Mataio 9
9
O le Fa‘amālōlōga o le Supa
(Mare 2.1-12; Luka 5.17-26)
1‘Ona maliu a‘e lea o Iesu i le va‘a, ‘ua maliu atu i le tasi itū, ‘ona o‘o lea i lana lava ‘a‘ai. 2Fa‘auta fo‘i, ‘ua latou ‘aumai ‘iā te ia le tagata supa, ‘ua ta‘oto i le moega; ‘ua silafia fo‘i e Iesu lo latou fa‘atuatua, ‘ona fetalai atu ai lea o ia i le supa, “Lo‘u atali‘i e, ‘inā fa‘alototele ia oe, ‘ua fa‘amāgaloina au agasala.”
3Fa‘auta fo‘i, ‘ua fa‘apea ifo nisi o le ‘au tusi‘upu i o latou loto, “‘Ua fāifai lenei tagata i le Atua.”#Mare 2.7
4‘Ua silafia e Iesu o latou manatu, ‘ona fa‘apea atu lea o ia, “Se a le mea ‘ua mānatunatu leaga ai o ‘outou loto?#Mata 12.25; Ioane 2.25 5Auā po o le fea e faigofie? po o le fai atu, ‘‘Ua fa‘amāgaloina au agasala;’ po o le fai atu, ‘Tula‘i ia, ‘inā savali?’ 6‘Ae peita‘i ‘ina ‘ia iloa e ‘outou o i ai i le Atali‘i o le tagata i le lalolagi le pule e fa‘amāgalo ai agasala.” ‘Ona fetalai atu ai lea o ia i le supa, “‘Inā tula‘i ia, ‘inā ‘ave lou moega ma alu i lou fale.”
7‘Ona tula‘i ai lea o ia, ‘ua alu i lona fale. 8‘Ua iloa e le motu o tagata, ‘ona taufaiofo ai lea; ‘ua latou vivi‘i atu i le Atua lē ‘ua foa‘iina mai le pule fa‘apenā i tagata.
O le Vala‘auga o Mataio
(Mare 2.13-17; Luka 5.27-32)
9‘Ua maliu ‘ese Iesu i lea mea, ‘ona silafia ai lea e ia o le tagata ‘ua nofo i le fale e tali ai lafoga o Mataio lona igoa; ‘ua fa‘apea atu ‘iā te ia, “‘Inā mulimuli mai ia ‘iā te a‘u.”
‘Ona tula‘i ai lea o ia, ‘ua mulimuli atu ‘iā Iesu.
10‘Ua ta‘oto o ia i le fale e taumafa, fa‘auta fo‘i, o tagata ao lafoga e to‘atele ma ē ‘ua agasala ‘ua ō mai ai, ‘ua latou ta‘o‘oto e ‘a‘ai fa‘atasi ma Iesu ma ona so‘o. #Luka 15.1-2 11‘Ua iloa e le ‘au faresaio, ‘ona latou fai atu ai lea i ona so‘o, “Se a le mea ‘ua ‘a‘ai fa‘atasi ai la ‘outou a‘oa‘o ma ē ao lafoga ma ē ‘ua agasala?”
12A ‘ua lagona e Iesu, ‘ona fetalai atu ai lea o ia ‘iā te i latou, “E lē aogā le foma‘i i ē mālōlō, na o ē mama‘i. 13‘Inā ō ia, ‘inā a‘oa‘o po o le a le uiga o lea ‘upu, ‘‘Ou te loto i le alofa, ‘ae lē o le taulaga.’ Auā ‘ou te le‘i sau e vala‘au i ē ‘ua amiotonu, a o ē ‘ua agasala ‘ina ‘ia latou salamō.” #Mata 12.7; Hose 6.6; 1 Samu 15.22; 18.11
O le Anapogi
(Mare 2.18-22; Luka 5.33-39)
14‘Ona ō mai ai lea o so‘o o Ioane ‘iā Iesu, ‘ua fa‘apea mai, “Se a le mea ‘ua anapopogi so‘o ai i matou ma le ‘au faresaio, a o ou so‘o, e lē anapopogi i latou?”
15‘Ona fetalai atu ai lea o Iesu ‘iā te i latou, “E mafai ‘ea ‘ona fa‘anoanoa o aumea a le fa‘ato‘āfaiavā i ona aso o ‘iā te i latou le fa‘ato‘āfaiavā? ‘Ae o‘o mai ona aso e ‘ave‘eseina ai ‘iā te i latou le fa‘ato‘āfaiavā, ‘ona latou anapopogi ai lea. 16E leai se tasi nā te fonoa le matuā ‘ofu i le ‘ie fou; auā e māsae le ‘ofu i lona fono, ‘ona atili ai lea ‘ona māsae.#Ioane 1.17 17E lē utufia fo‘i le uaina fou i fagu pa‘u tuai; a fa‘apea, ‘ona pāpā ai lea o fagu pa‘u, ‘ona masa‘a lea o le uaina, e māumau fo‘i fagu pa‘u; ‘ae utufia le uaina fou i fagu pa‘u fou, ‘ona fa‘atau saogalemū ai lea.”
O le Afafine o le Ali‘i Pule ma le Fafine na Pa‘i i le ‘ofu o Iesu
(Mare 5.21-43; Luka 8.40-56)
18‘Ua fetalai atu o Iesu i ia ‘upu ‘iā te i latou, fa‘auta, ‘ua sau le ali‘i, ‘ua ifo mai ‘iā te ia, ‘ua fa‘apea mai, “‘Ua oti nei lava lo‘u afafine; a ‘ia e maliu atu, ma fa‘ae‘e lou ‘a‘ao i luga ‘iā te ia, ‘ona ola ai lea o ia.”
