KO 2 SĀMIUELA 15
15
Ko Hono Fokotu‘utu‘u ‘e ‘Apisalome ‘ene Liukava
1PEA hili leva ia tokua na‘e ma‘u mai ‘e ‘Apisalome ha‘ane sāliote, mo e fanga hoosi, mo e toko nimangofulu ke lele mu‘omu‘a. 2Pea tu‘u hengihengi ‘a ‘Apisalome, ‘o ne tu‘u ‘i he tafa‘aki hala ‘o e matanikolo: pea ka ‘iloange ‘oku ai ha tangata ‘oku ‘i ai ‘ene me‘a ke fakamaau ki he tu‘i, pea ui ki ai ‘e ‘Apisalome, ‘o ne pehē, Mei he kolo fē koe? Pea te ne tali, Ko ho‘o tamaio‘eiki ko au kuo u ha‘u mei he matakali ko ē ‘o ‘Isileli, 3pea ‘e toki pehē ange ‘e ‘Apisalome, ‘Āua, ‘oku lelei mo totonu ho‘o me‘a; ka kuo ‘ikai tu‘utu‘uni ‘e he tu‘i ha taha ke tali koe. 4Na‘e lea foki ‘a ‘Apisalome, ‘o pehē, Taumaiā ne fakanofo au ke fai fakamaau ‘i he fonua, kae ha‘u kiate au ‘a e kakai kotoa ‘oku ‘i ai ‘enau me‘a ke fakatonutonu pe fakamaau, te u taukapo‘i ‘ene totonu. 5Pea ka ‘iloange foki ‘e ‘unu‘unu mai ha taha ke faka‘apa‘apa ki ai, na‘a ne ala ‘o puke ia, ‘o fekita ki ai. 6‘Io, na‘e pehē ‘a e fai ‘a ‘Apisalome ki he ‘Isileli kotoa na‘e ha‘u ke fakamaau ki he tu‘i; ko ia na‘e kaiha‘asi ‘e ‘Apisalome ‘a e loto ‘o e kau tangata ‘Isileli.
7Pea ‘i he faifai pea ‘osi ‘a e fāngofulu‘i#15.7 fāngofulu: ‘Oku matamata ko e hiki hala eni, pea ko hono totonú ko e fā pē. ta‘u, pea fakatau folofola ‘a ‘Apisalome ki he tu‘i, Ka u ‘alu mu‘a, ‘o fakaai ‘i Hepeloni ‘a e tukumo‘ui na‘a ku fai kia Sihova. 8He na‘e fai ‘e ho‘o tamaio‘eiki ko au ha tukumo‘ui lolotonga ‘eku nofo ‘i Kēsuli-Sīlia, ‘o pehē, Kapau ‘e fokifā kuo toe ‘omi au ‘e Sihova ki Selusalema, te u fai ha fatongia kiate ia.#15.8 kiate ia; Ko hono faka-Hepeluú ia, ka ‘oku pehē he hiki fuoloa ‘e taha: ‘i Hepeloni.
9Pea folofola ki ai ‘a e tu‘i, Lelei, ‘alu. Pea ne tu‘u ‘o ‘alu ki Hepeloni. 10Ka na‘e fekau atu ‘e ‘Apisalome ha kau mataki ki he ngaahi matakali kotoa ‘o ‘Isileli mo e fekau ko eni, Ka mou ka fanongo ki he ifi talupite, mou pehē leva, Ko ‘Apisalome ‘oku hau ‘i Hepeloni. 11Pea na‘e ō mo ‘Apisalome mei Selusalema ha tu‘unga me‘a ‘e toko uangeau na‘e tala ki ai ‘a e kātoanga: ka na‘a nau ō noa pē, ‘o ‘ikai te nau momo‘i ‘ilo ‘a e me‘a. 12Pea ‘alu ‘a e fekau ‘a ‘Apisalome ke ui mai mei hono kolo ko Kilo ‘a e motu‘a Kilo ko ‘Ehitofeli, ko e fale‘i ‘o Tēvita, ‘i he‘ene fai ‘a e ngaahi feilaulau. Pea na‘e tu‘u kaukaua ‘a e fakaaoao; pea na‘e fakautuutu ai pē ‘a e tokolahi ‘o e kakai ‘a ‘Apisalome.
