Mothi 27
27
Pilâtaʹ samnere Jisuoaʹ bicâr
(Mark 15:1; Luk 23:1-2; Johon 18:28-32)
1Aima Setaʹre marang Purohitko ar harme netakote Jisu goiʹgrilaʹ Âni biruddhe porikolponalaʹ lagonako. 2Angkote Jisu tolketeʹ Jihuda oncholnaʹ Romren marang sasoniʹ Pilâtaʹ tire makidiako.
Jihuda Iskariotaʹ goiʹ
(Preritʹ 1:18-19)
3Tâkhni Jihuda eketeʹ Jisu sutrukoaʹ tire sabsolidie âni lelkede je Jisu bicârre dusi kidiako tâkhni âni nijegi oporadhi monene. Âni marang purohit ar harme netakoṭheʹ tirisṭeʹ rupânaʹ ṭhep âcur maʹkoe. 4"Ar Jihuda menkede, Ing pap kâding." Miṭiʹ nirdos Âdmi goiʹsoi laʹte sabsokâdiying.
"Angko menkedako, anate aleyaʹ itâʹ? Amgi anado bujhim."
5Tâkhni Jihuda ana rupânaʹ ṭhepko Mundir bhitrire giṛiṭhoketeʹ calone ar hoṭoʹre dor maketeʹ pâsi goiʹne.
6Marang purohitko ana ṭhep engeketeʹ menkedako, "Na ṭhep Mundirnaʹ tohobilre doho bang ucit, karon na hoʹkana meyomnaʹ dam." 7Natayom angko poramorsoketeʹ ana ṭhep bidesi âdmi topakolaʹte miṭiʹ kumhârṭheʹ khoiʹ has kiringkedako. 8Analaʹte ana has nitoʹho "meyomnaʹ has" men hoʹa. 9Tâkhni nâbi Jiromio aka katha menlede ana puronna,
"Angko trisṭeʹ rupânaʹ paisa engekedako. Je poriman paisa Israyelren âdmiko ing laʹte sod laʹte râji tahalenako.#27:9 (Sokhori 11:12-13; Jiromio 19:1-13; nako sastrore ol menaʹa) 10Probhu ceklaʹ Ing hukum malidinge analakagi angko kumhâraʹ has laʹte na ṭhep makedako."
Pilâtte Jisu prosnokidie
(Mark 15:2-5; Luk 23:3-5; Johon 18:33-38)
11Tâkhni Jisu ana oncholnaʹ marang sasoniʹ Pilât samnere tengo tahasane. Pilâtte Jisu kulikidie, "Amki Jihudiren rajakanam?"
Jisute âni metakidie, "Am ṭhikʹgi menkadam."
12Marang purohitko ar harme netakote Jisu aima dos makidiako, kheʹ Âni itâʹgi bang menlede.
13Tâkhni Pilâtte Jisu metakidie, "Angkote Am aima bisoite dos mamkanako Am itâʹgi bang atendam?"
14Kheʹ Âni itâʹgi bang menlede, na lelketeʹ sasoniʹ aima asarjogene.
Jisu goiʹnaʹ hukum makidiako
(Mark 15:6-15; Luk 23:13-25; Johon 18:39-19:16)
15Sanam bacoʹaʹ porob somai âni marang sasoniʹ âdmiaʹ kusilaka jelkhanaren miṭiʹ bundi âdmi bâgiko sane. Nagi âniaʹ niom tahalentaya. 16Ana somai Barabba nutumte miṭiʹ koedi tahalene.
17Ar jâkhni âdmiko miʹṭheʹ nako, Pilâtte angko kulikeʹkoe, "Ape itâʹ koidape? Ing ape laʹte ekeṭaʹ bâgiying? Barabba, se Jisu, Ekedo Khrisṭo metahoʹa?" 18Pilât baṛesane, Jihudi netako hingsâketeʹgi Jisu sabsokâdiako.
