KO 1 TU‘I 8
8
Ko Hono ‘omi ‘o e ‘A‘ake ‘o e Fuakavá ki he Temipalé
(2 Kal 5.2–6.2)
1TOKI fakataha ‘e Solomone ‘a e mātu‘a ‘Isileli, mo e tāimu‘a ‘o e ngaahi matakali, ko e hou‘eiki ‘ulumotu‘a ‘o ha‘a ‘Isileli, ke nau omi ki he ‘afio ‘a Solomone ‘i Selusalema, ke fakahā‘ele ‘a e ‘A‘ake ‘o e Kovinānite ‘o Sihova mei Kolo-‘o-Tēvita, ‘a ia ko Saione.#2 Sām 6.12-16; 1 Kal 15.25-29 2Ko ia na‘e fakataha kia Kingi Solomone ‘a e kau tangata ‘Isileli kotoa pē ‘i he māhina ko ‘Etanimi, ‘i he Kātoanga (ko e fitu māhina ia).#Lev 23.24 3Pea omi ‘a e mātu‘a ‘Isileli kotoa pē, pea kauala ‘a e ‘A‘ake ‘e he kau taula‘eiki, 4pea nau fakahā‘ele ‘a e ‘A‘ake ‘o Sihova mo e Tēniti Fe‘iloaki‘anga, mo e nāunau tapu kotoa pē na‘e ‘i he Tēniti; ‘io, na‘e ‘ohake ia ‘e ha‘a taula‘eiki mo ha‘a Līvai. 5Pea na‘e ‘i he ‘ao ‘o e ‘A‘ake ‘a Kingi Solomone, pea tu‘u mo ia ‘a e fu‘u kau ‘Isileli kuo fakataha kiate ia, ‘oku nau feia sipi mo pulu ‘a ia na‘e ‘ikai lava hano fakamatala pe lau ko ‘ene lahi. 6Pea na‘e fakahū ‘e he kau taula‘eiki ‘a e ‘A‘ake ‘o e Kovinānite ‘o Sihova ki hono feitu‘u, ki he folofola‘anga ‘o e fale ki he Potu Toputapu, ki he lalo kapakau ‘o e selupimi. 7He na‘e mafola ‘a e kapakau ‘o e selupimi ‘i he potu ‘o e ‘A‘ake, pea fakamalumalu ‘e he ongo selupimi mei ‘olunga ‘a e ‘A‘ake mo hono ‘akau ha‘amo. 8Pea na‘a nau toloaki mai ‘a e ongo ‘akau ha‘amo, ko ia na‘e ala sio ki he mui ‘akau ha‘amo mei he potu Tapu, ‘i he mata folofola‘anga, ka na‘e ‘ikai hā kitu‘a: pea ‘oku na ‘i ai pē ‘o a‘u ki he taimi ni. 9Na‘e ‘ikai ha me‘a ‘i he ‘A‘ake, ngata pē ‘i he ongo makatohi na‘e fa‘o ‘e Mōsese ‘i Hōlepi, ‘a ia na‘e kovinānite ai ‘e Sihova mo ha‘a ‘Isileli, ‘i he‘enau omi mei ‘Isipite.#Teu 10.5 10Pea ‘iloange, ‘i he hū mai ‘a e kau taula‘eiki mei he Potu Toputapu, na‘e fakafonu ‘a e fale ‘o Sihova ‘i he ‘Ao:#‘Eki 40.34-35 11ko ia na‘e ‘ikai lava ‘a e kau taula‘eiki ke tu‘u ke fai honau fatongia ko e pehē fau ‘a e ‘Ao, he na‘e fonu ‘a e fale ‘o e ‘Eiki ‘i he kolōlia ‘o Sihova. 12Toki me‘a ‘a Solomone ‘o pehē,#8.12 ‘I he hiki fuoloa ‘e taha ‘oku kamata‘aki ‘a e lea ‘a Solomoné ‘a e Ko koe, ‘e Sihova, na‘á ke fokotu‘u ‘a e la‘aá ‘i he langí; ka ‘oku ‘ikai ke tu‘u ia ‘i he faka-Hepeluú. #Saame 18.11; 97.2 Ne folofola ‘a Sihova ke nofo ‘i he po‘uli matolu. 13Tā kuo u lava ha fale nofo‘anga mo‘ou, ha potu ke ke ‘afio ai ‘o ta‘engata.
