YouVersion Logo
Search Icon

Romanos 9

9
Jare Dios xyuchay nk'aj aj Israel, per ni ke xa xikya kan u'anik su kraj Re
1Kimb'ij saqlaj tzij chiwe rmal che xa njun ruk' Qajaw Jesucristo, xat ch'anik kimb'ij chiwe mal qtzij xinkjon che Re. Kinna' in chpam wanma' che puro saqlaj tzij kimb'ij chiwe, rmal Tyoxlaj Uxlab'xel kuk'am b'e chinwuch rech kub'ij chwe su tzij kimb'ij. 2In kimb'ij chiwe che runjel ij mas kimb'sonik, y xa rmal un nimlaj b'is mas ki'xow wanma'. 3Wet wit'am che xa ruk' we kinch'ijo kk'ejsax nwuch y xa naj nik'wi che Jesucristo, kikoltaj na nk'aj wach iyaj Israel, jala kin'ano. 4Jarewa nk'aj mnaq iyaj Israel iyutinmit Dios. Dios xyuchayo peche ralk'al xu'on chke. Tik'ri xikje chikxo'l ruk' nimlaj u'ij. Jare Dios xu'on uchomnik kuk', xub'ij chke che kuya na jun nimlaj utzil chke we kik'ano su kub'ij chke. Xuya upxab' chke, y xuk'ut chikuch su kik'an che unmirsaxik u'ij Re, soq xub'ij kan chke che kpi na jun utaqo'n Re rech kyukolo. 5Ni kri'jal nk'aj aj Israel ujer, jare u Abraham rich'il u Isaac rich'il u Jacob. Xalax Qajaw Jesucristo chikxo'l nk'aj ri'y umam u Jacob y xu'on mnaq. Soq jare Re Dios che o u'atb'altzij pujlom runjel jumpa sutaq'ik olik. Xa rmal, kok'il kqanmirsaj u'ij. Jala kqa'ano runjel jumpa uwu ijsaq. Amén.
6Per jare t kimb'ij che Dios kuk'is t u'anik su ub'im loq ujer chke qamam iyaj Israel. Miskini' iy'o k'i ralk'al qamam Jacob ujer, per kunjel taj xyuchay Dios mal kunjel taj xiyikjon che peche xu'on u Abraham. 7Nk'aj aj Israel che qatz iri'y umam u Abraham, miskini' iyalaxnaq chikxo'l nk'aj aj Israel per kunjel taj che qatz iralk'al Dios, xa rmal mel mja kiyikjon che. Xa rmal jala xub'ij Dios che u Abraham che tz'ib'tal kanoq: «Jare rmal nak'jol Isaac che kikje na ri'y amam»,#Gn 21:12. kcha'. 8Jarewa kilwi che kunjel taj nk'aj ri'y umam u Abraham, puro iralk'al Dios. Xa jare Dios kurilo chin nk'aj che kiyikjon che su ub'im loq chke che kuya na chke, ijare ke puro iralk'al Dios kiyelik, jare taj nk'aj che xaq jala' iyalaxnaq chikxo'l nk'aj aj Israel, che ub'im taj Dios chke we o su kuya na chke. 9Jarewa xub'ij Dios che u Abraham che kuya na che: «Che jun chik jnab', kink'ol chik awuk', y jare chi' kuril uwuch jun ral ala il Sara»,#Gn 18:10,14. xcha'.
10Xaw taj ri' x'antjik. Soq jala x'antaj ruk' il Rebeca, echi' xuril uwuch ral ruk' richjil che xa ikwach taq ral. Taq noch'i', jare iralk'al u Isaac che jare qamam ujer. 11Jare qaDios xch'aw ruk' il Rebeca echi' mja kikje ral. Jare Dios xuchay u Jacob, echi' ot jun utz mowni o jun su cha'al che xa ustaj kinom ke ruk' un ratz, xa rech kuk'utu che Dios ku'on chke ralk'al su kraj Re ku'ono, 12jare t rmal su kik'an ke, xani jare rmal che Dios kyusk'ij. Dios jala xub'ij che il Rebeca: «Jare jun che nab'a'al chke keb' kwach, jare re kok na che ajchak chrij un cha'xel»,#Gn 25:23. xcha'. 13Jawa tz'ib'tal kan chpam Tyox Wuj: «In xinl'oj u Jacob, xa rmal che xinchayo, per xa xinxtuj uwuch u Esaú».#Mal 1:2,3. Jala kub'ij Tyox Wuj.
