YouVersion Logo
Search Icon

San Mateo 12

12
Ri Jesús jare Rjaw uxnb'al ij
(Mr 2:23-28; 3:1-6; Lc 6:1-11)
1Echi' xuriq uxnb'al ij, kwa'kat Jesús ptaq nk'aj tiko'n rich'il nk'aj udiscípulo. Ni ke xpi numik chke, ena xiyok che uxulxik uwuch nk'aj triko ti xi'axik, tik'ri xiktijo. 2Echi' xkil nk'aj fariseo, xikb'ij che Jesús:
—¡Chiwlampe'! Nk'aj adiscípulo kik'an chak chpam uxnb'al ij, che ya'tal taj chpam qapxab' k'anik, —xiche chke.
3Ni Jesús xuk'ul uwuch ktzij, xub'ij chke:
—¿Le xa itom t k'ut su xu'on qari'jal David ujer ti xpi numik chke jnam kuk' nk'aj rich'il? ¿Le xa isk'im t uwuch wuj jachi tz'ib'tal wi su xik'ano? 4Re xok chpam nimlaj rchoch Dios, xutij kaxlenwa che y'om chjuch Dios. Soq xuya chke nk'aj rich'il. Ni nk'aj kaxlenwa che xiktijo, jarela y'om che sipnik chjuch Dios. Xa rmal, ya'tal taj chke chpam qapxab' che o mow kiktijo. Xaq xaw nk'aj rajchak Dios ya'tal chke, che o mow kiktijo.#1S 21:1-6. 5¿Le xa ot isk'im uwuch su tz'ib'tal chpam upxab' u Moisés? Chla' tz'ib'tal wi che nk'aj rajchak Dios che iy'o chpam nimlaj rchoch Dios, kiyichkun chpam uxnb'al ij, per miskini' jala kik'ano, ot mak chrij.#Nm 28:9-10. 6In kimb'ij chiwe che o Jun chi' chanim mas nim u'ij chjuch rchoch Dios. 7Ix xa kich'ob' taj su kilwi ri tzij tz'ib'tal kan chpam Tyox Wuj che kub'ij: “In jare kwaj che kel ik'u'x chke mnaq. Kwaj taj che kikamsaj nk'aj tiko'n, kiya chinwuch rech kuyb'al imak”.#Os 6:6. Wet kich'ob'o su kilwi che jala kub'ij, ot k'ax na ki'an chke mnaq che ot kmak. 8Chiwit'amaj k'ut che in nAchi nuK'jol Dios, soq jare nRjaw uxnb'al ij.#12:8 Ya'tal che Qajaw Jesús kub'ij chke udiscípulo sutaq kik'ano chpam uxnb'al ij. Mr 2:28; Lc 6:5. —Jala xub'ij Jesús.
Ri Jesús xuknaj jun achi che xa uk'lom rib' u'ab'
(Mr 3:1-6; Lc 6:6-11)
9Ri Jesús xel b'i chpam nk'aj tiko'n, tik'ri x'e chpam rchoch Dios. 10O jun achi chla' che xa uk'lom rib' jun u'ab'. Ni nk'aj fariseo kiyitjin che utaqch'ixik Jesús. Ke kkaj kikkilo we Jesús kuknaj nachi le' chpam uxnb'al ij,#Éx 20:8-11; Dt 5:14. rech we jala', o mow kikkoj tzijtal chrij Jesús.#12:10 Ujer kipxab' ke kub'ij che jun ot mow ku'on pachinchke chak chpam uxnb'al ij, miskini' xa chin chak che mas nmister. Ena xikta che:
—¿Le ya'tal chpam qapxab' che kiknax jun yab' chpam uxnb'al ij? —xiche che.
11Ri Jesús xuta chik chke xub'ij:
—We o jun ichij ktzaq b'i chpam swan, ¿mitji b'a kiwesaj loq, miskini' chpam jun uxnb'al ij? 12Miskini' xa jun chij per kuresaj loq, xa pyor b'ari jun mnaq. Nim na reqlem jun mnaq chjuch jun chij. Xa rmal, jare ya'talik che kqa'an jun utz chpam jun uxnb'al ij. —Jala xub'ij Jesús.
