MATIUS 12

12
We woragwi tarem-nen Yesus owosirak-nen mbato mbaril mbiriga wene
12:1-8
(Mk 2:23-28; Lk 6:1-5)
1Nde, Yesus na we woragwi tarem misik pem mbato yagaidnak yapmu nggwe mborosola-ge, at owosirak iri-ge nere alama, mbato mbarigarik, ningga-o. 2Iri kwarogola, Parisi nap-nen yik eneyaruk, it-nen Yesus na yak togolar-e: ”We woragwi tarem-nen iri nggal kwarurak pug-o yidnak wene iri na-ge kat kowosirak-nen kuruk tili yu ki-o” luk yak tiga-o. 3Yak togolikma-ge, Yesus-nen wene erep nggarosolar-e: ”Nde, Ndaud min at imin nugwi nap min-e nere enpem wok yamu-nen kwarid wene na kir-e wonarugwi bug-a? 4At iri na-ge Mbal Pem Nagawan ama ngguruk yarik, at min at imin nugwi nap min-nen-e Mbal Pem Nagawan amanggim pidnak oroti iri ningga-o. Nde, oroti iri-ge it we nap-nen nunggwi buk, tepan ombo nak-net norag-o yidnak oroti-t nde, ningga-o. 5Nde, pempa we woragwi tarem-et nde, tepan omborak na Mbal Pem Nagawan ama yabu wanogolar-e, imiri mbarak pidnak wene kuruk tugwi-t nde, enpem wene mbarugwi buk iri-ge kir-e imiri mbarak pidnak wene bem kagwi bug-a? 6An-nen yak kendeyeg-o: Mbal Pem Nagawan uwi iri-ge nggulog-et nde, terak minik nggulok mende misig-e yu me worasu-o. 7Nde, Mbal Pem Nagawan engga mbarak pem-nen yosolar-e: ’An-e wam wosa pugwi iri-ge perasu-ge lag-o. Are, unpud kagwi irit nindingen-o’ luk yidnak iri-ge kenaru nggal-e, meya yugwi buk nap enpem kit-nen wene mbatlep pug-o. 8Iri bem-e, we woragwi tarem iri-ge Ap Ambara inggem pidnak-nen yusu-o” luk yak indij-o.
Ap inggi wat yidnak konak tak pid wene
12:9-14
(Mk 3:1-6; Lk 6:6-11)
9Yesus na-ge o iri me keya buruk mberarig-e, it-nen idnak tepan yugwi ma iri me nggwij-o. 10Nggosoma-ge, iri na me-ge inggi ponok nggwe wat yidnak nap misik woragaij-o. Worasola-ge, ap erep-nen Yesus abut mbarogolat-nen kin wok obogolar-e: ”We woragwi tarem ap ki rak unpurag-e op, lak?” luk yak tiga-o. 11Yak togolikma-ge, Yesus-nen it yak ondosolar-e: ”Kit kennggendumu ap mbi-nen olomba wam mbi we woragwi tarem-nen mbunmu mbuwama-ge, ombo iri-nen-e mbunmu-nen waga pil lujwa bug-a? 12Nde, ab-e lomba wam nggal-e lag-o. Ab-e ija-t me, we woragwi tarem-nen ap yongga undurag-e ndak-nen yusu-o” luk yij-o. 13Yak ondosolug-e, at-nen ap yu na yak tosolar-e: ”Kat kinggi mbung tak pi-o” luk yak tosoloma-ge, at nen inggi mbung tak pidnggal-e, op luk, at inggi ponok nggwe iri na nggal agaij-o. 14Iri kwarosola karuk, it Parisi nap iri na mbepme mbirigarik, Yesus wururak wene mbariga-o.
Yesus iri-ge Mbal Pem Nagawan-nen pil mbuwaidnak-nen yusu-o
12:15-21
15At wururak wene iri na aru luk, Yesus na-ge iri me-nen mborosola-ge, ap kwarat-nen at langgaluk mborogola karuk, at-nen-e kugi worak nap pidsa ki rak unpuruk-nen yak ondosolar-e: 16”An nobok wigarurak pug-o” luk ene amawi min watsa yak indij-o. 17Iri kwarid iri-ge Mbal Pem Nagawan ene lomboksa yoso nap Yesaya-nen yidnak wene ndak ndak tak posolat-nen kwarij-o. Wene iri-nen yosolar-e:
18”Yu-ge an ndegel noboso nap, an-nen len ibigi nap-nen yusu-o.
Abuwa worak, nindi kundik na ebem nalen kasu-o.
An Nindi-ge at ebem pimin-o.
An-nen ap enpem mbarimin wene-ge at-nen-e ap enlem oboksa yak unduwa-o.
19Alat nde, at-nen-e eyak witlik, ene nggwa na yuwa bug-o.
Tula nggwe-nen na at ene mbi kuluwa bug-o.