Ko e Tō Folofola ‘a Solomone ki he Kakaí
(2 Kal 6.3-11)
14Pea tafoki ‘a e tu‘i, ‘o ne tāpuaki‘i ‘a e fakataha kotoa ‘o ‘Isileli, pea ko e fu‘u fakataha ‘o ‘Isileli na‘e tu‘u pē. 15Pea folofola mai ia, Mālō mo Sihova ko e ‘Otua ‘o ‘Isileli, ‘a ia na‘e folofola hono fofonga ki he‘eku ‘eiki ko Tēvita (‘io, kuo fakaai ‘e hono nima foki), ‘o pehē, 16Talu he ‘aho na‘a ku ‘omi ai hoku kakai ‘Isileli mei ‘Isipite, kuo te‘eki ke u fili ha kolo ‘i he ngaahi matakali ‘Isileli ke langa ha fale ke ‘i ai hoku hingoa; ka na‘a ku fili pē ‘a Tēvita ke pule ki hoku kakai ‘Isileli.#2 Sām 7.4-11; 1 Kal 17.3-10
17Pea ko eni, na‘e ‘i he loto ‘o ‘eku ‘eiki ko Tēvita ke langa ha fale mo‘o e huafa ‘o Sihova, ko e ‘Otua ‘o ‘Isileli.#2 Sām 7.1-3; 1 Kal 17.1-2 18Ka na‘e folofola ‘a Sihova kia Tēvita ko ‘eku ‘eiki, Ko e me‘a ‘i he‘ene ‘i ho loto ke langa ha fale ki hoku hingoa, mālō ‘ene ‘i ho loto: 19ka ‘e ‘ikai te ke langa ‘a e fale ‘e koe, ka ko ho foha pē, ‘a ia te ne tupu mei ho mānava, ko ia ia te ne langa ‘a e fale ki hoku hingoa.#2 Sām 7.12-13; 1 Kal 17.11-12
20Pea kuo fakaai ‘e Sihova ‘a e folofola na‘a ne fai, he kuo u tu‘u au ke fetongi ‘eku tamai ko Tēvita, pea ‘oku ou nofo ‘i he taloni ‘o ‘Isileli ‘o hangē ko e folofola ‘a e ‘Eiki, pea kuo u langa ‘a e fale mo‘o e huafa ‘o Sihova, ko e ‘Otua ‘o ‘Isileli. 21Pea kuo u tuku ai ha potu ki he ‘A‘ake, ‘a ia ‘oku ‘i ai ‘a e kovinānite ‘o Sihova, na‘a ne fai mo ‘etau ngaahi kui, ‘i he‘ene ‘omi kinautolu mei ‘Isipite.
Ko e Lotu ‘a Solomone
(2 Kal 6.12-42)
22Pea tu‘u ‘a Solomone ‘i he mata ‘ōlita ‘o Sihova, ‘i he ‘ao ‘o e fakataha kotoa ‘o ‘Isileli, pea ne folahi hono nima ki he langi: 23pea ne pehē, ‘E Sihova, ‘Otua ‘o ‘Isileli, ‘oku ‘ikai ha ‘Otua hangē ko koe, ‘i langi ‘i ‘olunga na, pe ‘i maama ‘i lalo ni, he fakaai fuakava mo meesi ki ho‘o kau tamaio‘eiki ‘oku taka ‘i ho ‘ao mo honau loto kotoa. 24‘a e ‘Afiona kuo ke fakahoko ki ho‘o tamaio‘eiki ko Tēvita, ko ‘eku tamai, ‘a e me‘a na‘a ke tala‘ofa ki ai: ‘io, na‘e folofola ‘e ho fofonga, pea kuo fakaai ‘e ho nima, hangē ko ia he ‘aho ni. 25Pea ko eni, ‘e Sihova, ‘Otua ‘o ‘Isileli, fai ki ho‘o tamaio‘eiki ko Tēvita, ko ‘eku tamai, ‘a e me‘a na‘a ke folofola‘aki kiate ia, ‘o pehē, ‘E ‘ikai hala hao tangata ke fakafeangai kiate au ‘i he taloni ‘o ‘Isileli; ko hono me‘a pē, ‘o kapau ‘e ta‘ofi ‘e ho‘o fānau ki honau ngaahi founga, ke fai ‘enau fakafeangai kiate au, ‘o hangē ko ho‘o fai ‘au.#1 Tu‘i 2.4 26Pea ko eni, ‘Otua ‘o ‘Isileli, ke fakamo‘oni mu‘a ‘a e folofola na‘a ke fai ki ho‘o tamaio‘eiki ko Tēvita, ko ‘eku tamai.
