MATIUS 22
22
Kwe wanogolat-nen nunggwi mende sakwi bem nden karuk yidnak wene
22:1-14
(Lk 14:15-24)
1Iri luk, Yesus na-ge nden karuk wene bem tuguruk it yak ondosolar-e:
2”Mbal Pem Nagawan-nen tenagaidnak wi-ge yu nggal-nen yusu-o: Nagawan misig-e at ambara na kwe wanosola-ge, nunggwi mende nggulok sagaij-o. 3Saga buruk, at ndegel ubugwi nap wirik enpamu, it yonggo inpidnak nap na wene mbo inpiga-t nde, it-nen nil lobok yurag-e larok yiga-o. 4Iri ala-ge, at-nen ndegel ubugwi nap erep wirik onposolat-nen yonggo inpidnak nap na yak unduwakluk, wene yu enpem posolar-e: ’Nunggwi mende nggulok na saga lid lud tak pigi-o. Sapi wam iye nde sapi wam omok worak nde wosa sabigirik, oboksa lid lud tak pigirik worasu-o. Kwe wanogola sagaidnak nunggwi mende nil lobok yer-o’ luk yak ender-o luk yij-o. 5Alat nde, yonggo inpidnak nap ereba-nen-e wene na kuligit lak, eneyak nggal tak pogolar-e, at misik iri-ge eyapmu nggwe mborosolat, at misik iri-ge at-nen kwaroso sa ereba na kwarurak pem mborosolat, 6worakmu-ge, it erep-nen-e at ndegel ubugwi nap tena unpuruk, andi bandi rak unpuruk, mondok indiga-o. 7Iri kwarogola karuk, nagawan iri na-ge isilepma mondok kwarat luk, at-nen san winde na wirik enpamu mbirigarik, ap indiga nap ereba na mondok lak tak unpuruk, it unuwi siri na kan piga-o. 8Iri rak puruk, at-nen at ndegel pugwi nap yak ondosolar-e: ’Kwe wanogola nunggwi mende nggulok saga lid lud tak worasu-t nde, it yonggo inpidnak nap iri na-nen norak perak meya agaij-o. 9Iri bem-e, tu nandogol kandogol ma ereba me mburugupndik, eneyagup nap oboksa-ge kwe wanogola nunggwi mende nggulok yu nil lobok yuwakluk, yak ender-o’ luk yak indij-o. 10Yak ondosoloma-ge, ndegel pugwi nap ereba na tula waring kagolar-e, it eneyaiga nap oboksa, meya kwarugwi nap min konak nap min ndok worak unpuruk, nunggwi mende nil lobok yogolar-e, norak sa o iri na me ap-nen yebet yij-o.
11Nde, nagawan na-ge yonggo inpidnak nap ereba na eneyekluk nggwidnggal-e, ap misig-e kwe wanogolat-nen yurugwi sum-e yirigit lak karuk, 12nagawan-nen ap iri na yak tosolar-e: ’Nanggam wa-e. Kar-e kwe wanogolat-nen yurugwi sum iri-ge yirigit lag-et nde, nggesa-nen ma yu me ngguwaigen-o?’ luk yak tosoloma, ap iri na ene lak nak yij-o. 13Iri ala-ge, nagawan na-nen ndegel ubugwi nap yak ondosolar-e: ’At yu-ge inggi ijok kere kamarak puruk ndamuk nak woraso sa iri me mbo bil nggwer-o. Iri me-ge yip nggu marogolat, eneyak nggirit marogolat woragwi sa-o’ luk yak indij-o. 14Iri bem-e, ap kwarat wene mbo inpidnag-et nde, ab-e wonarak nak len unpusu-o” luk yij-o.
