikemo, at inggi paga dogoligogo mende. Dogoluk nen, ilugun oba, at nenat kagasigin. Eti paga, at arligat pogorako mondok doguwok o, yiluk yigi eti, ebeat asuwak yu kak, Amin, yigi o.

Currently Selected:

Roma 11: DNA

Highlight

Share

Compare

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in