San Marcos 7
7
¿Su rmal ku'on tz'il ranma' jun mnaq?
(Mt 15:1-20)
1Iy'o nk'aj fariseo rich'il keb' uxib' chke nk'aj ajtojnel rech upxab' Dios che ipitnaq chpam un tinmit Jerusalén; ke, xikmol kib' ruk' Jesús. 2Tik'ri xkilo che iy'o keb' uxib' chke udiscípulo Jesús kiyitjinik kiktij kwa, miskini' tz'il k'ab'. Ena, k'ax xich'aw chkij, rmal me mja kikch'ajo peche kik'an ke che uch'ajik. 3Nk'aj fariseo rich'il nk'aj chik mnaq che iyaj Israel, jare ktaqem u'anik peche sutaq kik'an kti' kmam ujer. K'manaq chke kikch'aj keb' uxib' b'welt k'ab', tik'ri kiktij kwa. 4Echi' kiyitzlij loq pk'iyb'al, ot su kiktijo we mja kikch'aj k'ab'. K'i nk'aj chik kcostumbre ktaqem u'anik, peche uch'ajik nk'aj vaso, rich'il nk'aj xaro, rich'il nk'aj laq ch'ich', soq rich'il nk'aj ch'at; jare kikna'tsaj u'anik peche kik'an kti' kmam.#7:4 Nk'aj fariseo rich'il nk'aj ajtojnel rech upxab' Dios kikb'ij che o kmak mnaq, we kik'an taj peche costumbre kik'an ke. 5Xa rmal, nk'aj fariseo rich'il nk'aj ajtojnel rech upxab' Dios xikta che Jesús, xikb'ij:
—¿Suche che ktaqem t u'anik nk'aj adiscípulo su costumbre kik'an qati' qamam ujer? ¿Suche che kiktij kwa we mja kikch'aj k'ab' keb' uxib' b'welt? —xiche che.
6Ni Re xub'ij chke:
—Ix xa keb' iplaj. Qtzij su xub'ij najb'il utzij Dios Isaías chiwij ix. Re, utz'ib'am kanoq su ub'im Dios, xub'ij:
“Nk'aj mnaqi', xa ruk' kchi' kikkoj n'ij;
ni kanma' naj k'wi chwe.
7Ot uptan kojb'al n'ij kik'ano, mal xaq jare ke kib'inre ruk' kchi';
ot uptan su kkitjoj mnaq che, mal jare t in kimb'ij; xaw ktzij mnaq kikb'ij”, xche Dios chke. (Is 29:13)
Jala utz'ib'am kan u Isaías. 8Ni ix xa xiya kanoq upxab' Dios; xa jare kixtjin che u'anik sutaq costumbre kech mnaq, peche mow kik'ano che kikch'aj nk'aj xaro rich'il nk'aj vaso, soq rich'il nk'aj chik icostumbre peche ile', —xche Jesús chke.
9Y xub'ij chik chke:
—Kib'ij ix che xa jare mas nmister che qataqem u'anik kcostumbre qati' qamam, miskini' kilik che kqakoj t retal su ub'im kan Dios chqe. 10Peche xub'ij u Moisés ti ub'im kan utzij upxab' Dios, xub'ij: “Chikjo ktzij aqaw achuch”,#Éx 20:12; Dt 5:16. xcha'. Soq xub'ij chik: “Chin k'ax kch'aw chkij uqaw uchuch, chkamsaxoq”.#Éx 21:17. Jala xub'ij. 11Per ni ix kib'ij che ot ku'ono we jun mnaq kub'ij che uqaw, kub'ij che uchuch: “Kinkun taj katinto'o, mal runjel jumpa o wuk', nitzjum chik che Dios”,#7:11 Tyox Wuj kch'aw chrij Corbán. Un tzij Corbán kel kub'ij nitzjum chik che Dios. kche chke. 12We jala kub'ij un mnaqe', xa kiya t chik che kyuto' uqaw uchuch. 13Xaq ruk' jala ki'ano, kiya kanoq su kub'ij utzij upxab' Dios, rmal che itaqem u'anik su kb'im qati' qamam, y xa jare kitjoj mnaq che. Y k'i nk'aj chik ki'ano che jala peche ile'. —Jala xub'ij Jesús chke.
14Xyusk'ij jun b'welt chik Jesús nk'aj mnaq, xub'ij chke:
—Chnitatb'ej iwunjel; chich'b'o' su kimb'ij chiwe, —xche chke.