Ko e Hola ‘a Tēvita mei Selusalema
13Pea ha‘u ha taha ongoongo kia Tēvita ke fakahā, Tokua kuo tō kia ‘Apisalome ‘a e loto ‘o e tangata ‘Isileli.
14Pea me‘a ‘a Tēvita ki he‘ene kau tamaio‘eiki na‘e ‘iate ia ‘i Selusalema, Mou tu‘u ka tau hola; na‘a ‘ikai hatau taha ‘e hao meia ‘Apisalome: fai to‘oto‘o ‘etau ‘alu, na‘a vave ‘ene tuli, ‘o ma‘u kitautolu, ‘o ne tataha ‘aki mai ‘a e kovi, mo taa‘i ‘a e kolo ‘aki ‘a e mata ‘o e heletā.
15Pea tali ‘a e kau tamaio‘eiki ‘a e tu‘i ki he‘ene ‘afio, Ko e me‘a kotoa ‘e fili ki ai ‘e he ‘afio ‘a e tu‘i ko kimautolu eni ke fai. 16Pea ‘alu atu ‘a e tu‘i, pea muimui ki ai hono fale kotoa. Pea tuku ‘e he tu‘i ha tu‘unga fafine sinifu ‘e toko hongofulu ke tauhi ‘a e fale.
17Pea hā‘ele ki tu‘a ‘a e tu‘i, pea muimui ki ai ‘a e kakai kotoa; pea nau tatali ‘i fale taupotu. 18Pea ko ‘ene kau tamaio‘eiki ē ‘oku laka#15.18 laka: Ko hono faka-Hepeluú ia, ka ‘oku ngali tonu hono hiki ‘o tu‘u. ‘i hono tafa‘aki, pea ko ha‘a Kēliti mo Pēleti ē, mo ha‘a Kati (ko e toko onongeau na‘e ha‘u mo ia mei Kati) ‘oku laka mu‘omu‘a ‘i he tu‘i. 19Pea me‘a ‘a e tu‘i ki he Kati ko ‘Ītai, Koe‘uma‘aki ‘etau ō fakataha mo koe? Foki ‘o nofo mo e hau: he ko e ‘āunofo koe, mo e fakahee‘i; foki ki hao potu. 20Ko e ‘aneafi pē ho‘o ha‘u, pea te u ‘ave leva koe ke ō holo mo kimautolu; ‘osi, ko ‘eku ‘alu ‘aku hei‘ilo pe te u ‘alu ki fē? Foki koe, ‘o ‘ave ho kāinga; pea ke ‘iate koe ‘a e ‘alo‘ofa mo e mo‘oni.#15.20 pea ke… mo‘oni; Ko hono faka-Hepeluú ia, ka ‘oku pehē he hiki fuoloa ‘e taha: pea ke ‘alo‘ofa kiate koe ‘a Sihova mo ne ofi ma‘u pē ‘iate koe.
21Pea tali ‘a ‘Ītai ‘o ne fakatau folofola ki he tu‘i, Tangi ‘a e mo‘ui ‘a e ‘Eiki, pea tangi ‘a e mo‘ui ‘a e feitu‘u na, ko e potu ‘e ‘i ai ‘a e ‘afio ‘a e tu‘i, pe ko e mate pe ko ha mo‘ui, ko e potu ia ‘e ‘i ai ho‘o tamaio‘eiki ko au.
