YouVersion Logo
Search Icon

SAN MARCOS 1

1
Juan el Bautista predica en el desierto
(Mateo 3.1-12; Lucas 3.1-9, 15-17; Juan 1.19-28)
1Jesucristo Dio Macʉ ye queti caroa queti oco bairo ca-ani jʉgoyupa. 2Tirʉmʉpʉ macacʉ Dio ye queti buiori majocʉ Isaía ca-wamecʉcʉ oco bairo ca-ĩi uca jʉgoyeyeyupi Jesucristo ati yepapʉre cʉ̃ cá-atípere:
Camajare na ca-netoo catíopaʉ majuu cʉ̃ jʉgoye yʉ joogʉ apeĩre yʉ ye quetire ca-buio jʉgoyeyepaʉre. Cʉ̃na anigʉmi camaja na yerire caroaro ca-tʉgooña quenoo yuu rotii.
3Jicãʉ ca-yucʉ mani yepapʉre camaja manopʉ awaja tʉjʉnucu teñagʉmi. Oco bairo ĩi buiogʉmi cʉ̃ tʉpʉ ca-ejarãre: “Caroaro quenoo yuuya mʉja yerire, cariape tʉgooñari mani Ʉpaʉ cʉ̃ cá-atíparo jʉgoye. Caroa macare ája,” ca-ĩi uca jʉgoyeyeyupi Isaía, Juan cʉ̃ ca-baipere Dio cʉ̃re cʉ̃ ca-ĩi rotiriquere.#Isaías 40.3-4; Malaquías 3.1
4To bairi Juan ca-yucʉ mani yepapʉre ãcʉ̃ oco bairo na ca-ĩiñupʉ camajare:
—Caroorije mʉja cá-átinucurijere jʉtiritiri mʉja yeri wajoaya. Coje rericarore bairo caroorije jã cá-átiere Dio cʉ̃ majirioato ĩirã bautisa rotiya, na ca-ĩiñupʉ Juan.
5Capaarã ti yepapʉ Judeapʉ macana, Jerusalén macana quena capaarã camaja Juan cʉ̃ ca-buiorijere ca-apirã aájuparã. Caroorije na cá-átajere jʉtiriti, “Caroorije cá-ána jã ãa,” Diore na ca-ĩiro Jordán ca-wamecʉti yapʉ na ca-bautisayupʉ Juan.
6Cʉ̃ jutiiro waibʉcʉrã cameyo ca-wamecʉna poa mena juarica wʉ ca-jañanucuñupʉ Juan. Cʉ̃ wẽarica wẽe waibʉcʉ ajero wẽe ca-añupe. To bairi diroare, ñimiare ʉga, beroa ocore ca-etinucuñupʉ Juan. 7Camajare oco bairo na ca-ĩi buionucuñupʉ Juan:
—Yʉ bero apeĩ yʉ netoro ca-ani majuʉ atígʉmi. Cʉ̃re bairo ca-baii mee yʉ ãa. Cawatoa macacʉ, paa coteri majocʉre bairona yʉ ãa. 8Oco mena ca-bautisaʉ yʉ ãa yʉa. Cʉ̃ maca Espíritu Santore mʉja joogʉmi cʉ̃re ca-boorãre. Cʉ̃ Espíritu Santore joʉ, oco mena coje majuuricarore bairo mʉja átigʉmi, caroorije mʉja cá-átiere rei.
El bautismo de Jesús
(Mateo 3.13-17; Lucas 3.21-22)
9Juan camajare cʉ̃ ca-bautisari rʉmʉrina Jesú quena Galilea yepa Nasaré macapʉ ca-ãnacʉ Jordán ca-wamecʉti ya Juan tʉpʉ ca-ejayupʉ Jesú. Topʉ cʉ̃ ca-ejaro cʉ̃ ca-bautisayupʉ Juan. 10Cʉ̃ ca-bautisaro bero Jesú ca-maa nʉcañupʉ ti ya tʉjaro. Maanʉca, ʉmʉrecóo jope ca-pãaro ca-tʉjʉyupʉ Jesú. Cʉ̃ ca-tʉjʉro buare bairo bauʉ Espíritu Santo ca-rui ajupʉ Jesú bui. 11To bairo cʉ̃ ca-bairi paʉna ʉmʉrecóopʉ cʉ̃ Pacʉ cʉ̃ ca-wadarijere ca-apiyupʉ Jesú:
—Yʉ Macʉ, yʉ ca-mai netoʉ majuu mʉ ãa. Seeto mʉ yʉ tʉjʉ wariñuu, cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Dio Jesúre.
