Wungo ti azo Kete tënë na ndö ti Mbeti ti Dikongo wungo ti azo
Kete tënë na ndö ti Mbeti ti Dikongo wungo ti azo
Mbeti ti Dikongo wungo ti azo ayeke fa mbai ti azo ti Israel so ala tambula na benyama, ala si kâ, ala si ge, na ya ti ngu baleosio. Mbai ni ato ndani na hoto ti Sinai ngbii asi na singo ti ala na katikati ti Kanaan, sese so Nzapa amu zendo ti mu na ala.
Iri ti mbeti ni alondo na lege so a diko wungo ti azo ti Nzapa fani mingi.
Na ya ti mbeti so, e lingbi ti wara akangbi ota:
Na ya ti kozo kangbi ni (1.1–10.10), *KOTA GBIA ahunda na Moïse ti diko wungo ti azo ti Israel. KOTA GBIA afa lege so azo ti mara ti Lévi alingbi ti sara na kua ti ala. Azo asara matanga ti *Pake. Mbeni ngbongboro mbinda so wâ ayeke za na ya ni alondo na nduzu, azu si aluti na ndö ti da ti bongo so a zia nde ndali ti Nzapa.
Na ya ti use kangbi ni (10.11–21.20), azo ti Israel alondo na ndö ti hoto ti Sinai ti gue na sese so Nzapa amu zendo ni. Ala wara akpale mingi na lege si fani mingi, be ti ala awoko kue. Ala yeke dema tere ti ala na iri ti Nzapa nga na iri ti Moïse, zo ti kua ti Nzapa. Moïse atokua ambeni zo ti gue ti *bembe ndo na ya ti kodro ti Kanaan, “kodro so ngu ti mê ti bagara na mafuta ti wotoro asisingo daa”; me mbeto asara azo ni si ala ke ti li na ya ti kodro ni. Nzapa adeba ala, lo sara si ala tambula na benyama na ya ti ngu baleosio, ala si kâ, ala si ge.
Na ya ti ota kangbi ni (21.21–36), azo ti Israel asi na mbage ti To ti ngu ti Jourdain. So ala si na kodro ti azo ti mara ti Amon, ala tiri bira si ala hon ndö ti agbia Sihon na Og na bira ni. Gbia ti Moab airi Balaam titene lo deba azo ti Israel. Me Balaam ama yanga ti Nzapa si lo sara tufa na ndö ti azo ni. Na mbage ti To ti Jourdain, a kiri adiko wungo ti azo ti Israel ti fani use ni. A iri Josué ti sara kua na peko ti Moïse. Na lege ti Moïse, Nzapa akiri afa andia ndali ti sarango amatanga nga na mungo asandaga; Nzapa afa nga amaka ti sese ti Do so ala yeke gue ande ti mu ni.
Mbeti ti dikongo wungo ti azo ayeke sara tënë ti azo so be ti ala awoko kue, azo ti mbeto so atomboka na tere ti Nzapa nga na tere ti Moïse, lo so Nzapa asoro lo ti fa lege na ala. Me Nzapa angba ti bata tënë ti yanga ti lo na mbage ti azo ti lo. Lo bata ala na ngoi so kue ala yeke na benyama. Lo sara tufa na ndö ti ala, lo sara si ala so benda na ndö ti awato ti ala. Nilaa a tene:
“Me zo so Nzapa adeba lo pepe, fade mbi deba lo tongana nyen? Zo so KOTA GBIA atene sioni tënë na ndö ti lo pepe, fade mbi tene sioni tënë na ndö ti lo tongana nyen? – Zo wa laa alingbi ti diko azo ti Israel, zo wa? Ahale ti Jacob so ayeke gbani gbani so?”
(23.8-10a)
Akota ye so ayeke na ya ti mbeti so:
- A diko wungo ti azo ti Israel 1–4
- Andia nde nde. A zia azo ti mara ti Lévi na kua ti ala 5–8
- Azo asara matanga ti Pake 9.1–10.10
- Azo ti Israel ayeke na lege ti gue na sese so Nzapa amu zendo ni 10.11–21
- Azo ti Israel ayeke na lando ti Moab 22–32
- Akapa ti tambula ti azo ti Israel, ngbene ye ti londo na kodro ti Ezipte 33.1-49
- Nzapa amu yanga na azo ti Israel ndali ti aye nde nde 33.50–36.13
Currently Selected:
Wungo ti azo Kete tënë na ndö ti Mbeti ti Dikongo wungo ti azo: MNF2010
Highlight
Share
Copy
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
© La Société Biblique de Centrafrique 2010