19Ana somai Jâkhni Pilât bicâr laʹte duruʹlene tâkhni Pilâtren girthân na menketeʹ kolkeʹkoe, "Âni dhârmik Âdmi laʹte am itâʹgi alo cikiam, ceklaʹ bang ing Âni laite kharap sapna lelkâding ar aima kosṭo namkâding."
20Kheʹ marang purohitko ar harme netakote âdmiko bujhukolaʹ lagonako, angko jate Barabbagi koeyako ar Jisu goje laʹte menako.
21Natayom Pilâtte angko metakeʹkoe, "Nâkin bar hor talakhoiʹ ing ape laʹte eke bâgiying?"
Âdmi menkedako, "Barabbagi!"
22Tâkhni Pilâtte angko metakeʹkoe, "Tahale Jisu ekedo Khrisṭo metaikanako, Ânido cekâiying?"
Angko sanamkhoiʹ menkedako, "Âni kurusre maime."
23Âni menkede, "Ceklaʹ? Âni itâʹ dos kade?"
Kheʹ angko arho cilluketeʹ menlaʹlagonako, "Âni kurusre maime! Âni kurusre maime!"
24Jâkhni Pilât lelkeʹe âni itâʹgi bang cikâdareʹkane ar aima golmal hoʹkana, tâkhni âni âdmiko samnere daʹ engeketeʹ ti ârub sâfâne ar menkede, "Ni Âdmiaʹ meyom laʹte ing dâi bangkâning." Apegi dâigiâpe.
25Ar sanam âdmi menlaʹlagonako, "Âniaʹ meyom laʹte ale ar aleren gidrâko dâiʹ tahanlehaʹ."
26Tâkhni Pilâtte Barabba âdmikoṭheʹ bâgikidie, ar Jisu kurus cetanre gojeiʹ laʹte sonnokoa tire makidie.
Jisu cetanre sonnokoaʹ ṭhaṭṭa tamasa
(Mark 15:16-20; Johon 19:2-3)
27Natayom marang sasoniʹ Pilâtren sonnoko Jisu laite Âniaʹ oraʹ bhitâr canako ar sanam sonno dolko Jisuoaʹ biruddhe miʹṭheʹnako. 28Angko Jisuoaʹ lugri boiʹketeʹ Âni raja lakana miṭiʹ araʹ anga soroʹkidiako. 29Ar jânum latna mukuṭ banoketeʹ Jisuoaʹ bohoʹreʹ soroʹodiâko ar Âniaʹ jojma tire miṭiʹ paina makidiako, ar Âni samnere ukṛumketeʹ duruʹnako, ar Âni ṭhaṭṭaketeʹ metakidiako, "Jihudiren Raja aima din bacop." 30Angko Âniaʹ hormore thuodiâko ar ana painatigi Âniaʹ bohoʹre daltigi tahanako. 31Jisu suliʹṭhaṭṭa tayom angkote Âniaʹ lugri citriʹ boiʹkeʹtayako ar angkote Âniaʹ Nijeyaʹ anga soroʹodiâko ar Jisu kurusre gojeiʹ laʹte Âni barherre idikidiako.
Kurus cetanre Probhu Jisu
(Mark 15:21-32; Luk 23:26-43; Johon 19:17-27)
32Ar jâkhni angko ḍaharte caʹsanako ana somai sonnoko Kurini jagaren Simon nutumte miṭiʹ âdmi lelnam kidiako. Sonnokote Simon Jisuoaʹ kurus goʹidi laʹte baddho kidiako. 33Natayom angko "Golgotha," orthathʹ "Bohoʹnaʹ khuli" nutum miṭiʹ jagare caketeʹ Jisu heber misal daʹ nuilaʹ madiako. #27:33 Ana somai koeʹteʹ dhoni reja tahalenako ar angkodo kurusre goiʹuniʹ âdmi laʹte miʹlakanaʹ ran makosanako, ar ana ran ânggurase suliʹ mesalketeʹ nuso kanako jate angkoaʹ kosṭo kom hoʹhaʹ. 34Ânggurnaʹ pâurâ Jisu thoṛa mocare makidiako kheʹ Âni ana bang nulede. 35Jisu kurusre gatho tayom sonnoko gulibaṭ kedako ar Âniaʹ lugri citriʹ ako talare hâṭing kedako. 36Ar angko aṛe duruʹketeʹ Âni horoilaʹ lagonako. 37Ar angko Jisuoaʹ bohoʹ khoiʹ thoṛa cetanre miṭiʹ kaṭre niâko sanam katha olketeʹ makidako, "Nigi Jisu, Jihudiren Raja."