22Pea me‘a ‘a Tēvita kia ‘Ītai, ‘Alu pē, ‘o laka atu. Pea laka atu ‘a e Kati ko ‘Ītai, mo ‘ene kau tangata, mo e kau tamaiki na‘e ‘iate ia. 23Pea ko e fonua kotoa ē ‘oku tangi le‘o lahi, pea ko e kakai kotoa ē ‘oku laka atu, pea ko e tu‘i ē ‘oku a‘a ‘i vai Kitiloni, pea ko e kakai kotoa ē ‘oku a‘a atu, ‘o fou ‘i he hala toafa.
24Pea ‘iloange ko Sātoki foki ‘oku omi mo e kau Līvai, ‘oku nau kauala ‘a e ‘A‘ake ‘o e Kovinānite ‘o ‘Elohimi; pea na‘a nau tuku hifo#15.24 tuku hifo; Ko hono fakalea ia he hiki fuoloa ‘e taha, ka ‘oku pehē he faka-Hepeluú: lilingi. ‘a e ‘A‘ake ‘o ‘Elohimi, ka ka ‘alu hake ‘a ‘Āpaiata, kae‘oua ke ‘osi a‘a atu ‘a e kakai mei he kolo.#15.24 mei he koló; ‘Oku toe hoko atu he faka-Hepeluú ‘o pehē: Na‘e ‘alu hake mo ‘Āpaiata; ka ‘oku ngali tonu ‘a hono hiki ‘o: Na‘e ‘i ai mo ‘Āpaiata. 25Pea folofola ‘a Tēvita kia Sātoki, Fakafoki ‘a e ‘A‘ake ‘o ‘Elohimi ki kolo: kapau ‘e toe fofonga ‘ofa mai ‘a Sihova, te ne toe ‘omi au, ‘o tuku ke u toe mamata ki ai, pea ki hono ‘afio‘anga: 26ka ‘o kapau te ne finangalo ‘o pehē, ‘Oku ‘ikai te u hōifua ‘iate koe; ko au eni, tuku ke ne fai kiate au ‘a e me‘a ‘oku hā lelei ki hono finangalo. 27Pea fai atu ‘e he tu‘i ‘ene folofola ki he taula‘eiki ko Sātoki, Ko e matalōloa koe, ‘inē?#15.27 Ko e matalōloa koe, ‘inē? Ko hono faka-Hepeluú ia, ka ‘oku pehē he ngaahi hiki fuoloa ‘e ni‘ihi: Sio ange. ‘Oku ou fiemālie ‘i ho‘o foki ki kolo, pea ō mo koe ho ongo foha, ko ‘Ahima‘asi ho foha ‘o‘ou, mo Sionatane ko e foha ‘o ‘Āpaiata. 28Vakai, te u tatali mei he a‘a‘anga ‘i he toafa, kae‘oua ke ha‘u ha lea meiate kimoua ke ongoongo mai kiate au. 29Ko ia na‘e fakahā‘ele ‘e Sātoki mo ‘Āpaiata ‘a e ‘A‘ake ‘o ‘Elohimi ki Selusalema: ‘o na nofo ai.
30Pea hā‘ele hake ‘a Tēvita ‘i he hakenga ‘o ‘Ōlive, ‘o ne ‘alu hake tangi pē; pea pūlou hono fofonga, pea ne ‘alu ta‘esū: pea ko e kakai kotoa na‘e ‘iate ia, na‘a nau pūlou takitaha, ‘o ‘alu hake tangi pē. 31Pea na‘e fakahā kia Tēvita,#15.31 na‘e fakahā kia Tēvita; ‘Oku pehē hono fakalea he hiki fuoloa ‘e taha, ka ko hono faka-Hepeluú ko e na‘e fakahā ‘e Tēvita. ‘o pehē, ‘Oku kau ‘a ‘Ehitofeli ‘i he fakaaoao ‘a ‘Apisalome. Pea pehē ‘e Tēvita, ‘E Sihova, ‘oku ou kole kiate koe, ke ke liliu ‘a e fakakaukau ‘a ‘Ehitofeli ke hā vale pē.