19‘Ona tula‘i ai lea o Iesu, ‘ua mulimuli atu ‘iā te ia, o ia ma ona so‘o.
20Fa‘auta fo‘i, o le fafine na i ai le puna toto i tausaga e sefulu ma le lua, ‘ua alu ane o ia i ona tua, ‘ua ia pa‘i ane i le tu‘upao o lona ‘ofu; 21auā ‘ua fai ifo o ia i lona loto, “‘Āfai ‘ou te pa‘i atu tau o lona ‘ofu, ‘ou te ola ai.”#Mata 14.36
22A ‘ua fāliu Iesu, ‘ua silafia o ia, ‘ona fa‘apea atu ai lea o ia, “Lo‘u afafine e, ‘inā fa‘alototele ia oe, o lou fa‘atuatua ‘ua e mālōlō ai.” ‘Ona mālōlō ai lea o le fafine talu lea lava itū aso.
23‘Ua ulufale atu Iesu i le fale o le ali‘i, ‘ona silafia ai lea e ia o ē ili fagufagu ma le motu o tagata ‘ua pā le lauaitu, 24‘ua fa‘apea atu o ia ‘iā te i latou, “‘Inā ō ‘ese ia; auā e le‘i oti le teine, ‘ua nā ‘ona moe.” ‘Ona latou tapisa mai ai lea ‘iā te ia.#Ioane 11.11, 14, 25 25‘Ua tulia le motu o tagata, ‘ona ulu atu ai lea o ia, ‘ua tago i lona lima, ‘ona tula‘i a‘e lea o le teine. 26‘Ona logo atu lea o lenei mea i lea nu‘u uma.
‘Ua Fa‘amālōlōina e Iesu o Tauaso e To‘alua
27‘Ua maliu ‘ese Iesu i lea mea, ‘ona mulimuli mai ai lea ‘iā te ia o tauaso e to‘alua, ‘ua ‘alalaga ‘ua fa‘apea mai, “Le Alo e o Tavita, ‘ia e alofa mai ‘iā te i mā‘ua”
28‘Ua ulufale o ia i le fale, ‘ua ō mai ai ‘iā te ia o ia tauaso ‘ona fetalai atu ai lea o Iesu ‘iā te i lā‘ua, “‘Ua ‘oulua fa‘atuatua mai ‘iā te a‘u ‘ou te mafaia lenei mea?” ‘Ona la fai mai ai lea ‘iā te ia, “Ioe le Ali‘i e.”
29‘Ona pa‘i atu lea o Iesu i o la mata, ‘ua fa‘apea atu, “E pei ‘ona ‘oulua fa‘atuatua, ‘ia fa‘apea lava ‘ona faia ‘iā te ‘oulua.”#Mata 8.13 30‘Ona pupula ai lea o lā‘ua mata. ‘Ona matuā fetalai atu ai lea o Iesu ‘iā te i lā‘ua, “‘Ia ‘oulua ne‘i fa‘ailoa atu i se tasi.”#Mata 8.4
31A ‘ua la ō ma fa‘alaua‘itele le tala ‘iā te ia i lea nu‘u uma.
‘Ua Fa‘amālōlōina e Iesu le Tagata Gūgū
32‘Ua la ō fa‘auta ‘ua latou ‘aumai ‘iā Iesu le tagata gūgū ‘ua uluitinoina e le temoni. 33‘Ua tulia le temoni ‘ona tautala mai ai lea o le gūgū. ‘Ona taufaiofo ai lea o le motu o tagata, ‘ua fa‘apea ane, “E le‘i iloa mai anamua se mea fa‘apenā i Isaraelu.”
34A ‘ua fai ane le ‘au faresaio, “O le temoni sili ‘ua tulia ai e ia o temoni.” #Mata 10.25; 12.24; Mare 3.22; Luka 11.15
‘Ua Mutimutivale le Alofa o Iesu i le Motu o Tagata
35‘Ua fa‘ata‘amilo Iesu i ‘a‘ai uma ma faoa ‘a‘ai, ‘ua a‘oa‘o i o latou sunako ma tala‘i le tala lelei o le mālō, ‘ua ia fa‘amālōlō fo‘i i ma‘i uma ma ma‘i tigā uma o le nu‘u. #Mata 4.23; Mare 1.39; Luka 4.44 36‘Ua silafia e ia le motu o tagata ‘ona mutimutivale ai lea o lona alofa ‘iā te i latou, ‘ona ‘ua lailoa i latou ma tu‘ulafoa‘iina, e pei o mamoe e leai so latou leoleo. #Nume 27.17; 1 Tu 22.17; 2 No 18.16; Eseki 34.5; Mare 6.34 37‘Ona fetalai atu lea o ia i ona so‘o, “E tele le saito e seleseleina, a o le ‘au faigaluega e to‘aitiiti ia; #Luka 10.2 38o lea ‘ia ‘outou ‘ai‘oi atu ai i le Ali‘i e ana le saito e seleseleina, ‘ina ‘ia ‘a‘auina mai e ia ni ē galulue i lana saito e seleseleina.”
اکنون انتخاب شده:
Mataio 9: RSCB
هایلایت
کپی
مقایسه
به اشتراک گذاشتن
می خواهید نکات برجسته خود را در همه دستگاه های خود ذخیره کنید؟ برای ورودثبت نام کنید یا اگر ثبت نام کرده اید وارد شوید
Revised Samoan Catholic Bible © Bible Society of the South Pacific, 2010.