Tentación de Jesús
(Mateo 4.1-11; Lucas 4.1-13)
12Jesúre Juan cʉ̃ ca-bautisaricaro bero nemoona Espíritu Santo cʉ̃ ca-ne aájupʉ ca-yucʉ mani yepa, camaja manopʉ yua. 13Jesú topʉre cuarenta rʉmʉri majuu ca-añupʉ. Waibʉcʉrã ca-uwarã watoapʉ ca-añupʉ. Topʉ Jesú cʉ̃ ca-ano Sataná maca ¿Diore cʉ̃ bai netoo nʉcabocʉtí? ĩi ricati wame caroori wamere cʉ̃ cá-áti rotibajupʉ. Jesúre Sataná to bairo cʉ̃ ca-ĩi wadajãrona Dio tʉ macana Ángel maja cʉ̃ ca-coterã ejayuparã Jesúre.
Jesús comienza su trabajo en Galilea
(Mateo 4.12-17; Lucas 4.14-15)
14Cabero ʉpaʉ Herode Juan camajare bautisari majocʉre presopʉ cʉ̃ ca-jõoñupʉ. Juan presopʉ cʉ̃ ca-anitoye Jesú Galilea yepapʉ cá-aájupʉ tunu, Dio ye quetire buio teñaʉ aácʉ. 15Oco bairo ca-ĩi buio teñañupʉ:
—Meere, eja tʉgami mʉja tʉpʉre yoaro mʉja ca-yuuricʉ. Yucʉacana, meere Ʉpaʉ jãagʉmi. To bairi caroorije mʉja cá-átinucurijere jʉtiritiri mʉja ca-tʉgooñarijere wajoaya. Dio camajare na netoo catíogʉmi ĩriquere api nʉcʉbʉgoya, ca-ĩi buio teñañupʉ.
Jesús llama a cuatro pescadores
(Mateo 4.18-22; Lucas 5.1-11)
16Cabero Jesú Galilea ca-wamecʉti ra ʉtabʉcʉrá tʉjaropʉ cá-aáteñañupʉ. Ti ra tʉjaro aáteñaʉ topʉ Simón, apeĩ cʉ̃ bai André na ca-bʉga ejayupʉ. Wai wajari maja ca-añuparã naa. To bairi Jesú na tʉpʉ cʉ̃ ca-ejari paʉna bapire ca-roca ñuañuparã ti raapʉre. 17To bairo na cá-áto tʉjʉʉ:
—Jitá yʉ mena, na ca-ĩiñupʉ Jesú. —Caroaro mʉja wai waja maji. Yucʉra yʉ mena aána camajare Dio ye quetire mʉja buio majigarã. To bairo mʉja ca-ĩi buiorijere apirã na quena Diore ca-apiʉjarã anigarãma, na ca-ĩiñupʉ Jesú.
18To bairo cʉ̃ ca-ĩrijere apirã nemoona na bapi yucʉre piti cũu, Jesú mena cá-aácoajuparã.
19Jesú petoacã aánemoʉ pʉgarãre na ca-bʉga ejayupʉ. Sebedeo punaare Jacobo, cʉ̃ bai Juan jãare na ca-bʉga ejayupʉ. Bapi yucʉ ca-wooriquere jia quenoorã cumuapʉ cá-áti jañañuparã. 20Na quenare na ca-piiyupʉ Jesú. To bairo na cʉ̃ ca-ĩi piiro apiri na pacʉ Sebedeore, cʉ̃ paari majare na cá-aáweoyuparã, Jesú mena aána yua.