15—Runjel jumpa kok pupam jun mnaq, ot tz'il ku'on che uk'asnmal. Jare ku'on tz'il che uk'asnmal jun mnaq sutaq kub'ij rich'il sutaq kuchomaj chpam ranma'. 16Chin kkaj kikta ntzij, chiktatb'ej ruk' kixkin, —xche Jesús chke.#7:16 O nk'aj ujer taq wuj rech Tyox Wuj, manuscrito kb'ix che, che tz'ib'tal taj v. 16 chpam.
17Echi' xyuya kan Jesús nk'aj mnaq y xok pja, nk'aj udiscípulo xikta che su kilwi un k'amb'al n'oj xub'ij chke mnaq. 18Ni Re xub'ij chke:
—¿Soq jala ix, kqaj taj pijlom su kimb'ij chiwe? ¿Le xa kich'ob' taj che runjel jumpa kutij jun mnaq, jumpa kok pupam, ku'on t tz'il che uk'asnmal? 19Mal kok taj pranma', xaq pupam kok wi; tik'ri k'ax ptaq ub'qil, —xche Jesús chke. (Jala xub'ij chke, k'utb'alre che runjel jumpa sutaq'ik kitjiwik ku'on t tz'il che uk'asnmal jun mnaq). 20Tik'ri xub'ij chik chke:
—Sutaq kel loq puk'u'x jun mnaq, jare ku'on tz'il che uk'asnmal. 21Rmal mel chpam kanma' mnaq kel loq itzel taq kpinsar; chpam ranma' kel loq umak jun achi ti kwar ruk' jun ixoq che rixqil taj; soq jala umak jun ixoq ti kwar ruk' jun achi che richjil taj. Chpam kanma' kel loq wi kik'at che urixik uwuch runjel su kurij kib'qil kik'an kuk' kach ajmak. Chpam kanma' kel loq wi echi' kikamsanik. 22Soq kik'an ela'; kikrij uwuch ub'itaqre jun chik mnaq; kik'an k'axlaj taq mak; kikya lyar che kib'qil che ku'ono su kraj, yab'al k'ixb'al kik'ano; kiksub' nk'aj chik mnaq; xaq k'ax kikkil jun chik mnaq; kikk'eq tzijtal chrij jun chik; kkinmirsaj kib'; y kik'an t pinsar, xa kikch'ob' taj su kik'ano. 23Runjel jumpa nk'aj k'axlaj taq mak kel loq pikk'u'x mnaq, jare ku'on tz'il chke, —xche Jesús chke nk'aj udiscípulo.
Jun ixoq che aj Israel taj, xukoj utzij Jesús
(Mt 15:21-28)
24Ri Jesús xel b'i chla', x'e pukwent tinmit Tiro rich'il tinmit Sidón. Echi' xo'pan chla', xok chpam jun ja. Et xraj Re qast mitji o jun mnaq kurit'amaj jachi x'ew chi', per xikun taj xuwaj rib'. 25O jun ixoq xurit'amaj jachi k'wi Jesús. Nixoqe' o jun ral ali o jun itzel espíritu che. Echi' xuta rson chrij Jesús, chanim x'e ruk', xixke' chjuch. 26Ni nixoqe' aj Israel taj; xa jala kpi chpam un tinmit Sirofenicia.#7:26 Un tinmit Sirofenicia soq Fenicia kb'ix che. Re xub'och'ij ujlom Jesús rech kuresaj nitzel espíritu o che un ral. 27Ni Jesús xub'ij che:
—Chwi'j na, jare nmister che nab'e kiktij kwa nk'aj ak'lab' rech kinojik, mal ustaj we kmaj kwa nk'aj ak'lab', tik'ri kya chke nk'aj tz'i',#7:27 Jesús kraj kub'ij che nab'e nmister kiyuto' mnaq che iyaj Israel. —xche che.
28Ni re xub'ij che Jesús:
—Qtzij kb'ij la, per ni nk'aj tz'i' che iy'o chuxe' un mixa, jare kiktij taq uxruk' wa che kiktzaq b'i nk'aj ak'lab', —xche che.
29Tik'ri xub'ij Jesús che:
—Utz xelik jumpa xab'ij; xa rmal, utz kat'e chawchoch; ya xel nitzel espíritu che nawal, —xche che.
