2 Makabe 4
4
Simon waɗi tufle dow Oniyas
1Min kolli naane no Simon zammbori jama'aare muuɗum, no o yeewtiri Apolloniyus dow ndesaari haykaliiru. Fahin, Simon nasti waɗi tufle dow Oniyas bee wi'go: “Kaŋko yarni Eliyodor bone, kaŋko roondoto masiibooji man!”. 2O semtaay haadango Oniyas bee wi'go o yiɗi jaɓtugo laamu. Oniyas, nafanɗo berniwol, cuklantooɗo yimɓe wuro mum e koocanɗo wakkati mum ngam aynugo haa yimɓe fuu ɗowtano umrooje! 3Nganyŋgu man saŋkiti haa gooto nder tokkiiɓe Simon mbari yimɓe. 4Oniyas faami jokkirgol maajum yehi daayiiɗum nde o laari Apolloniyus ɓii Meneste wakiiliijo, wuro Siriya maŋngo e Finisiya, ɗon walla Simon nder tufle maako. 5Nden Oniyas yehi haa laamiiɗo, naa ngam haadango yimɓe maako, ammaa ngam faddugo haajeeji jama'aare fuu. 6O faami laaɓɗum tal sonaa to laamiiɗo haɗi fuu, walaa no jam tabitira nder jahargal wuro e Simon boo faasitittaa dow ko o waɗata.
Yason tiggi al'aadaaji heefeerɓe
7Wakkati seɗɗa ɓaawoɗon, laamiiɗo Selewkus maayi. Antiyokus bi'eteeɗo Epifan roni laamu maako. Nden Yason, deerɗiraawo Oniyas, waɗi rusiya, hoo'i kuugal limanjo mawɗo. 8O tefi yiidugo bee laamiiɗo, o wi'i ɗum o hokkan mo ko fotata bee cardi kilo ujine sappo iwndi gal garaama. O ɓesdan boo kilo baakin ujine ɗiɗi bee teemeɗɗe ɗiɗi keɓeteeɗum haa pellel feere. 9O waɗi anniya fahin yoɓgo ɗum deydey kilo cardi ujine nayi, to laamiiɗo duŋani mo o maɓɓita babal fijirde e jaŋngirde nde derke'en, o annini winndugo innde yimɓe Urusaliima heƴiiɓe laataago yimɓe lesdi Antakiya.
10Laamiiɗo jaɓi sawariiji maako ɗi'i.
Nde Yason hooci laamu, o dooli yimɓe lesdi maako, ɓe nanndina al'aadaaji maɓɓe bee ɗi Yunaniŋke'en. 11O wili ko laamiiɗo hokkino Yahuudu'en ngam daliila Yuhanna, baaba Epolem. Epolem man, ɓe nelan mo yeeso ɗo bana wakiiliijo mawɗo haa lesdi Roma, ngam o timmitina haɓɓugo alkawal soobaaku bee Roma'en. Yason wili fahin ko Tawreeta Allah tabitini, o waddi al'aadaaji ɗi nanndaay bee Tawreeta sam. 12O seyori nyiɓgo suudu fijirde derke'en baŋnge towndiire haykaliiru, o fuufi derke'en waawɓe fijugo, ngara pija bana Yunaniŋke'en. 13Bana nii tokkaago al'aadaaji Yunaniŋke'en laati ɗum ferdu, yimɓe tokki al'aadaaji jananɗi, ngam daliila Yason, goɗɗo kalluɗo, konneejo Allah e mo haanaay laataago limanjo mawɗo. 14Ɗum waɗi haa liman'en ngiɗaa kuugal muuɗum'en: Ɓe teddintaa haykaliiru, ɓe ngeebi kuuɗe kirseteeɗi, to ɓe puufi fuufordu, ɓe ɗon njaawana yahgo babal suudu fijirde, ɗum ko Allah haɗi haa Tawreeta mum. 15Ɓe acci sam tokkaago ko kaakiraaɓe maɓɓe kuuwata. Ɓe ɗon ndarjiɗina ko Yunaniŋke'en manata. 16Ngam maajum ɗum fooɗani ɓe saklere naawnde. Yimɓe ɓe ɓe mantori yahdu maɓɓe e ɓe ngiɗi tokkaago, laati konne'en maɓɓe e ɓe njarni ɓe bone. 17Ɓe njawataako Tawreeta Allah meere! Tokkindirki taariha hollitan ɗum.
