2 Makabe 6
6
Haykaliiru soɓnaama e Yahuudu'en toonyaama
1Ɓaawoɗon seɗɗa, laamiiɗo neli Ateniijo bi'eteeɗo Geronta haa Urusaliima. O nelaama ngam o doola Yahuudu'en ɓe acca al'aadaaji kaakiraaɓe maɓɓe e boo taa ɓe tokko umrooje Allah. 2Ɓe duŋani mo boo o soɓna haykaliiru Urusaliima e o wartira ndu pellel rewgo Zes ɗowanteeɗo Yunaniŋke'en gonɗo haa hooseere Olimpus. Haykaliiru wonndu dow hooseere Garizim, o wartira ndu Zes, ardaniiɗo jaɓɓaago hoɗɓe bana no yimɓe lesdi man ƴami.
3Nde ɗum fuu ɗum waɗaama, sarru maajum laati kalluɗum ngam yimɓe wuro man fuu, ɓe mbaawataa ɓusugo ngu sam. 4Nden heefeerɓe puɗɗi hebbingo haykaliiru bee nanaruuji e daakaareeku muuɗum'en. Ɓe piji bee daakaare'en, ɓe ngaɗi njeenu nder babe ceniiɗe, ɓe nastini nder haykaliiru kuuje kaɗaaɗe. 5Hirsirde heewno bee kuuje coɓɗe e ko Tawreeta Allah haɗi. 6Yimɓe potaay ciwto nyalaade siwtorde malla ngaɗa juulde mum malla goɗɗo fotaay wi'a mi Yahuuduujo. 7Nder lewru fuu woodi nyalaade nde ɓe ciftorta nyannde danyirde laamiiɗo, ɓe toska Yahuudu'en bee nyaamgo nyaamdu soɓndu. To juulde Diyonisyus waɗi, doole koo moy fuu meeta meetaleewol haakooji, koo moy boo ɗofta mo ngam neɗɗingo ɗowanteeɗo man. 8Umroore feere waŋgi dow ko yimɓe wuro Potolemayis ƴamno: Gure Yunaniŋke'en ɓadiiɗe e Yahudiya fuu ndoolaama huuwugo bana no siyaasa huuwri dow Yahuudu'en wonɓe haa ton, ɓe ndoolaama taweego haa nyaamduuji coɓɗi, 9ɓe umri boo to goɗɗo salake tokkaago al'aadaaji Yunaniŋke'en fuu, o kirseteeɗo. Nii kam, yimɓe mbaawanno ewgo sarruuji garanɗi.
10Rewɓe ɗiɗo kiitaama ngam ɓe njuulni ɓikkoy maɓɓe. Ɓe taarni ɓe nder wuro fuu, ɓikkoy maɓɓe ɗon ɓili haa enɗi maɓɓe, ɓaawoɗon, ɓe ngerɓi ɓe diga dow mahi towɗi. 11Yahuudu'en woɗɓe kawti, njehi nder lowi keedduɗi bee Urusaliima ngam ɓe caalina nyalaade siwtorde bee sirri. Nde ɓe pefti ɓe haa Filip, ɓe nguli ɓe bee yiite kamɓe boo ngam ɓe camɗini nyalaade siwtorde senaande man, ɓe cali haɓtaago.
Torra, alaama mbooɗeeŋga Allah
12Jonta kam mi ɗon ƴama jaŋngooɓe deftere nde'e, taa jokke maɓɓe mbaata bee nango masiibooji ɗi'i, ɓe mbi'a ko'e maɓɓe: Boneeji ɗi'i fuu ngari ngam eltugo jama'aare men naa ngam nattingo nde. 13Fakat, Allah ɗon hokka haa yimɓe tuurtaniiɓe mo alaama mbooɗeeŋga mum, nde o torri ɓe law e o accaay tuurtol maɓɓe neeɓa. 14Ngam torrugo jama'aaje goɗɗe, Jawmiraawo ɗon munyani ɗe, haa to hakkeeji maaje ciki. Ammaa naa bana nii o huuwri bee men, 15o ɗalataa njehen haa ragare hakke men ngam o torra en. 16Kanjum waɗi, o ɗawataa en mbooɗeeŋga maako. To Allah ɗon elta jama'aare maako bee ɓillaare, o ɗalataa nde. 17Bee boliiɗe ɗe'e mi yiɗi mi siftinora on gooŋga man. Ɓaawo boliiɗe ɗe'e, lortooɗen dow taariha men.