27Ka ‘e nofo mo‘oni koā ‘a e ‘Otua ‘i māmani? Vakai, na‘a mo e langi, ‘io, mo e langi ‘o e ngaahi langi, ka ‘oku ‘ikai hao ai ‘a e ‘Afiona; kae huanoa ‘a e fale ni kuo u langa!#2 Kal 2.6 28Ka neongo ia, ka ke hāngai fofonga mai ki he lotu ‘a ho‘o tamaio‘eiki ko au, pea ki he‘eku hū, ‘e Sihova ko hoku ‘Otua, mo ke fakaongo ki he fakafeta‘i mo e lotu ‘oku feia ‘e ho‘o tamaio‘eiki ‘i ho ‘ao he ‘aho ni: 29kae ‘ā ho fofonga ki he fale ni ‘i he pō mo e ‘aho, ‘io, ki he potu na‘a ke folofola ai, ‘E ‘i ai hoku hingoa: kae fakaongo ki he lotu ‘e fai ‘e ho‘o tamaio‘eiki ko au ki he potu ni.#Teu 12.11 30‘Io, ke ke tali ‘a e hū ‘a ho‘o tamaio‘eiki mo ho kakai ‘Isileli, ‘a ia te nau fai ki he potu ni: ‘io, ke fanongo mai ‘a e ‘Afiona mei he potu ‘oku ke ‘afio ai ko langi na, pea ‘i ho‘o fanongo, pea ke fakamolemole.
31Ka ai ha taha kuo hia ki hono kaungā‘api, pea kuo hilifaki kiate ia ha fuakava ke fai, pea ne ha‘u ‘o fuakava ‘i he ‘ao ‘o ho ‘ōlita ‘i he fale ni: 32pea ke fanongo ‘a e ‘Afiona mei langi, ‘o fakaai, ‘o ke fakamāu‘i ho‘o kau tamaio‘eiki, ke fakahalaia‘i ‘a e halaia, ‘o fakatō ki hono tumu‘aki hono hala; ka ke fakatonuhia ‘a e faitotonu, mo ke ‘ange kiate ia ‘o taau mo ‘ene faitotonu.
33Ka te‘ia ho kakai ‘Isileli ‘i he ‘ao ‘o e fili, ko e me‘a ‘i he‘enau hia ki he ‘Afiona; pea nau tafoki kiate koe, mo hu‘ekina ho huafa, mo fai ‘enau lotu mo hū ki he ‘Afiona ‘i he fale ni: 34pea ke fanongo ‘a e ‘Afiona mei langi, ‘o fakamolemole ‘a e hia ‘a ho kakai ‘Isileli, pea ke fakafoki kinautolu ki he kelekele na‘a ke foaki ki he‘enau ngaahi kui.
35Ka tāpuni ‘a e langi, ‘o ‘ikai ha ‘uha, koe‘uhi kuo nau angahala kiate koe; ka nau ka lotu ki he potu ni, mo hu‘ekina ho huafa, mo tafoki mei he‘enau angahala, he kuo ke fakavaivai‘i kinautolu: 36pea ke fanongo ‘a e ‘Afiona mei langi, mo ke fakamolemole ‘a e hia ‘a ho‘o kau tamaio‘eiki, ‘io, ‘a ho kakai ‘Isileli, he ‘oku ke ako kinautolu ‘a e hala lelei ke nau fou ai; pea ke hifo mai ‘e he ‘Afiona ha ‘uha ki ho kelekele, ‘a ia kuo ke foaki ki ho kakai monau tofi‘a.
37Kapau ‘e hoko ki he fonua ‘a e honge, ‘a e mahaki faka‘auha; kapau ‘e ‘i ai ‘a e mahunu pe kekena, ‘a e he‘e pe ‘unufe; kapau ‘e ‘ākolo‘i kinautolu ‘e honau fili, ‘o a‘u ki he kelekele ‘o honau matanikolo; pe ko e hā ha tā pe mahaki ‘e fai; 38‘ilonga ha lotu, ‘ilonga ha hū ‘e fai ‘e ha tangata pe ko ho kakai ‘Isileli kotoa, ‘enau ongo‘i takitaha ‘a e tā kuo tō ki hono loto–‘io, ka ne ka folahi hono nima ki he fale ni: 39pea ke fanongo ‘a e ‘Afiona mei langi ko ho ‘afio‘anga, pea ke fakamolemole mo fakaai, pea ke ‘ange ki he tangata takitaha ‘a e tuha ‘o hono ngaahi ‘alunga ‘i ho‘o ‘afio‘i hono loto; (he ko koe toko taha tofu pē ‘oku ke mea‘i ‘a e loto fua pē ‘o e hako‘i tangata); 40koe‘uhiā ke nau ‘apasia kiate koe ‘i he ‘aho kotoa pē ‘oku nau nofo ai ‘i he funga kelekele na‘a ke foaki ki he‘emau ngaahi kui.