30Ena, x'e nixoq chirchoch. Echi' xo'pnik, xurilo che ktz'ol un ral chu ch'at; ni nitzel espíritu elnaq chik che.
Ri Jesús xuknaj jun mnaq che xa tak
31Tik'ri xel chub'i Jesús pukwent tinmit Tiro, x'ax chpam un tinmit Sidón; tik'ri x'ax chpam nk'aj tinmit pukwent Decápolis; jala unom xo'pan chuchi' nu'ab' mar, Galilea ub'i'. 32Echi' xo'pan chla', xikk'am b'i jun achi ruk', che xa tak y xa qeqab'. Ke xikb'och'ij ujlom, rech kuya u'ab' pujlom un yab' rech kik'chojik.
33Ni Jesús xuresaj b'i chikxo'l, xuk'am b'ik, xiqib' pan b'i'; xumin uwu'ab' ptaq uxkin; tik'ri xukoj uk'xaj che uwu'ab' y xuya pujlom un ra' nachi. 34Xka'y Jesús chkaj, ko xujek' ruxlab', xub'ij: «¡Efata!»#7:34 Un tzij efata soq kb'ix efatá che. xcha'. (Lun tzij «efata» kilik kub'ij: «¡Chtortajoq!» xcha'). 35Xaw xb'itaj rmal Jesús, chanim xtortaj uxkin nachi, xu'on utz un ra' puchi', xikunik xch'awik.
36Ri Jesús xyutaq nk'aj mnaq, xub'ij chke che xa mikb'ij su xkilo; per ni ke xikkoj t utzij. Miskini' mas kyupixb'ej, xa mas xiyok che utzojxik. 37Jwert xikmiyma mnaq, ena xikb'ij: «Runjel jumpa kitjin che u'anik, mas utz ku'on che. ¡Puk ku'on chke itak, kitan chik rmal; rich'il nk'aj mem, kich'aw chik rmal!» Jala xikb'ij chikuch.
Currently Selected:
San Marcos 7: qucSAS
Highlight
Share
Copy
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
El Nuevo Testamento
en K'iche' de San Andrés Sajcabajá
© 2024 Asociación Educativa y Cultural Maya (AECM)
en colaboración con SIL Global
San Marcos 7
7
¿Su rmal ku'on tz'il ranma' jun mnaq?
(Mt 15:1-20)
1Iy'o nk'aj fariseo rich'il keb' uxib' chke nk'aj ajtojnel rech upxab' Dios che ipitnaq chpam un tinmit Jerusalén; ke, xikmol kib' ruk' Jesús. 2Tik'ri xkilo che iy'o keb' uxib' chke udiscípulo Jesús kiyitjinik kiktij kwa, miskini' tz'il k'ab'. Ena, k'ax xich'aw chkij, rmal me mja kikch'ajo peche kik'an ke che uch'ajik. 3Nk'aj fariseo rich'il nk'aj chik mnaq che iyaj Israel, jare ktaqem u'anik peche sutaq kik'an kti' kmam ujer. K'manaq chke kikch'aj keb' uxib' b'welt k'ab', tik'ri kiktij kwa. 4Echi' kiyitzlij loq pk'iyb'al, ot su kiktijo we mja kikch'aj k'ab'. K'i nk'aj chik kcostumbre ktaqem u'anik, peche uch'ajik nk'aj vaso, rich'il nk'aj xaro, rich'il nk'aj laq ch'ich', soq rich'il nk'aj ch'at; jare kikna'tsaj u'anik peche kik'an kti' kmam.#7:4 Nk'aj fariseo rich'il nk'aj ajtojnel rech upxab' Dios kikb'ij che o kmak mnaq, we kik'an taj peche costumbre kik'an ke. 5Xa rmal, nk'aj fariseo rich'il nk'aj ajtojnel rech upxab' Dios xikta che Jesús, xikb'ij:
—¿Suche che ktaqem t u'anik nk'aj adiscípulo su costumbre kik'an qati' qamam ujer? ¿Suche che kiktij kwa we mja kikch'aj k'ab' keb' uxib' b'welt? —xiche che.
6Ni Re xub'ij chke:
—Ix xa keb' iplaj. Qtzij su xub'ij najb'il utzij Dios Isaías chiwij ix. Re, utz'ib'am kanoq su ub'im Dios, xub'ij:
“Nk'aj mnaqi', xa ruk' kchi' kikkoj n'ij;
ni kanma' naj k'wi chwe.