32Pea kuo a‘u ‘a Tēvita ki he tumutumu, ‘a e potu na‘e fa‘a fai ai ‘a e lotu ki he ‘Otua, ‘iloange na‘e fakafetaulaki mai ‘a Husai, ko e motu‘a ‘Āleki, kuo hae hono kofu, pea kuo ‘ai ki hono ‘ulu ‘a e kelekele. 33Pea me‘a ‘a Tēvita ki ai, Kapau te tau ō mo koe te ke hoko ko e kavenga kiate au: 34ka ‘o kapau te ke foki ki he kolo, pea ke pehē kia ‘Apisalome, ‘Ēī, te u nofo kia koe; na‘a ku nofo mo‘oni ki ho‘o tamai ‘i mu‘a, ka ‘oku taha kehe eni, pea te u nofo kiate koe: te ke toki le‘ei ma‘aku ‘a e fakakaukau ‘a ‘Ehitofeli. 35Pea ‘ikai ‘oku mau ‘i ai mo e ongo taula‘eiki ko Sātoki mo ‘Āpaiata? Ko ia ‘ilonga ha me‘a te ke fanongo ki ai mei he fale ‘o e hau, te ke fakahā kia Sātoki mo ‘Āpaiata ko e ongo taula‘eiki. 36Eni, ‘oku nau ‘i ai mo hona ongo foha, ko ‘Ahima‘asi ‘a Sātoki mo Sionatane ‘a ‘Āpaiata; pea te mou ongoongo mai ‘iate kinaua ‘a e me‘a kotoa te mou fanongoa.
37Ko ia na‘e hū ‘a Husai ko e takanga ‘o Tēvita ki he kolo, fe‘unga mo e hū mai ‘a ‘Apisalome ki Selusalema.
Currently Selected:
KO 2 SĀMIUELA 15: TMB
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Tongan Moulton Bible © Bible Society of the South Pacific, 2011.
KO 2 SĀMIUELA 15
15
Ko Hono Fokotu‘utu‘u ‘e ‘Apisalome ‘ene Liukava
1PEA hili leva ia tokua na‘e ma‘u mai ‘e ‘Apisalome ha‘ane sāliote, mo e fanga hoosi, mo e toko nimangofulu ke lele mu‘omu‘a. 2Pea tu‘u hengihengi ‘a ‘Apisalome, ‘o ne tu‘u ‘i he tafa‘aki hala ‘o e matanikolo: pea ka ‘iloange ‘oku ai ha tangata ‘oku ‘i ai ‘ene me‘a ke fakamaau ki he tu‘i, pea ui ki ai ‘e ‘Apisalome, ‘o ne pehē, Mei he kolo fē koe? Pea te ne tali, Ko ho‘o tamaio‘eiki ko au kuo u ha‘u mei he matakali ko ē ‘o ‘Isileli, 3pea ‘e toki pehē ange ‘e ‘Apisalome, ‘Āua, ‘oku lelei mo totonu ho‘o me‘a; ka kuo ‘ikai tu‘utu‘uni ‘e he tu‘i ha taha ke tali koe. 4Na‘e lea foki ‘a ‘Apisalome, ‘o pehē, Taumaiā ne fakanofo au ke fai fakamaau ‘i he fonua, kae ha‘u kiate au ‘a e kakai kotoa ‘oku ‘i ai ‘enau me‘a ke fakatonutonu pe fakamaau, te u taukapo‘i ‘ene totonu. 5Pea ka ‘iloange foki ‘e ‘unu‘unu mai ha taha ke faka‘apa‘apa ki ai, na‘a ne ala ‘o puke ia, ‘o fekita ki ai. 6‘Io, na‘e pehē ‘a e fai ‘a ‘Apisalome ki he ‘Isileli kotoa na‘e ha‘u ke fakamaau ki he tu‘i; ko ia na‘e kaiha‘asi ‘e ‘Apisalome ‘a e loto ‘o e kau tangata ‘Isileli.