13Ena xub'ij Jesús che nachi che uk'lom rib' u'ab':
—Chilk'a uwuch na'ab', —xche che.
Ena xulik' uwuch nu'ab'. Xaq ruk', xik'choj nu'ab', jnam xu'on ruk' un chik u'ab'.
14Ni nk'aj fariseo xiyel b'ik, tik'ri xikmaj uch'ob'ik su mow kik'an che ukamsxik Jesús.
U Isaías xub'ij chin ri' ri Jesús
15Echi' xurit'amaj Jesús sutaq kiyitjin nk'aj fariseo che uchomxik, xel b'i chla' jachi k'wi. Echi' x'ek, jwert ik'i nk'aj mnaq xiyitrij b'i chrij. Ri Jesús xyuknaj kunjel jumpa mnaq itrin chrij che xa iyab'. 16Per xyupixb'ej, xub'ij chke che mikb'ij chin Re. 17Jala xu'on Jesús rech k'utb'alre che puro saqlaj tzij su utz'ib'am kan najb'il utzij Dios che Isaías ub'i', mal xuk'is u'anik su tz'ib'tal kan chrij. U Isaías utz'ib'am kanoq:
18«Jarewa jun ntaqo'n che xinchayo.
Mas kwaj, soq mas kinki'kat ruk'.
Kinya na che, ri Tyoxlaj Uxlab'xel wech in.
Kub'ij na chke mnaq
chpam runjel jumpa tinmit che in kin'an na ri utzlaj atb'altzij pkijlom.
19Re, ot jun chik mnaq kikchap kib' che tzij ruk',
mal ajb'nal ch'oj taj.
Soq kusik'b'aj t rib', ot chin jun kuta uch'ab'al xo'l taq b'e.
20We o jun mnaq che ustaj unom, jala peche jun aj
che xa yokyik, Re kuk'is t ujo'pxik.
Soq we o jun mnaq che ustaj unom,
jala peche jun kantela che ya mer kchupik,
Re kuk'is t uchupik.
Jala ku'ono, mal ku'on na jun utzlaj atb'altzij
pkijlom kunjel jumpa mnaq.
21Kunjel jumpa mnaq chpam runjel jumpa tinmit,
kikkub'a na kk'u'x chrij Re». (Is 42:1-4)
Jare utzij Dios utz'ib'am kan u Isaías.
Nk'aj fariseo xikb'ij che jare nitzel kuya uchu'ab' Jesús
(Mr 3:20-30; Lc 11:14-23; 12:10)
22Tik'ri k'ut nk'aj mnaq xikk'am b'i jun achi ruk' Jesús che xa potz', soq xa mem. Xa itzel taq espíritu iyoknaq che che jala xik'an che. Per xiknax rmal Jesús, tik'ri xikunik xch'awik, soq xka'yik. 23Kunjel jumpa mnaq che xkilo, jwert xikmiyma', xikb'ij: «¿Xatb'a jare Re ri'y umam u David che kpi na?» xicha'.
24Echi' xikta nk'aj fariseo che jala xikb'ij, ke xikb'ij: «Nachi ri', xa rmal uchu'ab' nitzel che Beelzebú ub'i', kyuresaj nk'aj itzel taq espíritu chke mnaq», xicha'. U Beelzebú jare nitzel tk'al pkijlom nk'aj chik itzel taq espíritu.
25Ri Jesús rit'am chik sutaq kikb'ij pikk'u'x. Xa rmal, xub'ij chke: «We o jun atb'altzij kikjach kwuch kib', kik'an ch'oj chikuch, un atb'altzije' kikun taj kitk'e' chik pujlom jun tinmit, xa kik'isik. We o jun tinmit, soq we o jun ja mnaq, kikmaj ch'oj chikuch, kikjach kwuch kib', xa kik'isik. 26Soq jala ku'on nitzel Satanás. We kuresaj b'i jun rich'il itzel, kilik che xaq utkel re ku'on k'ax rib'. Xa kikjach kwuch kib' nk'aj itzel, kik'an ch'oj chikuch, tik'ri xa kk'is kchu'ab', kinajtar taj. 27Ni le', ix kib'ij che jare nitzel Beelzebú kuya nchu'ab' echi' kinwesaj nk'aj itzel taq espíritu chke mnaq. We qtzij che kinwesaj itzel taq espíritu chke mnaq rmal uchu'ab' nitzel Beelzebú, ¿chin k'ut kuya kchu'ab' nk'aj iwich'il ix ti kkesaj itzel taq espíritu chke mnaq? Chita chke iwich'il su kikchomaj ke. Tik'ri k'aljan na che xa iwit'am taj su kib'ij. 28Ni we rmal uchu'ab' Tyoxlaj Uxlab'xel rech Qajaw Dios che kinwesaj itzel taq espíritu chke mnaq, jarela k'utb'alre che ri utzlaj atb'altzij rech Dios, ya o chik iwuk'.