38Ar ana somai angkote barya ḍakatho Jisu sorrigi kurusre makeʹkinâko, miʹhordo jojma hate ar miʹhordo leṭra hate. 39Ekeko âdmi ana ḍaharte caʹsanako angkodo bohoʹ jhukuketeʹ Jisu ṭhaṭṭaketeʹ opomankidiako. 40"Am bole mekadam Mundir râputʹ girimahaʹ, ar ana pedinnaʹ dinre arho banemahaʹ! Am nijegi bacoʹme, Issorren Hopon hoʹamkheʹ, kurus khoiʹ agro hijuʹme."
41Marang purohitko ar ânren dhormo masṭarko ar harme netako miʹsaote ṭhaṭṭaketeʹ menkedako, 42"Ânite eṭaʹ âdmiko bacokosane, kheʹ Aiʹ nijegi bang bacodarenkane. Âni ki Israyelren Raja bangkane? Nitoʹ kurus khoiʹ agro hijuʹmane tahale ale Âni cetanre pâtyuʹlehaʹ. 43Âni Issor cetanre pâtyu doheheʹ, ar Âni mensane Âni Issorren Hoponkane nitoʹ lelabo Issorte Âni bacoie se bang.'" 44Ar ângkin barya ḍakatteho Jisu ṭhaṭṭa ar opoman kidiâkin.
Probhu Jisuoaʹ goiʹ
(Mark 15:33-41; Luk 23:44-49; Johon 19:28-30)
45Natayom sanam disâm dupar bela dupahar khoiʹ bela tinṭa dhâri nudgi tahalena. 46Ar bela tinṭa somai Jisu jore cilluketeʹ menkede, "Eli, Eli, lama sabaktani?" jeṭaʹnaʹ ortho, "Issor Ingren, Issor Ingren, ceklaʹ Amte Ing bâgigiridingâm?"
47Ekeko aṛe tengo tahalenako, angko talaren koekṭeʹ âdmi na katha atenketeʹ menkedako, "Ni Âdmite Elio ṭahuikane."
48Ar angko talaren miṭiʹ âdmi nir cane, miṭiʹ isponj heber daʹre ḍubuketeʹ agukede ar miṭiʹ painare maketeʹ Âni nui laʹ makidie. 49Kheʹ eṭaʹ âdmiko menkedako, "Tahasoipe, lelpe Eliote Âni bacoilaʹ hijuʹe se bang."
50Ar Jisu jorte cilluketeʹ Nijeyaʹ atta makede.
51Ar tâkhnigi mundirnaʹ porda cetankhoiʹ latar dhâbiʹ oreʹketeʹ bar bhagna, bhomikompo hona marang marang diri paṛaʹna.#27:51 Issoraʹ Mundirnaʹ porda hoʹkana Marang pobittro jaga ar etaʹ jaga aladaketeʹ dohosaneko. Ana Marang pobittro jagare eke ho bang cadaren sanako khali marang porohid chara. Mohapurohidko utsorgouniʹ janoaraʹ meyom laite pobitro oraʹ caʹsane. Jâkhni Jisu goine Âni abo laʹte ḍahar banokede Issor suliʹ âdmikoaʹ sorasori jogajog sthapon holagit. 52Ar aima topako jhiʹgena ar aima pobitro âdmikoaʹ goiʹ hormo jiuitʹ beretʹentakoa. 53Tayomte jâkhni Jisuoaʹ goiʹkhoiʹ jiuitʹ beretʹne tâkhni âdmiko topakhoiʹ oṛoʹ hiʹnako ar Jirusalem pobitro sohorre canako. Aṛe Angko aima âdmiṭheʹ lelsonako.