14Ni le', ¿su lo kqab'ij qo'j? ¿Le kqab'ij che jare Dios sk'um taj pures che jala ku'ono? Jala taj kqab'ij. 15Dios jala xub'ij che u Moisés:
«Kil na nk'u'x chke mnaq jumpa nk'aj che kwaj in kel nk'u'x chke.
Kinwil na to'b'al kwuch jumpa nk'aj che kwaj in kinwil to'b'al kwuch», xcha'. (Éx 33:19)
16Xa rmal ri', kqilo che jare t rmal su kkaj mnaq, soq jare t rmal su kik'ano, che kyuchay Dios. Xani jare rmal che kel uk'u'x Dios chke. 17Jala peche su tz'ib'tal kan chpam Tyox Wuj che kub'ij che jare Dios jala xub'ij che un rey Faraón ujer: «Jare uptan che xatinkoj che atb'altzij rech katitk'e' pujlom un tinmit Egipto, rech jala' kink'ut na chikuch mnaq che in o nchu'ab' chawuch at, rech jala' kb'ix na nb'i' chjuch runjel uwuchlew rmal su xin'an chawe»,#Éx 9:16. xche che. 18Xa jala', jare Dios kuril to'b'al uwuch chin jun che kraj Re kuril to'b'al uwuch, xa rmal che kel uk'u'x che. Soq jare Dios ku'on ko che ranma' jun mnaq che kikjon taj, jala peche xu'on che un faraón.
19We o jun che jala kub'ij chwe: «We jala mow ku'on Dios, ¿suche che kuk'ejsaj uwuch jun mnaq che o umak? Mal ot chin jun kikunik ku'atij uwuch su kraj Dios», kcha'. 20In kimb'ij che: «¡Ustaj xab'ij! Xa jala achomnik peche uchomnik jun mnaq. ¿Su aweqle'n at che kayak uch'ojil che Dios ruk' atzij kab'ij? At xa atib'nom rmal Dios, peche u'anik jun b'o'j che xa antajnaq rmal jun ajb'nal b'o'j. ¿Xatb'a utz we kub'ij un b'o'j che jun ajb'nalre: “¿Suche che xa jala xa'an chwe?” kcha'?» 21Jare jun ajb'nal b'o'j, pu'ab' re k'wi su ku'on che un x'o'l. Re kikunik ku'on jun b'o'j ruk' nk'aj x'o'l che mas utz ka'yik ku'on che, mal mas nim uptan, y kikunik ku'on jun chik b'o'j ruk' nk'aj x'o'le' che ust mas ku'on che, mal ot mas uptan. Jala u'anik Dios, Re kikunik ku'on chke mnaq su kraj Re ku'on chke.
22Ot mow che jun mnaq kuyak uch'ojil che Dios ruk' utzij kub'ij. Jare Dios xraj xuk'ut chikuch mnaq che kpi riwal chkij nk'aj che xa jare kik'ano jumpa sutaq'ik che xa rech itzel, jare xraj Re wet kusach kwuch kunjel ruk' nimlaj uchu'ab'. Per Dios xukuy kmak nk'aj mnaq miskini' tqal chke che kk'ejsax kwuch, y ksach kwuch rmal su xik'ano. 23Jala xu'on Dios, xuk'ut chikuch che mas xel uk'u'x chke mnaq che o su kkechb'ej che nim u'ij che kuya na chke. Jala xu'ono xa rmal che mas ujer iyuchom chik che irech Re. Jare Dios ujer chik uyijb'am chuloq che kunmirsaj na k'ij rmal su kuya na chke che nim u'ij, rech kuk'utu che nim u'ij Re. 24Ri Dios xujusk'ij rech kqak'am nimlaj utzil che kuya chqe. O keb' uxib' chqe che xujusk'ij chikxo'l nk'aj aj Israel, soq o nk'aj chik xyusk'ij chikxo'l nk'aj mnaq che iyaj Israel taj. 25Jala xu'ono xyusk'ij nk'aj mnaq chikxo'l nk'aj che iyaj Israel taj, peche kub'ij chpam Tyox Wuj che xutz'ib'aj najb'il utzij Dios ujer che Oseas ub'i', che jala kub'ij:
«Nk'aj mnaq che jare taj ke iyintinmit,
kimb'ij na che jare ke iyintinmit.
Ni mnaq che ot chin kyul'oj,
jare in kyinl'oj na», kcha'. (Os 2:23; 1Pe 2:10)
Soq jawa kub'ij chik:
26«Chpam un lyar jachi kb'ix wi chke mnaq, “Jare ix ixwech taj”,
chla' soq chla' kb'ix na chke che jare ke puro iralk'al k'aslik Dios», kcha'. (Os 1:10)
27Xa jala' soq rich'il najb'il utzij Dios che Isaías ub'i', soq xub'ij chik re chkij nk'aj aj Israel echi' jawa xub'iji':
«Miskini' ik'i kalk'al nk'aj aj Israel jala peche sinyab' o chuchi' mar,
per xa keb' uxib' kikanjik che kikoltaj na rmal Dios.
28Jare Qajaw Dios ku'on na chke mnaq peche xub'ij.
Ku'on na atb'altzij pkijlom, kyuya na chpam jun k'ejsb'al kwuch, runjel ku'on na per mas chanim ku'on che u'anik», xcha'. (Is 10:22-23)
29Jala xub'ij chik u Isaías ujer:
«We jare Qajaw Dios che nim uchu'ab', soq o ajb'nal ch'oj ruk' che rech Re,
wet mitji xuya chqe che kikje kan qalk'al,
xsachtaj t qawuchi qunjel,
jala peche xuriq un tinmit Sodoma rich'il un tinmit Gomorra, che xsachtaj kwuch kunjel rmal k'ejsb'al kwuch xuya Dios», xcha'. (Is 1:9)
30Ni le' chik, ¿su lo kqab'ij chrij runjel ri'? Jarewa kqab'ij che nk'aj mnaq che iyaj Israel taj, miskini' xkitzkuj taj ub'e Dios rech kib'in chpam, per Dios kuk'ut chikuch che isk'um chjuch mal xikkub'a kk'u'x chrij. Chewa chanim, jare rmal kkojb'al xikriq jun nimlaj utzil chikxo'l ruk' Dios. 31Miskini' nk'aj mnaq che puro iyaj Israel mas xikkub'a kk'u'x chrij un pxab' jachi kub'ij wi che kyu'on sk'um rmal we kiyikunik kiktaqej, per xiyikun taj xkitz'qatsaj su kub'ij un pxab'. Xa jala', xikriq taj un b'e rech Dios. 32¿Suche che xikriq taj un b'e rech Dios? Jare rmal che xkitzkuj taj ub'e Dios ruk' kkojb'al, xa jare xkitzkuj ruk' kchak xik'ano. Xa rmal che xa xisach che utzukxik ub'e Dios, Dios xu'on chke che ri Qajaw Jesucristo, jala u'anik peche «jun ab'aj che xa kitzaq pujlom». 33Jala peche xub'ij Dios chrij uK'jol che tz'ib'tal kanoq chpam Tyox Wuj che kub'ij:
«In kinya na jun mnaq chpam un tinmit Sion che peche jun ab'aj che kkitpij na kib' mnaq chjuch.
Un nimlaj ab'aji' xa kitzaq na mnaq pujlom.
Per chin jun che kukub'a uk'u'x chrij un ab'aji',#9:33 Ri Jesús jare peche nab'aji'. kuya t uk'ixb'al», kcha'. (Is 8:14; 28:16)

Currently Selected:

Romanos 9: qucSAS

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in