Al'aadaaji Siriya laami dow Urusaliima
18To duuɓi nayi waɗi fuu, ɓe ɗon ngaɗa nder wuro Tir, pijirle daɗdaɗtirgo, laamiiɗo ɗon tawe haa babal man. 19Yason kalluɗo, neldi ton wakiili'en Urusaliima, yimɓe lesdi Antakiya ɓe o laatini ɓiɓɓe wuro. Ɓe ngaddi suleyje cardi teemeɗɗe tati ngam lii'anaago kirseteeŋga haa ɗowanteeɗo Herakiles. Ammaa yimɓe man tawi ɗum haanaay huuwtinirgo ceede ɗe fuu ngam kirseteeŋga. Nden kam ɓe kuuwtiniri ceede man ngam kuugal feere. 20Kanjum waɗi, nde Yason hokki ceede ɗe ngam kirseteeŋga haa Herakiles, yimɓe yahruɓe ceede man boo, njahri ɗe ngam waɗgo koommbooje konu.
21Antiyokus nelino Apolloniyus ɓii Meneste haa Misra ngam o tawe haa meetugo laamiiɗo Filometor. Saa'i maajum, Antiyokus heɓi habaru laamiiɗo keso wondaay bee maako nder siyaasa. O sukli bee faddaago laamu maako, o dilli haa Jaffa, nden diga ton o dilli Urusaliima. 22Yason bee yimɓe wuro mum njaɓɓi mo bee tedduŋgal maŋngal. Ɓe nastini mo haa Urusaliima bee pittirlaaji, bee kelle e ilinaali boo. Ɓaawoɗon, Antiyokus lorti haa Finisiya kaŋko bee honooɓe mum.
Menelas laati limanjo mawɗo
23Ɓaawo duuɓi tati, Yason neli Menelas haa laamiiɗo. Menelas ɗum deerɗiraawo Simon mo min mbolwino dow maako naane. Yason neli mo, o yahra ceede haa Antakiya, o heɓa duŋayeeje dow kuuɗe tedduɗe. 24Ammaa nde Menelas yotti haa laamiiɗo, o holli ɗum bee dabare o goɗɗo tedduɗo. O heɓani hoore maako meetaleewol limanjo mawɗo. Ngam maajum o hokki laamiiɗo kilo cardi ujine joweetati dow ko Yason hokki. 25Nde o heɓi bataakewol tabitinanŋgol limanku maako, o lorti haa Urusaliima. Ammaa o he'aay laataago limanjo mawɗo ngam gikku maako halli, o toonyoowo caatuɗo, to o ɓerni o warta bana ndabbaawa ladde. 26Bana nii Yason mo ittino deerɗum bee rikici haa limanku, kanyum boo ittaama haa limanku man. Ɓe ndooli mo dillugo, o yehi o suuɗoyi haa lesdi Ammaniti.
27Menelas heɓi meetaleewol laamu, bee man fuu o suklanaaki hokkugo laamiiɗo ceede ɗe o iinanino mo. 28Sostirat, ardiiɗo suudu Urusaliima semmbiɗndu ɗon ƴamta mo ceede man, ngam kaŋko suklanta jaɓgo garamaaji. Nii non, laamiiɗo ewni ɓe ɗiɗo fuu ngam daliila man. 29Hiddeko o dilla, Menelas darni deerɗum Lisimak bana limanjo mawɗo, Sostirat boo halfini Karates mawɗo sooje'en lesdi Kiprus.
Oniyas mbaraama
30Nder hitaande man, yimɓe lesdi Tarsis e Mallos tuurti ngam laamiiɗo saahi berniiji maɓɓe haa debbo mum culaaɗo bi'eteeɗo Antiyokis. 31Nden laamiiɗo dilli bee jaawal haa ton ngam mo'itingo haala man. O halfini Antakiya haa Andronikus gooto nder saraaki'en. 32Menelas numi naftorgo wakkatiire man: O wujji kaŋŋeeri seɗɗa nder haykaliiru, o saahi ɗum Andronikus. Luttuɗum boo o soorroyi ɗum haa Tir e haa berniiji ɓadiiɗi. 33Nde Oniyas nani ɗum, o suuɗoyi haa suudu dewal Dafne kommbi Antakiya, diga ton o fuɗɗi felgo Menelas. 34O sarwootiri bee Andronikus, o waawti mo o mbara Oniyas. Andronikus yehi tawoyi Oniyas, o de'itini mo bee caaŋgal booɗŋgal e bee tammingo mo ko wooɗi. Bana nii Oniyas jaɓi wurtaago hisrude mum, koo nde o ɗonno seka mo. Ammaa nde o wurti, Andronikus mbari mo, bee meeriɗingo adilaaku fuu. 35Nyidduɗum mbar-hoore man mettini yimɓe fuu ɓerɗe, ɗum tuurtini Yahuudu'en e asli feere fuu.