54Sotopoti ar ekeko âni suliʹ Jisu horoi sanako, angko bhumikompo ar eṭaʹ akako ghoṭonako lelketeʹ aima botornako ar menkedako, "Sârigi Âni Issorren Hopon tahalene."
55Aṛe aima rejako sâhingre tengoketeʹ sanamaʹ lelsanako. Angko Jisu seoai laʹte Gâlil khoiʹ Âni suliʹ naṛe hiʹlenako. 56Angko talare tahalene Mogdolini Moriom, Jakob ar Josefren engat Moriom ar Sibdioren girthân tahalene.
Jisuoaʹ topa
(Mark 15:42-47; Luk 23:50-56; Johon 19:38-42)
57Bela dubulenkheʹ Orimâthiâ ṭolaren Josef nutumte miṭiʹ dhuni âdmi Jisu akare goiʹlidiko aṛe hiʹne. Âni nijeho Jisuren cela holene. 58Âni Pilâtṭheʹ caketeʹ Jisuoaʹ goiʹ hormo koikede. Tâkhni Pilâtte âni Jisuoaʹ goiʹ hormo idi laʹte hukum makidie. 59Anate Josef goiʹ hormo idiketeʹ sâfâ lugri citriʹre tolkede, 60ar aka naoa topa nije laʹte buru getʹketeʹ bano doholeʹe aṛegi Jisuoaʹ goiʹ hormo topakeʹe. Ar ana toparenaʹ mocaṭheʹ miṭiʹ marang diri gurkuketeʹ cagene. 61Kheʹ Mogdolini Moriom ar eṭaʹ Moriom aṛe tahalene, angko topa samnere duruʹ tahanako.
Jisuoaʹ topa jogo
62Tayom din, orthat ayojon dinnaʹ tayom din, marang Purohitko ar thoṛa Forisiko Pilâtṭheʹ hiketeʹ menkedako, 63"Probhu, aleyaʹ mone menaʹa, Âni protarok jiuitʹ tahare menlede, 'Pe dinna din Ing jiuitʹ beredoing.' 64Analaʹte pe din dhâbiʹ Âniaʹ topa joge laʹte hukum malem, karon Jisuren celako hiʹketeʹ Âniaʹ goiʹ hormo komroketeʹ idikohaʹ. Tayomte âdmiko metakopehaʹ, 'Âni goi khoiʹ jiuitʹ beret kane,' Tahale palhe cholona khoiʹ mucit cholona arho khuti hoʹhaʹ."
65Pilâtte angko metakeʹkoe, "Jogoyonkhoiʹ idikope ar ape caketeʹ akalaka dareʹape analakagi jogonaʹ bebosthaipe." 66Tâkhni angko caketeʹ diri cetanre silmohor makedako. Ar topa jogo laʹte jogoiʹâdmi dohokeʹkoako.
Currently Selected:
Mothi 27: EKL
Highlight
Share
Copy

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
©️2025 Bible Students Fellowship of Bangladesh
Mothi 27
27
Pilâtaʹ samnere Jisuoaʹ bicâr
(Mark 15:1; Luk 23:1-2; Johon 18:28-32)
1Aima Setaʹre marang Purohitko ar harme netakote Jisu goiʹgrilaʹ Âni biruddhe porikolponalaʹ lagonako. 2Angkote Jisu tolketeʹ Jihuda oncholnaʹ Romren marang sasoniʹ Pilâtaʹ tire makidiako.
Jihuda Iskariotaʹ goiʹ
(Preritʹ 1:18-19)
3Tâkhni Jihuda eketeʹ Jisu sutrukoaʹ tire sabsolidie âni lelkede je Jisu bicârre dusi kidiako tâkhni âni nijegi oporadhi monene. Âni marang purohit ar harme netakoṭheʹ tirisṭeʹ rupânaʹ ṭhep âcur maʹkoe. 4"Ar Jihuda menkede, Ing pap kâding." Miṭiʹ nirdos Âdmi goiʹsoi laʹte sabsokâdiying.