7Ot uptan kojb'al n'ij kik'ano, mal xaq jare ke kib'inre ruk' kchi';
ot uptan su kkitjoj mnaq che, mal jare t in kimb'ij; xaw ktzij mnaq kikb'ij”, xche Dios chke. (Is 29:13)
Jala utz'ib'am kan u Isaías. 8Ni ix xa xiya kanoq upxab' Dios; xa jare kixtjin che u'anik sutaq costumbre kech mnaq, peche mow kik'ano che kikch'aj nk'aj xaro rich'il nk'aj vaso, soq rich'il nk'aj chik icostumbre peche ile', —xche Jesús chke.
9Y xub'ij chik chke:
—Kib'ij ix che xa jare mas nmister che qataqem u'anik kcostumbre qati' qamam, miskini' kilik che kqakoj t retal su ub'im kan Dios chqe. 10Peche xub'ij u Moisés ti ub'im kan utzij upxab' Dios, xub'ij: “Chikjo ktzij aqaw achuch”,#Éx 20:12; Dt 5:16. xcha'. Soq xub'ij chik: “Chin k'ax kch'aw chkij uqaw uchuch, chkamsaxoq”.#Éx 21:17. Jala xub'ij. 11Per ni ix kib'ij che ot ku'ono we jun mnaq kub'ij che uqaw, kub'ij che uchuch: “Kinkun taj katinto'o, mal runjel jumpa o wuk', nitzjum chik che Dios”,#7:11 Tyox Wuj kch'aw chrij Corbán. Un tzij Corbán kel kub'ij nitzjum chik che Dios. kche chke. 12We jala kub'ij un mnaqe', xa kiya t chik che kyuto' uqaw uchuch. 13Xaq ruk' jala ki'ano, kiya kanoq su kub'ij utzij upxab' Dios, rmal che itaqem u'anik su kb'im qati' qamam, y xa jare kitjoj mnaq che. Y k'i nk'aj chik ki'ano che jala peche ile'. —Jala xub'ij Jesús chke.
14Xyusk'ij jun b'welt chik Jesús nk'aj mnaq, xub'ij chke:
—Chnitatb'ej iwunjel; chich'b'o' su kimb'ij chiwe, —xche chke.
15—Runjel jumpa kok pupam jun mnaq, ot tz'il ku'on che uk'asnmal. Jare ku'on tz'il che uk'asnmal jun mnaq sutaq kub'ij rich'il sutaq kuchomaj chpam ranma'. 16Chin kkaj kikta ntzij, chiktatb'ej ruk' kixkin, —xche Jesús chke.#7:16 O nk'aj ujer taq wuj rech Tyox Wuj, manuscrito kb'ix che, che tz'ib'tal taj v. 16 chpam.
17Echi' xyuya kan Jesús nk'aj mnaq y xok pja, nk'aj udiscípulo xikta che su kilwi un k'amb'al n'oj xub'ij chke mnaq. 18Ni Re xub'ij chke:
—¿Soq jala ix, kqaj taj pijlom su kimb'ij chiwe? ¿Le xa kich'ob' taj che runjel jumpa kutij jun mnaq, jumpa kok pupam, ku'on t tz'il che uk'asnmal? 19Mal kok taj pranma', xaq pupam kok wi; tik'ri k'ax ptaq ub'qil, —xche Jesús chke. (Jala xub'ij chke, k'utb'alre che runjel jumpa sutaq'ik kitjiwik ku'on t tz'il che uk'asnmal jun mnaq). 20Tik'ri xub'ij chik chke:
—Sutaq kel loq puk'u'x jun mnaq, jare ku'on tz'il che uk'asnmal. 21Rmal mel chpam kanma' mnaq kel loq itzel taq kpinsar; chpam ranma' kel loq umak jun achi ti kwar ruk' jun ixoq che rixqil taj; soq jala umak jun ixoq ti kwar ruk' jun achi che richjil taj. Chpam kanma' kel loq wi kik'at che urixik uwuch runjel su kurij kib'qil kik'an kuk' kach ajmak. Chpam kanma' kel loq wi echi' kikamsanik. 22Soq kik'an ela'; kikrij uwuch ub'itaqre jun chik mnaq; kik'an k'axlaj taq mak; kikya lyar che kib'qil che ku'ono su kraj, yab'al k'ixb'al kik'ano; kiksub' nk'aj chik mnaq; xaq k'ax kikkil jun chik mnaq; kikk'eq tzijtal chrij jun chik; kkinmirsaj kib'; y kik'an t pinsar, xa kikch'ob' taj su kik'ano. 23Runjel jumpa nk'aj k'axlaj taq mak kel loq pikk'u'x mnaq, jare ku'on tz'il chke, —xche Jesús chke nk'aj udiscípulo.