Mbaroowo hoore yoɓi mbar-hoore muuɗum
36Nde laamiiɗo warti diga Siliisiya, Yahuudu'en jooɗiiɓe haa Antakiya ngari, tawi mo, ngam ɓe ciŋkana mo daliila mbareeki Oniyas. Yunaniŋke'en boo kolli kanyum'en boo ɗum naawi ɓe. 37Laamiiɗo Antiyokus yiidi bee mettamɓeram e suno maŋngo haa gonɗi keewi mo gite to o siftori hikma e adilaaku maayɗo oo. 38Nden o ɓerni masin, o umri ɓe ɓorta limce boɗeeje Andronikus ɗe limanku, o umri fahin ɓe ɓorta mo limce fuu, ɓe taarna mo wuro fuu, ɓe njahra mo haa babal o mbarno Oniyas. Ɓe mbari mo haa babal man. Nii Jawmiraawo torriri Andronikus bee torra ka haandani mo.
Maayde Lisimak, deerɗiraawo Menelas
39Saa'i maajum Lisimak wujji nde ɗuuɗɗum nder haykaliiru Urusaliima nder narral bee deerɗiiko Menelas. Kuuje ɗuuɗɗe ɗe kaŋŋeeri caŋkitaama. Habaru man saŋkiti nder berniwol, yimɓe wuro tuurtani Lisimak. 40Nde Lisimak laari yimɓe tuurtuɓe e haarɓe mo mone, o darni sooje'en baakin ujine tato, o umri ɓe ɓe caŋkita ɓe bee semmbe. Awranos ardiiɗo sooje'en go, o nayeejo, hakkiilo maako boo famɗi. 41Nde yimɓe wonɓe haa haykaliiru ngi'i no Lisimak ɗon yerɓa sooje'en mum kippo ɓe, ɓe kooci kaa'e malla cabbi loorɗi malla ndoondi hirsirde, ɓe cakkini ɗum fuu dow Lisimak e yimɓe mum. 42Bana nii ɓe naawni sooje'en ɗuuɗɓe, ɓe mbari woɗɓe maɓɓe, luttuɓe boo ndoggi. Lisimak, gujjuɗo kuuje ceniiɗe, ɓe mbari ɗum kommbi suudu sigordu ndesaari.
Menelas yoofaama bilaa hujja
43Daliila kuuje ɗe'e, ɓe ngulli Menelas. 44Nde laamiiɗo yehi haa Tir, mooɓtirde ndotti'en Urusaliima neli dow maako wakiili'en tato ngam wullaago mo. 45nde Menelas faami o do'eteeɗo haa kiita, o tammini Potolome ɓii Dorimen ceede ɗuuɗɗe to o waawi sannjugo anniya laamiiɗo dow kiita do'anka mo. 46Potolome yahri laamiiɗo sera, o yahri mo haa daŋki bana haa o hena seɗɗa, o waawti mo o sannji kiita maako. 47Bana nii laamiiɗo yoofi Menelas laatiiɗo daliila aybeeji man fuu, o hiiti nelaaɓe go kiita maayde. Ammaa koo Sikuti'en maa njooftanno ɓe ngam ɓe ngalaa aybe. 48Nelaaɓe tato mballunooɓe Urusaliima e jama'aare Yahuudu'en e kuuje ceniiɗe ɗe haykaliiru, mbaraama. 49Kiita ka'a naawi yimɓe Tir, ɓe ngaɗani nelaaɓe tato go maayiti mawɗo. 50Menelas jogi kuugal mum ngam daliila suuno jawdi ardiiɓe laamu. Halleende maako ɓesdi o warti konneejo mawɗo dow yimɓe lesdi maako.
Currently Selected:
2 Makabe 4: FBDC
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
DEFTERE ALLAH © Alliance Biblique du Cameroun, 1994.