41Pea koe‘uhi ko e muli foki, ‘a ia ‘oku ‘ikai ke kau ki ho kakai ‘Isileli, ka ha‘u ia mei ha fonua mama‘o koe‘uhi ko ho huafa; 42(he te nau fanongo ki ho fu‘u huafa, mo ho nima mālohi, mo ho nima kuo hiki ta); ‘io, ka ha‘u ia ‘o lotu ki he fale ni; 43ke fanongo ‘a e ‘Afiona mei langi ko ho ‘afio‘anga, pea ke fakaai ‘a e ngaahi me‘a ‘oku tautapa ai kiate koe ‘e si‘i muli: koe‘uhiā ke ‘ilo ho huafa ‘e he ngaahi kakai ‘o māmani, ke nau ‘apasia ki he ‘Afiona, ‘o hangē ko ho kakai ‘Isileli; pea ke nau ‘ilo ko ho huafa ‘oku ui‘aki ‘a e fale ko eni kuo u langa.
44Ka hū ki tu‘a ho kakai ke fai tau mo honau fili, pe ko e hā ‘a e fononga te ke fekau ai kinautolu, pea nau lotu kia Sihova, he hanga ki he kolo kuo ke fili ki ai, mo e fale kuo u langa ki ho huafa: 45pea ke fanongo mei langi ki he‘enau lotu, mo ‘enau hū, ‘o taukapo‘i ‘enau me‘a.
46Kapau te nau hia ki he ‘Afiona, (he ‘oku ‘ikai ha tangata ‘oku ta‘ehia pea ke tuputāmaki kiate kinautolu, ‘o tuku kinautolu ki he fili, pea nau taki pōpula kinautolu ki he fonua ‘o e fili, ha mama‘o pe ofi; 47ka ‘oka fifili ki ai honau loto ‘i he fonua ‘oku ‘ave kinautolu ki ai, pea nau tafoki ‘o hū ki he ‘Afiona ‘i he fonua ‘o e kakai ‘oku nau pōpula ki ai, ‘o nau pehē, Kuo mau hia, pea kuo mau faikovi, pea kuo mau talangata‘a; 48ka nau ka foki ki he ‘Afiona ‘aki honau loto kotoa mo honau laumālie kotoa he fonua ‘o honau ngaahi fili kuo nau pōpula ki ai, pea nau lotu ki he ‘Afiona, he hanga ki honau fonua, ‘a ia na‘a ke foaki ki he‘enau ngaahi kui, ki he kolo na‘a ke fili, mo e fale kuo u langa ki ho huafa: 49pea ke fanongo mei langi ko ho ‘afio‘anga na ki he‘enau lotu mo ‘enau hū, pea ke taukapo‘i ‘enau me‘a; 50pea ke fakamolemole ho kakai kuo hia ki he ‘Afiona, ‘io, fakamolemole ‘enau ngaahi talangata‘a kuo fai atu; pea tuku ke nau ‘ofeina ‘i he ‘ao ‘o e kakai ‘oku nau pōpula ki ai, ke nau ‘ofa‘i kinautolu– 51he ko ho kakai kinautolu, mo ho tofi‘a, ‘a ia na‘a ke ‘omi mei ‘Isipite, mei he loto fōnise haka ‘aione.
52Ke ‘ā ho fofonga ki he hū ‘a ho‘o tamaio‘eiki ko au, pea ki he hū ‘a ho kakai ‘Isileli, ke ongo‘i kinautolu ‘i he me‘a kotoa pē te nau tautapa ai ki he ‘Afiona. 53He kuo ke vahe‘i kinautolu mei he ngaahi kakai ‘o māmani mo‘ao tofi‘a, ‘o hangē ko ho‘o folofola na‘e fakafai ‘i ho‘o tamaio‘eiki ko Mōsese, ‘i ho‘o ‘omi ‘enau ngaahi kui mei ‘Isipite ‘Ātonai Sihova ē!