20Yorowa ta yidnak nginok tak iri na at-nen-e pok tak puwa bug-o.
Tal nigi nigi kule nak nggok yosola, at-nen-e mondoksa nigirik puwa bug-o. Irit worasoma, lud tak nak yugwi iri na ombol nggwe rak puwa-o.
21Nde, ap enlem oboksa inndi-ge at ebem-et mbung mbung tak wolma-o” luk yij-o.
Yesus min Mbelsebul min onowene
12:22-32
(Mk 3:20-30; Lk 11:14-23)
22Iri luk, ap-nen-e kugi arem nggwidnak nap erengen ngguru, ene lak yidnak nap mbi Yesus eram waruk lobok yiga-o. Waruk lobok yogolikma-ge, Yesus-nen ap iri na ki rak posola, ap iri-nen ene yosolat, erengen-nen kasolat yij-o. 23Yosoloma-ge, ap ereba wi yogolat-nen: ”Ap yu-ge Ndaud Ambara nde ma-o” luk kin wok kerak mbiga-o. 24Alat nde, Parisi nap-nen wene iri kuluruk yigarig-e, it-nen yogolar-e: ”Kugi wirik puwakluk kugi nagawan Mbelsebul-nen amawi wok tidnak pem-nen kugi wirik pusu-o” luk yiga-o. 25Nde, Yesus na-ge it inndi-n perali na yenggerak puruk-nen yak ondosolar-e: ”Nagawan misik-nen tenagaidnak wi woragwi nap it-net it ngarak woragolat-nen wim pogola-ge, pendaga lak ma-o. Nde, it o siri misiget woragwi-nen na, it ap lolo-nen na, it-net it ngarak woragolat-nen wim pogola-ge, pendaga lak ma-o. 26Iri nggal-et, Sere-nen Sere wirik posolage, it-net it kuri wat yogolar-e, nggesa-nen at-nen tenagaidnak wi-ge tugup lak wolma-o? 27Nde, an nde Mbelsebul amawi bem-nen kugi wirik pusu ala-ge, kit kinlirag-e ta amawi bem-nen kugi wirik pugwi-o? Iri bem, kinlirak nak-nen kit kenpem wene mbaruwar-o. 28Alat nde, an nde Mbal Pem Nagawan Indi amawi bem-nen kugi wirik pusu ala-ge, Mbal Pem Nagawan-nen tenagaidnak wi-ge kit kendam lobok yarik worasu-o.
29Nde, ap amawi worak na kamarak pigit lak-nen-e, nggerak puruk-nen at ama ngguruk at arengge inggem munggurag-o? At kamat uburuk-nen perak nde at arengge inggem munggurag-o.
30Nde, an nambigit nggwe yigit lak nab-e an nimin sirid nap-nen yusu-o. Nde, an nimin ndok worak inpigit lak nab-e, ndibi ndi rak unpusu-o. 31Iri bem-e, an-nen yak kendeyeg-o: Ap-nen meya yidnak nde, ap-nen meya wene yidnak nde oboksa Mbal Pem Nagawan-nen amberam tak puwa-t nde, Konak Indi imin meya wene yuwa iri perak nde Mbal Pem Nagawan-nen amberam tak puwa bug-o.
32Ta-nen nde Ap Ambara imin meya wene yuwa-ge Mbal Pem Nagawan-nen amberam tak puwa-t nde, Konak Indi imin meya wene yuwa-ge, yawo-nen na, abok na abok na-nen na, Mbal Pem Nagawan-nen amberam tak puwa bug-o.”
Engen poso bem-nen e yenggerak pugwi wene
12:33-37
(Lk 6:43-45)
33”Kit-nen nde e konag-o luk yogola-ge, engen iri na konag-er-o. Nde, e nde meya-o luk yogola-ge, engen iri na meyar-o. E engen poso bem-nen yenggerak kagwi-o. 34Waro-nen wigarak kit yu-ge wa-e. Kir-e meya nak kwarugwi-nen-e nggesa-nen konak wene yugub-o? Enne wirik pogolar-e, inndi arem woraso iri na-t wirik pugwi-o. 35Konak nap-nen-e at arem-e konak nak kobong tak worasola me, konak wene nak wirik poso-o. Nde, meya yoso nap-nen-e at arem-e meya mende nak kobong tak me, meya wene nak wirik poso-o.
36An-nen yak kendeyeg-o: Ap enpem wene mbaruwa tarem-nen-e ap enemndam nggwe-nen mberak pidnak wene, kasa kasa wene yidnak oboksa iri bem-net at ebem wene mbaruwa-o. 37Kit kenemndam nggwe-nen mberak pugup wene iri na bem-net lud tak nak tak kunpuwa-o. Are, kit kenemndam nggwe-nen mberak pugup wene iri na bem-net kenpem wene mbaruwa-o” luk yij-o.