2 Makabe 4
4
Simon waɗi tufle dow Oniyas
1Min kolli naane no Simon zammbori jama'aare muuɗum, no o yeewtiri Apolloniyus dow ndesaari haykaliiru. Fahin, Simon nasti waɗi tufle dow Oniyas bee wi'go: “Kaŋko yarni Eliyodor bone, kaŋko roondoto masiibooji man!”. 2O semtaay haadango Oniyas bee wi'go o yiɗi jaɓtugo laamu. Oniyas, nafanɗo berniwol, cuklantooɗo yimɓe wuro mum e koocanɗo wakkati mum ngam aynugo haa yimɓe fuu ɗowtano umrooje! 3Nganyŋgu man saŋkiti haa gooto nder tokkiiɓe Simon mbari yimɓe. 4Oniyas faami jokkirgol maajum yehi daayiiɗum nde o laari Apolloniyus ɓii Meneste wakiiliijo, wuro Siriya maŋngo e Finisiya, ɗon walla Simon nder tufle maako. 5Nden Oniyas yehi haa laamiiɗo, naa ngam haadango yimɓe maako, ammaa ngam faddugo haajeeji jama'aare fuu. 6O faami laaɓɗum tal sonaa to laamiiɗo haɗi fuu, walaa no jam tabitira nder jahargal wuro e Simon boo faasitittaa dow ko o waɗata.
Yason tiggi al'aadaaji heefeerɓe
7Wakkati seɗɗa ɓaawoɗon, laamiiɗo Selewkus maayi. Antiyokus bi'eteeɗo Epifan roni laamu maako. Nden Yason, deerɗiraawo Oniyas, waɗi rusiya, hoo'i kuugal limanjo mawɗo. 8O tefi yiidugo bee laamiiɗo, o wi'i ɗum o hokkan mo ko fotata bee cardi kilo ujine sappo iwndi gal garaama. O ɓesdan boo kilo baakin ujine ɗiɗi bee teemeɗɗe ɗiɗi keɓeteeɗum haa pellel feere. 9O waɗi anniya fahin yoɓgo ɗum deydey kilo cardi ujine nayi, to laamiiɗo duŋani mo o maɓɓita babal fijirde e jaŋngirde nde derke'en, o annini winndugo innde yimɓe Urusaliima heƴiiɓe laataago yimɓe lesdi Antakiya.
10Laamiiɗo jaɓi sawariiji maako ɗi'i.
Nde Yason hooci laamu, o dooli yimɓe lesdi maako, ɓe nanndina al'aadaaji maɓɓe bee ɗi Yunaniŋke'en. 11O wili ko laamiiɗo hokkino Yahuudu'en ngam daliila Yuhanna, baaba Epolem. Epolem man, ɓe nelan mo yeeso ɗo bana wakiiliijo mawɗo haa lesdi Roma, ngam o timmitina haɓɓugo alkawal soobaaku bee Roma'en. Yason wili fahin ko Tawreeta Allah tabitini, o waddi al'aadaaji ɗi nanndaay bee Tawreeta sam. 12O seyori nyiɓgo suudu fijirde derke'en baŋnge towndiire haykaliiru, o fuufi derke'en waawɓe fijugo, ngara pija bana Yunaniŋke'en. 13Bana nii tokkaago al'aadaaji Yunaniŋke'en laati ɗum ferdu, yimɓe tokki al'aadaaji jananɗi, ngam daliila Yason, goɗɗo kalluɗo, konneejo Allah e mo haanaay laataago limanjo mawɗo. 14Ɗum waɗi haa liman'en ngiɗaa kuugal muuɗum'en: Ɓe teddintaa haykaliiru, ɓe ngeebi kuuɗe kirseteeɗi, to ɓe puufi fuufordu, ɓe ɗon njaawana yahgo babal suudu fijirde, ɗum ko Allah haɗi haa Tawreeta mum. 15Ɓe acci sam tokkaago ko kaakiraaɓe maɓɓe kuuwata. Ɓe ɗon ndarjiɗina ko Yunaniŋke'en manata. 16Ngam maajum ɗum fooɗani ɓe saklere naawnde. Yimɓe ɓe ɓe mantori yahdu maɓɓe e ɓe ngiɗi tokkaago, laati konne'en maɓɓe e ɓe njarni ɓe bone. 17Ɓe njawataako Tawreeta Allah meere! Tokkindirki taariha hollitan ɗum.