Ko e Tātuku ‘a ‘a e Lotu ‘a Solomoné
54Pea ‘i he ‘osi leva ‘e Solomone ‘ene fai kia Sihova ‘a e fu‘u lotu ni mo hū, na‘a ne me‘a hake mei he mata ‘ōlita ‘o e ‘Eiki, mei he‘ene tū‘ulutui mo fola hono nima ki langi. 55Pea ne tu‘u, ‘o tāpuaki‘i ‘a e fakataha kotoa ‘o ‘Isileli, le‘olahi, he‘ene pehē, 56Mālō mo Sihova ‘ene foaki mālōlō ki hono kakai ‘Isileli, ‘o tatau tofu pē mo ‘ene folofola: kuo ‘ikai tō ha momo‘i me‘a ‘e taha ‘i he ngaahi tala lelei na‘a ne fakafai ‘i he‘ene sevāniti ko Mōsese.#Teu 12.10; Sios 21.44-45 57‘Ofa ke ‘iate kitautolu ‘a e ‘Eiki ko hotau ‘Otua, ‘o hangē ko ‘ene ‘i he‘etau ngaahi kui: ke ‘oua te ne li‘aki kitautolu, pe fakatukuhāusia‘i: 58ka ne ofe‘i hotau loto kiate ia ke foua hono ngaahi hala kotoa, pea ke tauhi ‘ene ngaahi fekau mo tu‘utu‘uni mo konisitūtone, ‘a ia na‘a ne tu‘utu‘uni ki he‘etau ngaahi kui. 59Pea ko e ngaahi lea ni ‘a‘aku, ‘a ia kuo u hū ‘aki ‘i he ‘ao ‘o Sihova, ‘ofa ke nau lafi ki he ‘Eiki ko hotau ‘Otua he ‘aho mo e pō, ka ne taukapo‘i ‘a e me‘a ‘a ‘ene sevāniti ko au, mo e me‘a ‘a hono kakai ‘Isileli, ‘a e me‘a ‘o e ‘aho ‘i hono ‘aho: 60koe‘uhiā ke ‘ilo ‘e he ngaahi kakai kotoa pē ‘o māmani ko Sihova ko ia ‘a e ‘Otua; ‘oku ‘ikai hano ua. 61Ko ia, ke haohaoa homou loto ‘i he fakafeangai kia Sihova ko hotau ‘Otua, ke fou ‘i he‘ene ngaahi tu‘utu‘uni, mo tauhi ‘ene ngaahi fekau, ‘o hangē ko ia he ‘aho ni.
Ko e Fakatāpui ‘o e Temipalé
(2 Kal 7.4-10)
62Pea ko e tu‘i mo ‘Isileli kātoa na‘a nau lavaki fai feilaulau ki he ‘ao ‘o Sihova. 63Pea ko e feilaulau-‘ofa na‘e fai ‘e Solomone kia Sihova, na‘a ne feia ai ha pulu ‘e toko ua mano mā ua afe, mo e sipi ‘e toko taha kilu mā ua mano. Ko hono huufi ē ‘o e fale ‘o Sihova ‘e he tu‘i mo ‘Isileli kātoa. 64‘I he ‘aho pē ko ia na‘e tapui ‘e he tu‘i ‘a e loto‘ā kotoa ‘oku ‘i he mata fale ‘o e ‘Eiki; he na‘a ne fai ai ‘a e feilaulau-mōifua mo e feilaulau-me‘akai, mo e ngako ‘o e feilaulau-‘ofa: he na‘e si‘i fau ‘a e ‘ōlita palasa na‘e ‘i he ‘ao ‘o e ‘Eiki ke tali ‘a e feilaulau-mōifua, mo e feilaulau-me‘akai, mo e ngako ‘o e feilaulau-‘ofa.
65Pea fai ‘e Solomone ‘i ho taimi ko ia ‘a e Kātoanga ‘e ia mo ‘Isileli kātoa, ko e kātoanga kakai ‘aupito, ko e ha‘u mei he Hū‘anga ki Hēmati ‘o a‘u ki he vaitafe ‘o ‘Isipite (ko e fai ‘i he ‘ao ‘o Sihova ko hotau ‘Otua), ko e uike mo e uike, ko e ‘aho ‘e hongofulu mā fā.#8.65 hongofulu mā fā; Ko hono faka-Hepeluú ia, ka ‘oku pehē he hiki fuoloa ‘e taha: fitu. 66‘I hono ‘aho valu na‘a ne tukuange ‘a e kakai, pea na‘a nau talamonū ki he tu‘i, ‘o nau ō ki honau ngaahi tēniti ‘oku nau fiefia, pea lelei honau loto ‘i he fu‘u lelei kuo fai ‘e he ‘Eiki ki he‘ene tamaio‘eiki ko Tēvita, pea mo ‘Isileli ko hono kakai.
Currently Selected:
KO 1 TU‘I 8: TMB
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Tongan Moulton Bible © Bible Society of the South Pacific, 2011.