”Kwiye worak mende mirik ninpi-o” luk yak tiga wene
12:38-42
(Mk 8:11-12; Lk 11:29-32)
38Iri luk, engga enaru nap erep min Parisi nap erep min-nen yogolar-e: ”Nggomo Ondoso Nap wa-e. Nit kujwok-nen kar-e kwiye worak mende misik kwari-o” luk yiga-o. 39Yogolikma-ge, Yesus-nen it yak ondosolar-e: ”Yawo worali nap kir-e meya kwarogolat, logud tak kwarogolat kwatli-ge ijar-o! Kir-e iri yugwi-net nde, kwiye worak mende mbi kwari-o luk yak nitli-a? Mondok lag-o. Nde, yenggerak purak mende nin mbi mirik kunpuwa bug-o. Are, Mbal Pem Nagawan ene lomboksa yoso nap Yunus-nen kwarid yenggerak purak mende iri na-t kagub-o. 40Nde, Yunus na-ge keyane nggulok iri arem woralar-e, kubu-nen lengge-nen kenan tarem woragaij-o. Nde, iri nggal-et Ap Ambara na-ge nggweyak arem woralar-e, kubu-nen lengge-nen kenan tarem wolma-o. 41Niniwe woragwi nab-e Yunus-nen yidnak wene kuluruk, it meya yidnak keya buruk kondok yidnak me, ap pidsa enpem wene mbaruwa tarem-nen-e Niniwe nap-nen yawo worali nap kinmin men yogolar-e, kit kenpem wene mbaruwa-o. Nde, ndemerer-o. Yunus iri-ge nggulog-et nde, ap misig-e mondok terak minik nggulog-e yu me worasu-o. 42O araptak ponok (selatan) nggwe-nen lobok yidnak kwe nagawan iri na-nen-e Salomo indi kwid pidnak wene kuleyek-lug-e, nggweyak erep yoboksa-nen lobok yidnak me, ap pidsa enpem wene mbaruwa tarem-nen-e kwe iri na-nen yawo worali nap kinmin men yuwarig-e, kit kenpem wene mbaruwa-o. Salomo iri-ge nggulog-et nde, terak minik nggulok misig-e yu me worasu-o!”
Wirik pidnak kugi meya iri-ge tuguruk ama nggoso wene
12:43-45
(Lk 11:24-26)
43”Kugi meya na-ge ap enarem-nen mborosolar-e, at ababok kwarurak sa kore yil nosolar-e, nggweyak umbuk pem kore yidnag-et nde, at ababok kwarurak sa-ge kagit lag-o. 44Iri ala-ge, kugi iri-nen yosolar-e: ’An-e keya buruk lobok yigi sa nama iri me tuguruk mbereyeg-o’ luk mbiridnak nggal, o iri na nde o wa, o liri korak, iminep mbarak karug-e, 45kugi iri na mborosolar-e, at iri-ge meya-t nde, at nggal nggal mondok meya kugi tuju iri na at-nen ininggi wil mbutlug-e, ap iri na arem nggugwi-o. Nggogola-ge, ap iri na nanduk woraso iri-ge meya-ge marik nggal-et nde, abok nggwe woraso iri perak nde mondok meya irit kwaroso-o. Nde, yawo worali meya yugwi nap iri na kwat onposolar-e, iri nggal kwat unpuwa-o” luk yij-o.
Yesus ija min owottak inmin wene
12:46-50
(Mk 3:31-35; Lk 8:19-21)
46Yesus na-ge ap kwarat wene yak ondosolat worasoma-ge, at ija min owottak min-e wok yigarig-e, at imin wene nduruwog-o luk mbepme mendak woraiga-o. 47Woragola-ge, it iri na ennggendumu-nen ap misik-nen yak tosolar-e: ”Kat kiya min kowottak min-e kat kimin wene nduruwokluk mbepme mendak worali yu-o” luk yak tij-o. 48Yak tosoloma-ge, Yesus-nen ap iri na yak tosolar-e: ”An nija-ge ta-o? Nde, an nowottag-e tarag-o?” luk yij-o. 49Iri luk, at inggi ndum at imin nugwi nap enambigit posolat-nen yosolar-e: ”An niya min an nowottak min-e yur-o! 50An Neid aid arem woraso na indi-n pidnak nak kwatli nab-e iri-ge nowottak li ap min nowottak li kwami min an niya min-nen yusu-o” luk yij-o.

اکنون انتخاب شده:

MATIUS 12: inondx

های‌لایت

به اشتراک گذاشتن

کپی

None

می خواهید نکات برجسته خود را در همه دستگاه های خود ذخیره کنید؟ برای ورودثبت نام کنید یا اگر ثبت نام کرده اید وارد شوید