Al'aadaaji Siriya laami dow Urusaliima
18To duuɓi nayi waɗi fuu, ɓe ɗon ngaɗa nder wuro Tir, pijirle daɗdaɗtirgo, laamiiɗo ɗon tawe haa babal man. 19Yason kalluɗo, neldi ton wakiili'en Urusaliima, yimɓe lesdi Antakiya ɓe o laatini ɓiɓɓe wuro. Ɓe ngaddi suleyje cardi teemeɗɗe tati ngam lii'anaago kirseteeŋga haa ɗowanteeɗo Herakiles. Ammaa yimɓe man tawi ɗum haanaay huuwtinirgo ceede ɗe fuu ngam kirseteeŋga. Nden kam ɓe kuuwtiniri ceede man ngam kuugal feere. 20Kanjum waɗi, nde Yason hokki ceede ɗe ngam kirseteeŋga haa Herakiles, yimɓe yahruɓe ceede man boo, njahri ɗe ngam waɗgo koommbooje konu.
21Antiyokus nelino Apolloniyus ɓii Meneste haa Misra ngam o tawe haa meetugo laamiiɗo Filometor. Saa'i maajum, Antiyokus heɓi habaru laamiiɗo keso wondaay bee maako nder siyaasa. O sukli bee faddaago laamu maako, o dilli haa Jaffa, nden diga ton o dilli Urusaliima. 22Yason bee yimɓe wuro mum njaɓɓi mo bee tedduŋgal maŋngal. Ɓe nastini mo haa Urusaliima bee pittirlaaji, bee kelle e ilinaali boo. Ɓaawoɗon, Antiyokus lorti haa Finisiya kaŋko bee honooɓe mum.
Menelas laati limanjo mawɗo
23Ɓaawo duuɓi tati, Yason neli Menelas haa laamiiɗo. Menelas ɗum deerɗiraawo Simon mo min mbolwino dow maako naane. Yason neli mo, o yahra ceede haa Antakiya, o heɓa duŋayeeje dow kuuɗe tedduɗe. 24Ammaa nde Menelas yotti haa laamiiɗo, o holli ɗum bee dabare o goɗɗo tedduɗo. O heɓani hoore maako meetaleewol limanjo mawɗo. Ngam maajum o hokki laamiiɗo kilo cardi ujine joweetati dow ko Yason hokki. 25Nde o heɓi bataakewol tabitinanŋgol limanku maako, o lorti haa Urusaliima. Ammaa o he'aay laataago limanjo mawɗo ngam gikku maako halli, o toonyoowo caatuɗo, to o ɓerni o warta bana ndabbaawa ladde. 26Bana nii Yason mo ittino deerɗum bee rikici haa limanku, kanyum boo ittaama haa limanku man. Ɓe ndooli mo dillugo, o yehi o suuɗoyi haa lesdi Ammaniti.
27Menelas heɓi meetaleewol laamu, bee man fuu o suklanaaki hokkugo laamiiɗo ceede ɗe o iinanino mo. 28Sostirat, ardiiɗo suudu Urusaliima semmbiɗndu ɗon ƴamta mo ceede man, ngam kaŋko suklanta jaɓgo garamaaji. Nii non, laamiiɗo ewni ɓe ɗiɗo fuu ngam daliila man. 29Hiddeko o dilla, Menelas darni deerɗum Lisimak bana limanjo mawɗo, Sostirat boo halfini Karates mawɗo sooje'en lesdi Kiprus.
Oniyas mbaraama
30Nder hitaande man, yimɓe lesdi Tarsis e Mallos tuurti ngam laamiiɗo saahi berniiji maɓɓe haa debbo mum culaaɗo bi'eteeɗo Antiyokis. 31Nden laamiiɗo dilli bee jaawal haa ton ngam mo'itingo haala man. O halfini Antakiya haa Andronikus gooto nder saraaki'en. 32Menelas numi naftorgo wakkatiire man: O wujji kaŋŋeeri seɗɗa nder haykaliiru, o saahi ɗum Andronikus. Luttuɗum boo o soorroyi ɗum haa Tir e haa berniiji ɓadiiɗi. 33Nde Oniyas nani ɗum, o suuɗoyi haa suudu dewal Dafne kommbi Antakiya, diga ton o fuɗɗi felgo Menelas. 34O sarwootiri bee Andronikus, o waawti mo o mbara Oniyas. Andronikus yehi tawoyi Oniyas, o de'itini mo bee caaŋgal booɗŋgal e bee tammingo mo ko wooɗi. Bana nii Oniyas jaɓi wurtaago hisrude mum, koo nde o ɗonno seka mo. Ammaa nde o wurti, Andronikus mbari mo, bee meeriɗingo adilaaku fuu. 35Nyidduɗum mbar-hoore man mettini yimɓe fuu ɓerɗe, ɗum tuurtini Yahuudu'en e asli feere fuu.