29»¿Su mow ku'on jun rech kikunik kok chirchoch jun achi che o mas uchu'ab' rech kumaj loq ub'itaqre che, we nab'e taj kuximo? We nab'e kuximo, tik'ri kikunik kuresaj loq ub'itaqre che o pja ruk'». 30Xub'ij chik chke: «Chin jun mnaq che wich'il taj, kilik che xa ajch'oj wuk'. Chin jun che knuto' taj che kmolik mnaq rech kiyok chla' ruk' Dios, kilik che xa kutuk b'i chinwuch.
31»Xa rmal, kimb'ij chiwe, che runjel jumpa kmak mnaq, kkuytjik. Kkuytjik we o sutaq kik'ano, soq we o sutaq kikb'ij, miskini' jare tzijtal kikb'ij chrij Dios. Per we xa k'axlaj taq tzij kikb'ij chrij Tyoxlaj Uxlab'xel rech Dios, kkuytaj taj. 32Chin jun kub'ij k'axlaj taq tzij chwij in, nAchi nuK'jol Dios, kkuytaj umak rmal Dios, per we xa kub'ij k'axlaj taq tzij chrij Tyoxlaj Uxlab'xel, ot kuyb'al mak kuriqo. Kkuytaj t umak chewa chanim, mowni kkuytaj umak chpam un chik k'asnmal che kpi na.
Jun che' jare uwuch kuk'utu we utzlaj che'
(Lc 6:43-45)
33»Jun che', jare uwuch kuk'utu we utzlaj che'. We utzlaj che', utz uwuch kuya'o, per we xa ustaj un che', ustaj uwuch kuya'o. 34¡Ix peche mow xa ixralk'al kmatz! ¿Su mow kixkunik kib'ij utzlaj taq tzij we xa ixitzel taq mnaq? Pikchi' mnaq kel loq wi runjel jumpa o pikk'u'x. 35Soq jala kuk' nk'aj mnaq. Jun utzlaj mnaq, jare utzlaj taq tzij kub'ij. Ku'on utz, rmal utzil o puk'u'x. Ni jun itzel mnaq, jare itzel taq tzij kub'ij, soq ku'on ustaj, rmal itzel che o ruk'. 36Per in kimb'ij chiwe, che echi' ku'on utzlaj atb'altzij rech Dios pkijlom kunjel jumpa mnaq, kunjel mnaq kikb'ij na chjuch Dios runjel jumpa tzij kb'im che ot uptan. 37Mal jare nk'aj tzij che kb'im mnaq, kuk'utu we o kmak, soq kuk'utu we ot kmak. Chla' k'aljan wi su atb'altzij k'an na pkijlom». Jala xub'ij Jesús.
Nk'aj fariseo xikta jun nimlaj k'utb'al che Jesús
(Mr 8:11-12; Lc 11:24-32)
38Iy'o keb' uxib' chke nk'aj fariseo, rich'il keb' uxib' chke nk'aj ajtojnel rech upxab' Dios, xikb'ij che Jesús:
—Ajtojnel, jare kqaj qo'j che ka'an jun nimlaj k'utb'al chiquch rech kqilo, —xiche che.