7Pea ‘i he faifai pea ‘osi ‘a e fāngofulu‘i#15.7 fāngofulu: ‘Oku matamata ko e hiki hala eni, pea ko hono totonú ko e fā pē. ta‘u, pea fakatau folofola ‘a ‘Apisalome ki he tu‘i, Ka u ‘alu mu‘a, ‘o fakaai ‘i Hepeloni ‘a e tukumo‘ui na‘a ku fai kia Sihova. 8He na‘e fai ‘e ho‘o tamaio‘eiki ko au ha tukumo‘ui lolotonga ‘eku nofo ‘i Kēsuli-Sīlia, ‘o pehē, Kapau ‘e fokifā kuo toe ‘omi au ‘e Sihova ki Selusalema, te u fai ha fatongia kiate ia.#15.8 kiate ia; Ko hono faka-Hepeluú ia, ka ‘oku pehē he hiki fuoloa ‘e taha: ‘i Hepeloni.
9Pea folofola ki ai ‘a e tu‘i, Lelei, ‘alu. Pea ne tu‘u ‘o ‘alu ki Hepeloni. 10Ka na‘e fekau atu ‘e ‘Apisalome ha kau mataki ki he ngaahi matakali kotoa ‘o ‘Isileli mo e fekau ko eni, Ka mou ka fanongo ki he ifi talupite, mou pehē leva, Ko ‘Apisalome ‘oku hau ‘i Hepeloni. 11Pea na‘e ō mo ‘Apisalome mei Selusalema ha tu‘unga me‘a ‘e toko uangeau na‘e tala ki ai ‘a e kātoanga: ka na‘a nau ō noa pē, ‘o ‘ikai te nau momo‘i ‘ilo ‘a e me‘a. 12Pea ‘alu ‘a e fekau ‘a ‘Apisalome ke ui mai mei hono kolo ko Kilo ‘a e motu‘a Kilo ko ‘Ehitofeli, ko e fale‘i ‘o Tēvita, ‘i he‘ene fai ‘a e ngaahi feilaulau. Pea na‘e tu‘u kaukaua ‘a e fakaaoao; pea na‘e fakautuutu ai pē ‘a e tokolahi ‘o e kakai ‘a ‘Apisalome.
Ko e Hola ‘a Tēvita mei Selusalema
13Pea ha‘u ha taha ongoongo kia Tēvita ke fakahā, Tokua kuo tō kia ‘Apisalome ‘a e loto ‘o e tangata ‘Isileli.
14Pea me‘a ‘a Tēvita ki he‘ene kau tamaio‘eiki na‘e ‘iate ia ‘i Selusalema, Mou tu‘u ka tau hola; na‘a ‘ikai hatau taha ‘e hao meia ‘Apisalome: fai to‘oto‘o ‘etau ‘alu, na‘a vave ‘ene tuli, ‘o ma‘u kitautolu, ‘o ne tataha ‘aki mai ‘a e kovi, mo taa‘i ‘a e kolo ‘aki ‘a e mata ‘o e heletā.
15Pea tali ‘a e kau tamaio‘eiki ‘a e tu‘i ki he‘ene ‘afio, Ko e me‘a kotoa ‘e fili ki ai ‘e he ‘afio ‘a e tu‘i ko kimautolu eni ke fai. 16Pea ‘alu atu ‘a e tu‘i, pea muimui ki ai hono fale kotoa. Pea tuku ‘e he tu‘i ha tu‘unga fafine sinifu ‘e toko hongofulu ke tauhi ‘a e fale.