Mbareeki Eli'azaaru
18Caka moodiɓɓe Tawreeta mawɓe, woodino goɗɗo bi'eteeɗo Eli'azaaru. O naywi, o ŋarniiɗo boo. Ɓe maɓɓiti hunnduko maako bee semmbe ngam ɓe ndoola mo nyaamgo kusel gaduuru. 19-20Ammaa, o yeli maaygo dow yeeɗgo bee semteende. O tuuti kusel man, nden o yehi bee hoore maako haa nokkuure nde ɓe mbaran mo. Ɗum hollugo bana noy goɗɗo tokkiiɗo Allah waɗata yaake o ɗon nder bone irin maajum: Koo to ɗum laati hokkugo hoore mum, sey koo moy heɓa cuusal ngam accugo nyaamdu ndu Tawreeta Allah haɗi fuu.
21Yimɓe suɓaaɓe ngam doolgo woɗɓe nyaamgo nyaamdu soɓndu ndu Tawreeta haɗi anndi Eli'azaaru diga ɓooyma. Ɓe mbicciti bee maako sera, ɓe mbi'i mo, o wadda kusel ngel Tawreeta haɗaay nyaamgo, defaaŋgel bee juuɗe maako, o nyaama ngel bana ɗum kusel gaduuru ngel laamiiɗo umri yimɓe nyaama. 22To o waɗi bana nii, o hisan mbareego e ɓe njogoto mo bee neɗɗaaku daliila soobaaku maɓɓe diga ɓooyma.
23Ammaa Eli'azaaru hooci anniya mbooɗka. Ka haanani duuɓi maako, ndottaaku maako e gaasa maako ndaneeha ka o heɓi nder ngeendam maako bee kuuɗe booɗɗe ɗe o huuwi diga nderkaaku maako. Ka iwi haa yiide maako ngam ɗowtanaago umrooje Allah Ceniiɗo. Kanjum waɗi o ƴami ɓe mbara mo law. 24O ɓesdi wi'go: “Goɗɗo marɗo duuɓi am ɗo laatataako naafikiijo. Sonaa non, derke'en ɗuuɗɗe tammoto mi tokki al'aadaaji jananɗi saa'i duuɓi am ngaɗi cappanɗe joweenayi.” 25To mi sargi ɓe jonta ngam mi yeeɗa duuɓi seɗɗa, derke'en man ɓe kalkan ngam daliila am. Ɗum cemtuɗum e ɗum toskaare dow ndottaaku am. 26Koo to jonta mi hisi kiita yimɓe, mi daɗataa kiita Allah baawɗo koo mi geeto malla mi maayɗo. 27Kanjum waɗi mi ɗon taaski jonta maaygo bee tiinaare ngam haa mi holla neɗɗaaku duuɓi ɗi marmi. 28Bana nii boo mi ɗalanan derke'en misaalu booɗɗo, kollanɗo ɓe noy innu hokkirta yoŋki mum bilaa kulol ngam neɗɗingo hoore mum e ngam ɗowtanaago umrooje Allah ceniiɗe boo.
Ɓaawoɗon, o tiiti nokkuure nde ɓe mbarata mo. 29Yahranɓe mo haa ton cannji gikku mum'en: Naane ɓe enɗuɓe heedi maako, jonta ɓe laati halluɓe. Fakat ɓe koociri mo o ginnaaɗo dow ko o wi'i. 30Wakkati ɓe ɗonno paɗɗa mo, o uumi, o wi'i: “Jawmiraawo annduɗo koo ɗume fuu, o anndi boo mi waawanno hisgo mbareego. Jonta mi ɗon yiida bee piyɗe e torra caatuka. Ammaa nder ɓernde am mi ɗon munyi, mi ceyiiɗo, ngam mi ɗowtani Allah.” 31Ndaa nii o maayiri. Bee timmoode balɗe maako bana nii, o accani naa derke'en tan, ammaa haa ɓurna jama'aare maako fuu, misaalu tiinaare bee alaama no goɗɗo ɗalirta innde ɓaawo maayde mum.
Currently Selected:
2 Makabe 6: FBDC
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
DEFTERE ALLAH © Alliance Biblique du Cameroun, 1994.