Un hombre que tenía un espíritu malo
(Lucas 4.31-37)
21Cabero Capernaum ca-wamecʉti macapʉ ca-ejayupʉ Jesú cʉ̃ buerã mena. Sábado ca-ano judío maja na yerijãrica rʉmʉ ca-ano na ca-neñaponucuri wiipʉ ca-jãa ejayupʉ Jesú. Ti wiipʉ jãa ejaʉ ti wiipʉ ca-ãnare na ca-buio jʉgoyupʉ Dio ye quetire. 22Jesú cʉ̃ ca-buiorijere apirã api wariñuubana quena ca-api acʉacoajuparã, caroaro ca-maji netoʉ ãmi ĩirã. Nare ca-buionucurãre bairo na ca-buioquẽjupʉ Jesú maca. 23Ti wii na ca-neñapori wiipʉ jicãʉ ca-wãti jãa ecooricʉ ca-añupʉ. Oco bairo ca-ĩi awajayupʉ:
24—¡Jesú, Nasaré macacʉ! ¡Jã patowãcooqueticõaña! ¿Jãare rei acʉ́ mʉ bairí? Mʉ yʉ tʉjʉ maji. Dio cʉ̃ ca-jooricʉna mʉ ãa mʉa, caroorije cá-átiquẽcʉ. Ca-ñuu netoʉ majuu mʉ ãa, cʉ̃ ca-ĩi awajayupʉ ca-wãti jãa ecooricʉ.
25To bairo cʉ̃ ca-ĩi awajaro apii, Jesú wãti camajocʉpʉre ca-jañaʉre cʉ̃ tutii oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ:
—¡Janacoacʉja! To cõona buti aácʉja, cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú.
26To bairo Jesú cʉ̃ ca-ĩirona wãti camajocʉpʉre ca-ãcʉ̃ cʉ̃ ca-yugui mecʉ riañaro cá-ájupʉ. To bairo cʉ̃ áti, seeto majuu ca-awajacoa buti aájupʉ yua. 27To bairo cʉ̃ ca-bairo tʉjʉrã ti wiipʉ ca-neñaporã ca-tʉjʉ acʉacoajuparã. Tʉjʉ acʉa, na majuuna ca-ame jeniñañuparã:
—¿Ñee unie to ãtí ati wame cʉ̃ cawama buerije? Wãtia camajapʉre ca-jañarã quenare na buu reecõami. Na cʉ̃ ca-buti rotirona buticoapa, ca-ame ĩiñuparã.
28To bairi yoaro mee Jesú cʉ̃ ca-anie quetire Galilea yepa macana ca-queti api peticoajuparã.
Jesús sana a la suegra de Simón Pedro
(Mateo 8.14-15; Lucas 4.38-39)
29Jesú neñaporica wiipʉ butiri bero Simón, André jãa ya wiipʉre ca-ejayuparã Jacobo, Juan, Jesú jãa. 30Ti wiipʉre Simón mañico bʉgoye riao cá-ájupo. Jesúre, “Riao áamo,” cʉ̃ ca-ĩi buioyuparã. 31Jesú to bairo na ca-ĩiro apii, cõ ca-tʉjʉ jãajupʉ. Jãa, cõ wamopʉ ñee, cõ ca-tʉ̃ga wamʉo nʉcoñupʉ. To bairo cʉ̃ cá-átona nemoo bʉgoye ca-janacoajupe. To bairi catí wamʉnʉca, nare ca-ʉgarique peobojayupo yua.
Jesús sana a muchos enfermos
(Mateo 8.16-17; Lucas 4.40-41)
32Muipu cʉ̃ ca-roca jãaro bero canaiori paʉ bero ca-ano camaja nipetirã ca-riaye cʉnare, ca-wãtiacʉna quenare na ca-jee ejayuparã Jesú tʉpʉre. 33To bairi nipetirã ti maca macana jope tʉpʉ ca-neñapoyuparã. 34To bairo na ca-neñaporo tʉjʉʉ capaarã ca-riarãre na ca-riaye cʉtiere na ca-netoobojayupʉ Jesú. Ricati wameri jeto na ca-riaye cʉtiere na ca-catíoyupʉ. Ca-wãtia jañarã quenare na ca-netooñupʉ Jesú. Wãtiare na buu rei na ca-wada rotiquẽjupʉ, Dio Macʉ yʉ ca-aniere camajare na ĩiqueticõato ĩi.