17Pea hā‘ele ki tu‘a ‘a e tu‘i, pea muimui ki ai ‘a e kakai kotoa; pea nau tatali ‘i fale taupotu. 18Pea ko ‘ene kau tamaio‘eiki ē ‘oku laka#15.18 laka: Ko hono faka-Hepeluú ia, ka ‘oku ngali tonu hono hiki ‘o tu‘u. ‘i hono tafa‘aki, pea ko ha‘a Kēliti mo Pēleti ē, mo ha‘a Kati (ko e toko onongeau na‘e ha‘u mo ia mei Kati) ‘oku laka mu‘omu‘a ‘i he tu‘i. 19Pea me‘a ‘a e tu‘i ki he Kati ko ‘Ītai, Koe‘uma‘aki ‘etau ō fakataha mo koe? Foki ‘o nofo mo e hau: he ko e ‘āunofo koe, mo e fakahee‘i; foki ki hao potu. 20Ko e ‘aneafi pē ho‘o ha‘u, pea te u ‘ave leva koe ke ō holo mo kimautolu; ‘osi, ko ‘eku ‘alu ‘aku hei‘ilo pe te u ‘alu ki fē? Foki koe, ‘o ‘ave ho kāinga; pea ke ‘iate koe ‘a e ‘alo‘ofa mo e mo‘oni.#15.20 pea ke… mo‘oni; Ko hono faka-Hepeluú ia, ka ‘oku pehē he hiki fuoloa ‘e taha: pea ke ‘alo‘ofa kiate koe ‘a Sihova mo ne ofi ma‘u pē ‘iate koe.
21Pea tali ‘a ‘Ītai ‘o ne fakatau folofola ki he tu‘i, Tangi ‘a e mo‘ui ‘a e ‘Eiki, pea tangi ‘a e mo‘ui ‘a e feitu‘u na, ko e potu ‘e ‘i ai ‘a e ‘afio ‘a e tu‘i, pe ko e mate pe ko ha mo‘ui, ko e potu ia ‘e ‘i ai ho‘o tamaio‘eiki ko au.
22Pea me‘a ‘a Tēvita kia ‘Ītai, ‘Alu pē, ‘o laka atu. Pea laka atu ‘a e Kati ko ‘Ītai, mo ‘ene kau tangata, mo e kau tamaiki na‘e ‘iate ia. 23Pea ko e fonua kotoa ē ‘oku tangi le‘o lahi, pea ko e kakai kotoa ē ‘oku laka atu, pea ko e tu‘i ē ‘oku a‘a ‘i vai Kitiloni, pea ko e kakai kotoa ē ‘oku a‘a atu, ‘o fou ‘i he hala toafa.
24Pea ‘iloange ko Sātoki foki ‘oku omi mo e kau Līvai, ‘oku nau kauala ‘a e ‘A‘ake ‘o e Kovinānite ‘o ‘Elohimi; pea na‘a nau tuku hifo#15.24 tuku hifo; Ko hono fakalea ia he hiki fuoloa ‘e taha, ka ‘oku pehē he faka-Hepeluú: lilingi. ‘a e ‘A‘ake ‘o ‘Elohimi, ka ka ‘alu hake ‘a ‘Āpaiata, kae‘oua ke ‘osi a‘a atu ‘a e kakai mei he kolo.#15.24 mei he koló; ‘Oku toe hoko atu he faka-Hepeluú ‘o pehē: Na‘e ‘alu hake mo ‘Āpaiata; ka ‘oku ngali tonu ‘a hono hiki ‘o: Na‘e ‘i ai mo ‘Āpaiata. 25Pea folofola ‘a Tēvita kia Sātoki, Fakafoki ‘a e ‘A‘ake ‘o ‘Elohimi ki kolo: kapau ‘e toe fofonga ‘ofa mai ‘a Sihova, te ne toe ‘omi au, ‘o tuku ke u toe mamata ki ai, pea ki hono ‘afio‘anga: 26ka ‘o kapau te ne finangalo ‘o pehē, ‘Oku ‘ikai te u hōifua ‘iate koe; ko au eni, tuku ke ne fai kiate au ‘a e me‘a ‘oku hā lelei ki hono finangalo. 27Pea fai atu ‘e he tu‘i ‘ene folofola ki he taula‘eiki ko Sātoki, Ko e matalōloa koe, ‘inē?#15.27 Ko e matalōloa koe, ‘inē? Ko hono faka-Hepeluú ia, ka ‘oku pehē he ngaahi hiki fuoloa ‘e ni‘ihi: Sio ange. ‘Oku ou fiemālie ‘i ho‘o foki ki kolo, pea ō mo koe ho ongo foha, ko ‘Ahima‘asi ho foha ‘o‘ou, mo Sionatane ko e foha ‘o ‘Āpaiata. 28Vakai, te u tatali mei he a‘a‘anga ‘i he toafa, kae‘oua ke ha‘u ha lea meiate kimoua ke ongoongo mai kiate au. 29Ko ia na‘e fakahā‘ele ‘e Sātoki mo ‘Āpaiata ‘a e ‘A‘ake ‘o ‘Elohimi ki Selusalema: ‘o na nofo ai.