Jun ixoq che aj Israel taj, xukoj utzij Jesús
(Mt 15:21-28)
24Ri Jesús xel b'i chla', x'e pukwent tinmit Tiro rich'il tinmit Sidón. Echi' xo'pan chla', xok chpam jun ja. Et xraj Re qast mitji o jun mnaq kurit'amaj jachi x'ew chi', per xikun taj xuwaj rib'. 25O jun ixoq xurit'amaj jachi k'wi Jesús. Nixoqe' o jun ral ali o jun itzel espíritu che. Echi' xuta rson chrij Jesús, chanim x'e ruk', xixke' chjuch. 26Ni nixoqe' aj Israel taj; xa jala kpi chpam un tinmit Sirofenicia.#7:26 Un tinmit Sirofenicia soq Fenicia kb'ix che. Re xub'och'ij ujlom Jesús rech kuresaj nitzel espíritu o che un ral. 27Ni Jesús xub'ij che:
—Chwi'j na, jare nmister che nab'e kiktij kwa nk'aj ak'lab' rech kinojik, mal ustaj we kmaj kwa nk'aj ak'lab', tik'ri kya chke nk'aj tz'i',#7:27 Jesús kraj kub'ij che nab'e nmister kiyuto' mnaq che iyaj Israel. —xche che.
28Ni re xub'ij che Jesús:
—Qtzij kb'ij la, per ni nk'aj tz'i' che iy'o chuxe' un mixa, jare kiktij taq uxruk' wa che kiktzaq b'i nk'aj ak'lab', —xche che.
29Tik'ri xub'ij Jesús che:
—Utz xelik jumpa xab'ij; xa rmal, utz kat'e chawchoch; ya xel nitzel espíritu che nawal, —xche che.
30Ena, x'e nixoq chirchoch. Echi' xo'pnik, xurilo che ktz'ol un ral chu ch'at; ni nitzel espíritu elnaq chik che.
Ri Jesús xuknaj jun mnaq che xa tak
31Tik'ri xel chub'i Jesús pukwent tinmit Tiro, x'ax chpam un tinmit Sidón; tik'ri x'ax chpam nk'aj tinmit pukwent Decápolis; jala unom xo'pan chuchi' nu'ab' mar, Galilea ub'i'. 32Echi' xo'pan chla', xikk'am b'i jun achi ruk', che xa tak y xa qeqab'. Ke xikb'och'ij ujlom, rech kuya u'ab' pujlom un yab' rech kik'chojik.
33Ni Jesús xuresaj b'i chikxo'l, xuk'am b'ik, xiqib' pan b'i'; xumin uwu'ab' ptaq uxkin; tik'ri xukoj uk'xaj che uwu'ab' y xuya pujlom un ra' nachi. 34Xka'y Jesús chkaj, ko xujek' ruxlab', xub'ij: «¡Efata!»#7:34 Un tzij efata soq kb'ix efatá che. xcha'. (Lun tzij «efata» kilik kub'ij: «¡Chtortajoq!» xcha'). 35Xaw xb'itaj rmal Jesús, chanim xtortaj uxkin nachi, xu'on utz un ra' puchi', xikunik xch'awik.
36Ri Jesús xyutaq nk'aj mnaq, xub'ij chke che xa mikb'ij su xkilo; per ni ke xikkoj t utzij. Miskini' mas kyupixb'ej, xa mas xiyok che utzojxik. 37Jwert xikmiyma mnaq, ena xikb'ij: «Runjel jumpa kitjin che u'anik, mas utz ku'on che. ¡Puk ku'on chke itak, kitan chik rmal; rich'il nk'aj mem, kich'aw chik rmal!» Jala xikb'ij chikuch.
Currently Selected:
:
Highlight
Share
Copy
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
El Nuevo Testamento
en K'iche' de San Andrés Sajcabajá
© 2024 Asociación Educativa y Cultural Maya (AECM)
en colaboración con SIL Global