2 Makabe 6
6
Haykaliiru soɓnaama e Yahuudu'en toonyaama
1Ɓaawoɗon seɗɗa, laamiiɗo neli Ateniijo bi'eteeɗo Geronta haa Urusaliima. O nelaama ngam o doola Yahuudu'en ɓe acca al'aadaaji kaakiraaɓe maɓɓe e boo taa ɓe tokko umrooje Allah. 2Ɓe duŋani mo boo o soɓna haykaliiru Urusaliima e o wartira ndu pellel rewgo Zes ɗowanteeɗo Yunaniŋke'en gonɗo haa hooseere Olimpus. Haykaliiru wonndu dow hooseere Garizim, o wartira ndu Zes, ardaniiɗo jaɓɓaago hoɗɓe bana no yimɓe lesdi man ƴami.
3Nde ɗum fuu ɗum waɗaama, sarru maajum laati kalluɗum ngam yimɓe wuro man fuu, ɓe mbaawataa ɓusugo ngu sam. 4Nden heefeerɓe puɗɗi hebbingo haykaliiru bee nanaruuji e daakaareeku muuɗum'en. Ɓe piji bee daakaare'en, ɓe ngaɗi njeenu nder babe ceniiɗe, ɓe nastini nder haykaliiru kuuje kaɗaaɗe. 5Hirsirde heewno bee kuuje coɓɗe e ko Tawreeta Allah haɗi. 6Yimɓe potaay ciwto nyalaade siwtorde malla ngaɗa juulde mum malla goɗɗo fotaay wi'a mi Yahuuduujo. 7Nder lewru fuu woodi nyalaade nde ɓe ciftorta nyannde danyirde laamiiɗo, ɓe toska Yahuudu'en bee nyaamgo nyaamdu soɓndu. To juulde Diyonisyus waɗi, doole koo moy fuu meeta meetaleewol haakooji, koo moy boo ɗofta mo ngam neɗɗingo ɗowanteeɗo man. 8Umroore feere waŋgi dow ko yimɓe wuro Potolemayis ƴamno: Gure Yunaniŋke'en ɓadiiɗe e Yahudiya fuu ndoolaama huuwugo bana no siyaasa huuwri dow Yahuudu'en wonɓe haa ton, ɓe ndoolaama taweego haa nyaamduuji coɓɗi, 9ɓe umri boo to goɗɗo salake tokkaago al'aadaaji Yunaniŋke'en fuu, o kirseteeɗo. Nii kam, yimɓe mbaawanno ewgo sarruuji garanɗi.
10Rewɓe ɗiɗo kiitaama ngam ɓe njuulni ɓikkoy maɓɓe. Ɓe taarni ɓe nder wuro fuu, ɓikkoy maɓɓe ɗon ɓili haa enɗi maɓɓe, ɓaawoɗon, ɓe ngerɓi ɓe diga dow mahi towɗi. 11Yahuudu'en woɗɓe kawti, njehi nder lowi keedduɗi bee Urusaliima ngam ɓe caalina nyalaade siwtorde bee sirri. Nde ɓe pefti ɓe haa Filip, ɓe nguli ɓe bee yiite kamɓe boo ngam ɓe camɗini nyalaade siwtorde senaande man, ɓe cali haɓtaago.
Torra, alaama mbooɗeeŋga Allah
12Jonta kam mi ɗon ƴama jaŋngooɓe deftere nde'e, taa jokke maɓɓe mbaata bee nango masiibooji ɗi'i, ɓe mbi'a ko'e maɓɓe: Boneeji ɗi'i fuu ngari ngam eltugo jama'aare men naa ngam nattingo nde. 13Fakat, Allah ɗon hokka haa yimɓe tuurtaniiɓe mo alaama mbooɗeeŋga mum, nde o torri ɓe law e o accaay tuurtol maɓɓe neeɓa. 14Ngam torrugo jama'aaje goɗɗe, Jawmiraawo ɗon munyani ɗe, haa to hakkeeji maaje ciki. Ammaa naa bana nii o huuwri bee men, 15o ɗalataa njehen haa ragare hakke men ngam o torra en. 16Kanjum waɗi, o ɗawataa en mbooɗeeŋga maako. To Allah ɗon elta jama'aare maako bee ɓillaare, o ɗalataa nde. 17Bee boliiɗe ɗe'e mi yiɗi mi siftinora on gooŋga man. Ɓaawo boliiɗe ɗe'e, lortooɗen dow taariha men.