”Kaisat amanggim tol purak, lak, ngge-o?” yidnak wene
22:15-22
(Mk 12:13-17; Lk 20:20-26)
15Iri luk, it Parisi nap na mborogolar-e: ”Yesus yu-ge wene kin wanugwi ngge bem-nen are puwog-o?” luk wene mbariga-o. 16Iri luk, it-nen wirik onpogolar-e, it inmin nugwi nap ereb-e Eroriani nap inmin luk, Yesus eram wok luk, at yak togolar-e: ”Nggomo Ondoso Nap wa-e. Kar-e lud tak nak yoso nap-nen yusu-o luk nir-e nenaru-o. Nde, Mbal Pem Nagawan urula mburugwi wene-ge nam-et nak ap mirik onposolat, ap entare mbenaroso buk me, kar-e kwiye lag-et mirik onposo-o. 17Iri bem-e, wene yu bem kat kindi-n perasu iri yak nindi-o: Nit-nen-e Kaisat amanggim tol purag-e op, lak ngge-o?” luk yiga-o. 18Yogolikma-ge, Yesus na it inndi-n perali meya iri na aru me, it yak ondosolar-e: ”Kenesiget siget kwarugwi nap wa-e. Kir-e noluk-nen an nindi ngatli-o? 19Iri mende pugwi kerep tol misik an kayek-nen nuk ker-o” luk yosoloma-ge, it-nen-e kerep tol misik wok togola, 20at-nen it yak ondosolar-e: ”Tol yu bem-e ta erare ndak worak nde, ta unu mbarak nde worasu-o?” luk yij-o. 21Yosoloma-ge, it-nen yogolar-e: ”Kaisat-nen idnak-nen yusu-o” luk yiga-o. Yogolikma-ge, Yesus-nen it yak ondosolar-e: ”Iri ala-ge, Kaisat arengge iri-ge Kaisar-et wok turag-o. Nde, Mbal Pem Nagawan arengge iri-ge Mbal Pem Nagawan-et wok turag-o” luk yak indij-o. 22Yak ondosoloma, wene iri kuluruk yigarig-e, wi yuruk, at keya buruk mbiriga-o.
”Wat yidnak nab-e unluk ma, lak, ngge-o?” luk kin wok piga wene
22:23-33
(Mk 12:18-27; Lk 20:27-40)
23Iri tarem-e Saruki nap ereb-e Yesus eram lobok yiga-o. (It iri-nen yogolar-e: ”Wat yidnak nab-e unluk yugwi bug-o” luk yugwi-o.) It ereba-nen Yesus kin wok obogolar-e: 24”Nggomo Ondoso Nap wa-e. Musa-nen yosolar-e: ’Ap misik nde ondolma pigit lak wat yosola-ge, owe wat yid na ondolma puwakluk, owot na-nen at owe ogwe togwe iri na mondok wanurag-o’ luk yij-o. 25Nde, nit nennggendumu yu me-ge ap enpe tuju nderak woraiga-o. Woragolar-e, onowe manggu iri na kwe wanij-et nde, la ndakit lak, we wat yosola-ge, ogwe togwe iri-ge owot-nen wanij-o. 26Iri luk, owot na iri nggal-et kwarij-o. Nde, at imbirik mende-nen na iri nggal-et kwaril irit tit enpe tuju na oboksa li ndakit lak irit wat yiga-o 27Iri luk, abok nggwe-ge kwe na wat yij-o. 28Iri bem-e, ap tuju ereya na oboksa-nen kwe iri wanigarik me, ap unluk ma tarem-nen-e ta ogwe nde ma-o?” luk kin wok ibiga-o.
29Yogolikma-ge, Yesus-nen wene erep nggarosolar-e: ”Kir-e Mbal Pem Nagawan engga mbarak iri kenaru buk, Mbal Pem Nagawan amawi na kenaru buk yili me, kir-e mondok kabak yili-o. 30Ap unluk ma tarem-nen-e ap min kwami min-e wok kerak mbuwa bug-o. Are, aid arem woragwi aid nap nggal-et wolma-o. 31Alat nde, ap wat yidnak unluk momtak wene-ge Mbal Pem Nagawan-nen yak kindidnak wene engga bem mbarak pid na kir-e wonarugwi bug-a? At-nen yosolar-e: 32’An-e Abaram min Isak min Yakup min Enmbal Pem Nagawan-nen yusu-o’ luk yij-o. At iri-ge wat yidnak nap Enmbal Pem Nagawan-e lag-o. Are, unluk woragwi nap Enmbal Pem Nagawan-net yusu-o” luk yij-o. 33Iri yosoloma kuluruk, at-nen mirik inpid iri na bem ap kwarat ereba-nen wi langgu mbariga-o.