30Pea hā‘ele hake ‘a Tēvita ‘i he hakenga ‘o ‘Ōlive, ‘o ne ‘alu hake tangi pē; pea pūlou hono fofonga, pea ne ‘alu ta‘esū: pea ko e kakai kotoa na‘e ‘iate ia, na‘a nau pūlou takitaha, ‘o ‘alu hake tangi pē. 31Pea na‘e fakahā kia Tēvita,#15.31 na‘e fakahā kia Tēvita; ‘Oku pehē hono fakalea he hiki fuoloa ‘e taha, ka ko hono faka-Hepeluú ko e na‘e fakahā ‘e Tēvita. ‘o pehē, ‘Oku kau ‘a ‘Ehitofeli ‘i he fakaaoao ‘a ‘Apisalome. Pea pehē ‘e Tēvita, ‘E Sihova, ‘oku ou kole kiate koe, ke ke liliu ‘a e fakakaukau ‘a ‘Ehitofeli ke hā vale pē.
32Pea kuo a‘u ‘a Tēvita ki he tumutumu, ‘a e potu na‘e fa‘a fai ai ‘a e lotu ki he ‘Otua, ‘iloange na‘e fakafetaulaki mai ‘a Husai, ko e motu‘a ‘Āleki, kuo hae hono kofu, pea kuo ‘ai ki hono ‘ulu ‘a e kelekele. 33Pea me‘a ‘a Tēvita ki ai, Kapau te tau ō mo koe te ke hoko ko e kavenga kiate au: 34ka ‘o kapau te ke foki ki he kolo, pea ke pehē kia ‘Apisalome, ‘Ēī, te u nofo kia koe; na‘a ku nofo mo‘oni ki ho‘o tamai ‘i mu‘a, ka ‘oku taha kehe eni, pea te u nofo kiate koe: te ke toki le‘ei ma‘aku ‘a e fakakaukau ‘a ‘Ehitofeli. 35Pea ‘ikai ‘oku mau ‘i ai mo e ongo taula‘eiki ko Sātoki mo ‘Āpaiata? Ko ia ‘ilonga ha me‘a te ke fanongo ki ai mei he fale ‘o e hau, te ke fakahā kia Sātoki mo ‘Āpaiata ko e ongo taula‘eiki. 36Eni, ‘oku nau ‘i ai mo hona ongo foha, ko ‘Ahima‘asi ‘a Sātoki mo Sionatane ‘a ‘Āpaiata; pea te mou ongoongo mai ‘iate kinaua ‘a e me‘a kotoa te mou fanongoa.
37Ko ia na‘e hū ‘a Husai ko e takanga ‘o Tēvita ki he kolo, fe‘unga mo e hū mai ‘a ‘Apisalome ki Selusalema.
Currently Selected:
:
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Tongan Moulton Bible © Bible Society of the South Pacific, 2011.