Mbareeki Eli'azaaru
18Caka moodiɓɓe Tawreeta mawɓe, woodino goɗɗo bi'eteeɗo Eli'azaaru. O naywi, o ŋarniiɗo boo. Ɓe maɓɓiti hunnduko maako bee semmbe ngam ɓe ndoola mo nyaamgo kusel gaduuru. 19-20Ammaa, o yeli maaygo dow yeeɗgo bee semteende. O tuuti kusel man, nden o yehi bee hoore maako haa nokkuure nde ɓe mbaran mo. Ɗum hollugo bana noy goɗɗo tokkiiɗo Allah waɗata yaake o ɗon nder bone irin maajum: Koo to ɗum laati hokkugo hoore mum, sey koo moy heɓa cuusal ngam accugo nyaamdu ndu Tawreeta Allah haɗi fuu.
21Yimɓe suɓaaɓe ngam doolgo woɗɓe nyaamgo nyaamdu soɓndu ndu Tawreeta haɗi anndi Eli'azaaru diga ɓooyma. Ɓe mbicciti bee maako sera, ɓe mbi'i mo, o wadda kusel ngel Tawreeta haɗaay nyaamgo, defaaŋgel bee juuɗe maako, o nyaama ngel bana ɗum kusel gaduuru ngel laamiiɗo umri yimɓe nyaama. 22To o waɗi bana nii, o hisan mbareego e ɓe njogoto mo bee neɗɗaaku daliila soobaaku maɓɓe diga ɓooyma.
23Ammaa Eli'azaaru hooci anniya mbooɗka. Ka haanani duuɓi maako, ndottaaku maako e gaasa maako ndaneeha ka o heɓi nder ngeendam maako bee kuuɗe booɗɗe ɗe o huuwi diga nderkaaku maako. Ka iwi haa yiide maako ngam ɗowtanaago umrooje Allah Ceniiɗo. Kanjum waɗi o ƴami ɓe mbara mo law. 24O ɓesdi wi'go: “Goɗɗo marɗo duuɓi am ɗo laatataako naafikiijo. Sonaa non, derke'en ɗuuɗɗe tammoto mi tokki al'aadaaji jananɗi saa'i duuɓi am ngaɗi cappanɗe joweenayi.” 25To mi sargi ɓe jonta ngam mi yeeɗa duuɓi seɗɗa, derke'en man ɓe kalkan ngam daliila am. Ɗum cemtuɗum e ɗum toskaare dow ndottaaku am. 26Koo to jonta mi hisi kiita yimɓe, mi daɗataa kiita Allah baawɗo koo mi geeto malla mi maayɗo. 27Kanjum waɗi mi ɗon taaski jonta maaygo bee tiinaare ngam haa mi holla neɗɗaaku duuɓi ɗi marmi. 28Bana nii boo mi ɗalanan derke'en misaalu booɗɗo, kollanɗo ɓe noy innu hokkirta yoŋki mum bilaa kulol ngam neɗɗingo hoore mum e ngam ɗowtanaago umrooje Allah ceniiɗe boo.
Ɓaawoɗon, o tiiti nokkuure nde ɓe mbarata mo. 29Yahranɓe mo haa ton cannji gikku mum'en: Naane ɓe enɗuɓe heedi maako, jonta ɓe laati halluɓe. Fakat ɓe koociri mo o ginnaaɗo dow ko o wi'i. 30Wakkati ɓe ɗonno paɗɗa mo, o uumi, o wi'i: “Jawmiraawo annduɗo koo ɗume fuu, o anndi boo mi waawanno hisgo mbareego. Jonta mi ɗon yiida bee piyɗe e torra caatuka. Ammaa nder ɓernde am mi ɗon munyi, mi ceyiiɗo, ngam mi ɗowtani Allah.” 31Ndaa nii o maayiri. Bee timmoode balɗe maako bana nii, o accani naa derke'en tan, ammaa haa ɓurna jama'aare maako fuu, misaalu tiinaare bee alaama no goɗɗo ɗalirta innde ɓaawo maayde mum.
Currently Selected:
:
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
DEFTERE ALLAH © Alliance Biblique du Cameroun, 1994.