”Imiri mbarak pidnak wene nggulog-e yu nggal-o” yid wene
22:34-40
(Mk 12:28-34; Lk 10:25-28)
34Iri luk, Yesus-nen it Saruki nap ereba na wene onggo yurag-e kabak tak inpidnak wene na kuluruk yigarig-e, it Parisi nap-nen ndok wutluk, 35it ennggendumu-nen imiri mbarak pidnak wene aru nap misik-nen at abut mbareyekluk at kin wok obosolar-e: 36”Mul Ondoso Nap wa-e. Imiri mbarak pidnak wene enggendumu imiri mbarak pidnak wene nggulog-e ngge-o?” luk kin wok ibij-o. 37Yosoloma-ge, Yesus-nen wene erep nggarosolar-e: ” ’Nagawan Indo kit Kenmbal Pem Nagawan abuwa kagolar-e, kinndi oboksa min kenpe oboksa min kinndi nggat nggat oboksa min-net at abuwa kudtag-o.’ 38Imiri mbarak pidnak wene mondok nggulok, nanduk tak pidnak wene-ge irir-o. 39Nde, imiri mbarak pidnak wene iri min ndak ndak wene nggok misig-e: ’Kat kambik kabuwa kasu nggal, kat kimin woragwi nap na enabuwa ki-o.’ 40Nde, imiri mbarak pidnak wene erep oboksa ereba na min Mbal Pem Nagawan ene lomboksa yugwi nap-nen yidnak wene oboksa ereba na min-e wene mberen yu bem nak worasu-o” luk yij-o.
”Kerisut na-ge Ndaud ambara-nen yusu, lak?” kin wok inpid wene
22:41-46
(Mk 12:35-37; Lk 20:41-44)
41Nde, Parisi nap na iri me ndok worak worakmu-ge, Yesus-nen it kin wok onposolar-e: 42”Kerisut iri-ge kir-e ngge nde eberali-o? Ar-e ta ambara-nen yusu-o?” luk kin wok onposoma-ge, it-nen at yak togolar-e: ”Ar-e Ndaud ambara-nen yusu-o” luk yiga-o. 43Yogolikma-ge, Yesus-nen it yak ondosolar-e: ”Iri ala-ge, Konak Indi-nen at yak tosolat-net Ndaud na-nen-e Kerisut imin-e ’An-nen idnak Nagawan Indo-o’ yid iri-ge noluk-nen iri yij-o? At Ndaud-nen yosolar-e:
44’Nagawan Indo-nen an-nen idnak Nagawan Indo yak tosolar-e:
Kat kimin wim nab-e kat kuwok unggutmu teberak inpigit lak ma, kar-e an ninggi kigit nggwe koreyak wolmin-o’ luk yij-o.
45Nde, Ndaud-nen at imin-e ’An-nen idnak Nagawan Indo-o’ luk yidnak nde ala-ge, at Kerisut iri-ge nggesa-nen Ndaud ambara-o yurag-o?” luk yij-o. 46Nde, ap misiger-o luk tet at ene onggo yigit lak yiga-o. Nde, iri tarem-nen-e Yesus kin wok uburag-e kwiye yiga-o.
اکنون انتخاب شده:
MATIUS 22: inondx
هایلایت
به اشتراک گذاشتن
کپی
می خواهید نکات برجسته خود را در همه دستگاه های خود ذخیره کنید؟ برای ورودثبت نام کنید یا اگر ثبت نام کرده اید وارد شوید
@LAI 1992, 1994