39Ri Jesús xub'ij chke:
—Ix xa ixitzel taq mnaq, kiwaj taj kikoj utzij Dios. Jare kiwaj ix wet kin'an jun nimlaj milagro chiwuch, k'utb'alre we o uchu'ab' Dios wuk'. Per otchich k'utb'al k'an chiwuch, xaq xaw k'utb'alre peche xu'on Dios ruk' u Jonás, che ajb'il utzij Dios ujer. 40Jala peche x'an che u Jonás che xikje uxib' ij ruk' uxib' a'ab' pupam jun nimlaj kar, soq jala na kin'an in nAchi nuK'jol Dios, kinkje na uxib' ij ruk' uxib' a'ab' chuxe' ulew.#Jon 1:17. 41Nk'aj ujer taq mnaq iyaj Nínive, echi' xikta utzij Dios b'im chke rmal u Jonás, xikk'ex kchomnik chpam kanma' y xikya kan u'anik kmak. Ni le' in nk'unaq chi' chixo'l. Kikoj t ntzij, miskini' mas nim n'ij in chjuch u Jonás.#Jon 3:1-10. Echi' k'ut kuriq ij che Dios ku'on nimlaj atb'altzij pkijlom kunjel jumpa mnaq, jare nk'aj ujer taq mnaq iyaj Nínive che jnam kiyitk'e' iwuk' che ub'ixik che qtzij o imak ix, ix'o chu'ij saq chanim. —Jala xub'ij Jesús chke nk'aj fariseo.
42«O jun ixoq xitk'e' pujlom un tinmit Sabá#12:42 Un tinmit rech Sabá xkanaj kan putlok' jachi kel loq ij che un tinmit Jerusalén. Xa rmal che jun ixoq jare re «tk'al pujlom un lyar putlok' jachi kel loq ij che un tinmit Jerusalén» kb'ix che. ujer#1R 10:1-3.. Ni nixoqe' naj pitnaq wi che utayik su kub'ij un rey Salomón, che mas un'oj. Ni le', in npitnaq chi' chixo'l. Mas nim weqle'n in chjuch u Salomón, per kixkjon taj che ntzij. Kuriq ni ij, che Dios ku'on atb'altzij pkijlom kunjel jumpa mnaq rmal kmak kinom. Chpam un ije', jare nixoq nim reqle'n che jnam kitk'e' iwuk' che ub'ixik che qtzij o imak ix, iximnaq ix'o chu'ij saq.
Jun itzel espíritu kitzlij chik ruk' jun mnaq
(Lc 11:24-26)
43»Echi' o jun itzel espíritu kel b'i che jun mnaq, xa kb'in chutaq chqi'j jyub' che utzukxik jachi ku'xan wi, per kuriq taj. 44Ena kub'ij: “Kintzlij chik chiwchoch ruk' un mnaq jachi xinel loq wi”, kcha'. Echi' ko'pan ruk', kurilo che un mnaq, xa peche jun ja che msom upam, utz uyijb'axik 'nom che. Ni Tyoxlaj Uxlab'xel otaj chla'. 45Ena k'e un itzel espíritu kyuma loq jqub' (7) chik rich'il che mas k'ax chna kik'an chjuch re. Kunjel kiyok che un mnaq, chla' kiyikje wi. Xa rmal, mas k'ax chna kuriq un mnaq chjuch nab'e kanoq ti xa jun o che. Jala na kiriq ix che xa ixitzel taq mnaq». Jala xub'ij Jesús chke nk'aj fariseo.
Nk'aj rachlal Jesús xipitik rich'il kchuch
(Mr 3:31-35; Lc 8:19-21)
46Echi' kitjin Jesús kch'aw kuk' nk'aj mnaq, xaq t'et xo'pan uchuch rich'il nk'aj rachlal, per xaq chija xikanaj kan wi. Xa jare kkaj ke kich'aw ruk' Jesús. 47Tik'ri xb'ix che Jesús:
—Ri chuch la rich'il nk'aj cha' la iy'o chuja, kkaj ke kich'aw uk' la. —Jala xb'ix che.
48Ni Jesús xuk'ul uwuch, xub'ij chke mnaq:
—¿Chin ri nchuch, chin nk'aj ncha'? —xche chke.
49Tik'ri xyuk'ut nk'aj udiscípulo chikuch mnaq, xub'ij:
—Chin iy'o chi' wuk', xaq ijnam kuk' nchuch rich'il nk'aj ncha', 50mal chin kitjin che u'anik su kraj nQaw o chla' chkaj, jarela wachlal, jare wnab', soq jare nchuch, —xche chke.

Currently Selected:

San Mateo 12: qucSAS

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in