Jesús predica en Galilea
(Lucas 4.42-44)
35Ape rʉmʉ ca-bujuparo jʉgoye Jesú yupi, ti maca tʉjaro camaja manopʉ Diore ca-jenii aájupʉ. 36Cabero Simón, aperã cʉ̃ mena macana mena Jesúre ca-macara aájuparã. 37Cʉ̃re bʉga ejarã, oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñuparã:
—Camaja nipetirã mʉre macarã áama, cʉ̃ ca-ĩiñuparã.
38To bairo na ca-ĩiro:
—Jitá apero ca-tʉacã ca-ani macaripʉ. Topʉ quenare yʉ ye quetire na yʉ buiogʉ. Tierena buio teñaʉ acʉ́ yʉ cá-apʉ́ ati yepapʉre, ca-ĩiñupʉ Jesú.
39To bairi Jesú nipetiro Galilea yepapʉ camaja na ca-neñaponucuri wiiripʉ na ca-buio teñanucuñupʉ. Ca-wãtia cʉnare na ca-reebojanucuñupʉ.
Jesús sana a un leproso
(Mateo 8.1-4; Lucas 5.12-16)
40Jesú Galileapʉ cʉ̃ ca-ano jicãʉ camajocʉ ca-rupaʉ ajeri boaʉ Jesú tʉpʉ ca-ejayupʉ. Cʉ̃ tʉ eja, rʉpopatua mena tuatu ejacumuri oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesúre:
—Yʉ ca-rupaʉ ajero boarijere yʉ mʉ ca-netoogaata mʉ netoo maji.
41Jesú cʉ̃ bopacoo tʉjʉʉ, cʉ̃ pañari oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ:
—Mʉre yʉ netoogʉ. To cõona mʉ ca-boarije mʉre yaticoagaro.
42To bairo cʉ̃ ca-ĩirona cʉ̃ ca-boabataje nemoona ca-yati peticoajupe yua. Ca-rupaʉ boaquẽcʉ ca-añupʉ yua. 43Cabero Jesú, caroaro mena aácʉja ĩi, cariape cʉ̃ ca-ĩi buioyupʉ:
44—Aperãre mʉre yʉ ca-netoorijere na buioquẽja mai. Cariapena aácoacʉja Dio wii macacʉ sacerdote majocʉ tʉpʉ. Aá, mʉ ca-cami boariquere ca-yatirijere cʉ̃ iñooña. Cʉ̃ majuuna tʉjʉʉ, “Yati peticoajupa,” ĩigʉmi. To bairo mʉre cʉ̃ ca-ĩiro bero Diore mʉ ca-nʉcʉbʉgorijere iñoori waibʉcʉ mʉ ca-joe buje mʉgopaʉre cʉ̃ mʉ joogʉ sacerdote majocʉre, Moisé cʉ̃ ca-rotiricarore bairona. To bairo mʉ cá-áto camaja nipetirã majigarãma mʉ ca-cami yatirijere.
45To bairo Jesú cʉ̃ ca-ĩriquere átiquẽcʉna aá, nemoona camaja nipetirãre na ca-buio bate peocõañupʉ. To bairi Jesú camaja capaarã na ca-ani macaripʉre ca-eja majiquẽjupʉ yua. Ti macari tʉjaropʉna cá-aáteñañupʉ Jesú camaja capaarã na ca-manopʉ. Macaripʉ cʉ̃ ca-aniquetibato quena camaja capaarã nipetiro macana Jesúre cʉ̃ ca-tʉjʉrã ejanucuñuparã.

Currently Selected:

SAN MARCOS 1: TAVNT2

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in

YouVersion uses cookies to personalize your experience. By using our website, you accept our use of cookies as described in our Privacy Policy