Mbaroowo hoore yoɓi mbar-hoore muuɗum
36Nde laamiiɗo warti diga Siliisiya, Yahuudu'en jooɗiiɓe haa Antakiya ngari, tawi mo, ngam ɓe ciŋkana mo daliila mbareeki Oniyas. Yunaniŋke'en boo kolli kanyum'en boo ɗum naawi ɓe. 37Laamiiɗo Antiyokus yiidi bee mettamɓeram e suno maŋngo haa gonɗi keewi mo gite to o siftori hikma e adilaaku maayɗo oo. 38Nden o ɓerni masin, o umri ɓe ɓorta limce boɗeeje Andronikus ɗe limanku, o umri fahin ɓe ɓorta mo limce fuu, ɓe taarna mo wuro fuu, ɓe njahra mo haa babal o mbarno Oniyas. Ɓe mbari mo haa babal man. Nii Jawmiraawo torriri Andronikus bee torra ka haandani mo.
Maayde Lisimak, deerɗiraawo Menelas
39Saa'i maajum Lisimak wujji nde ɗuuɗɗum nder haykaliiru Urusaliima nder narral bee deerɗiiko Menelas. Kuuje ɗuuɗɗe ɗe kaŋŋeeri caŋkitaama. Habaru man saŋkiti nder berniwol, yimɓe wuro tuurtani Lisimak. 40Nde Lisimak laari yimɓe tuurtuɓe e haarɓe mo mone, o darni sooje'en baakin ujine tato, o umri ɓe ɓe caŋkita ɓe bee semmbe. Awranos ardiiɗo sooje'en go, o nayeejo, hakkiilo maako boo famɗi. 41Nde yimɓe wonɓe haa haykaliiru ngi'i no Lisimak ɗon yerɓa sooje'en mum kippo ɓe, ɓe kooci kaa'e malla cabbi loorɗi malla ndoondi hirsirde, ɓe cakkini ɗum fuu dow Lisimak e yimɓe mum. 42Bana nii ɓe naawni sooje'en ɗuuɗɓe, ɓe mbari woɗɓe maɓɓe, luttuɓe boo ndoggi. Lisimak, gujjuɗo kuuje ceniiɗe, ɓe mbari ɗum kommbi suudu sigordu ndesaari.
Menelas yoofaama bilaa hujja
43Daliila kuuje ɗe'e, ɓe ngulli Menelas. 44Nde laamiiɗo yehi haa Tir, mooɓtirde ndotti'en Urusaliima neli dow maako wakiili'en tato ngam wullaago mo. 45nde Menelas faami o do'eteeɗo haa kiita, o tammini Potolome ɓii Dorimen ceede ɗuuɗɗe to o waawi sannjugo anniya laamiiɗo dow kiita do'anka mo. 46Potolome yahri laamiiɗo sera, o yahri mo haa daŋki bana haa o hena seɗɗa, o waawti mo o sannji kiita maako. 47Bana nii laamiiɗo yoofi Menelas laatiiɗo daliila aybeeji man fuu, o hiiti nelaaɓe go kiita maayde. Ammaa koo Sikuti'en maa njooftanno ɓe ngam ɓe ngalaa aybe. 48Nelaaɓe tato mballunooɓe Urusaliima e jama'aare Yahuudu'en e kuuje ceniiɗe ɗe haykaliiru, mbaraama. 49Kiita ka'a naawi yimɓe Tir, ɓe ngaɗani nelaaɓe tato go maayiti mawɗo. 50Menelas jogi kuugal mum ngam daliila suuno jawdi ardiiɓe laamu. Halleende maako ɓesdi o warti konneejo mawɗo dow yimɓe lesdi maako.
Currently Selected:
:
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
DEFTERE ALLAH © Alliance Biblique du Cameroun, 1994.