"Angko menkedako, anate aleyaʹ itâʹ? Amgi anado bujhim."
5Tâkhni Jihuda ana rupânaʹ ṭhepko Mundir bhitrire giṛiṭhoketeʹ calone ar hoṭoʹre dor maketeʹ pâsi goiʹne.
6Marang purohitko ana ṭhep engeketeʹ menkedako, "Na ṭhep Mundirnaʹ tohobilre doho bang ucit, karon na hoʹkana meyomnaʹ dam." 7Natayom angko poramorsoketeʹ ana ṭhep bidesi âdmi topakolaʹte miṭiʹ kumhârṭheʹ khoiʹ has kiringkedako. 8Analaʹte ana has nitoʹho "meyomnaʹ has" men hoʹa. 9Tâkhni nâbi Jiromio aka katha menlede ana puronna,
"Angko trisṭeʹ rupânaʹ paisa engekedako. Je poriman paisa Israyelren âdmiko ing laʹte sod laʹte râji tahalenako.#27:9 (Sokhori 11:12-13; Jiromio 19:1-13; nako sastrore ol menaʹa) 10Probhu ceklaʹ Ing hukum malidinge analakagi angko kumhâraʹ has laʹte na ṭhep makedako."
Pilâtte Jisu prosnokidie
(Mark 15:2-5; Luk 23:3-5; Johon 18:33-38)
11Tâkhni Jisu ana oncholnaʹ marang sasoniʹ Pilât samnere tengo tahasane. Pilâtte Jisu kulikidie, "Amki Jihudiren rajakanam?"
Jisute âni metakidie, "Am ṭhikʹgi menkadam."
12Marang purohitko ar harme netakote Jisu aima dos makidiako, kheʹ Âni itâʹgi bang menlede.
13Tâkhni Pilâtte Jisu metakidie, "Angkote Am aima bisoite dos mamkanako Am itâʹgi bang atendam?"
14Kheʹ Âni itâʹgi bang menlede, na lelketeʹ sasoniʹ aima asarjogene.
Jisu goiʹnaʹ hukum makidiako
(Mark 15:6-15; Luk 23:13-25; Johon 18:39-19:16)
15Sanam bacoʹaʹ porob somai âni marang sasoniʹ âdmiaʹ kusilaka jelkhanaren miṭiʹ bundi âdmi bâgiko sane. Nagi âniaʹ niom tahalentaya. 16Ana somai Barabba nutumte miṭiʹ koedi tahalene.
17Ar jâkhni âdmiko miʹṭheʹ nako, Pilâtte angko kulikeʹkoe, "Ape itâʹ koidape? Ing ape laʹte ekeṭaʹ bâgiying? Barabba, se Jisu, Ekedo Khrisṭo metahoʹa?" 18Pilât baṛesane, Jihudi netako hingsâketeʹgi Jisu sabsokâdiako.
19Ana somai Jâkhni Pilât bicâr laʹte duruʹlene tâkhni Pilâtren girthân na menketeʹ kolkeʹkoe, "Âni dhârmik Âdmi laʹte am itâʹgi alo cikiam, ceklaʹ bang ing Âni laite kharap sapna lelkâding ar aima kosṭo namkâding."
20Kheʹ marang purohitko ar harme netakote âdmiko bujhukolaʹ lagonako, angko jate Barabbagi koeyako ar Jisu goje laʹte menako.
21Natayom Pilâtte angko metakeʹkoe, "Nâkin bar hor talakhoiʹ ing ape laʹte eke bâgiying?"
Âdmi menkedako, "Barabbagi!"
22Tâkhni Pilâtte angko metakeʹkoe, "Tahale Jisu ekedo Khrisṭo metaikanako, Ânido cekâiying?"
Angko sanamkhoiʹ menkedako, "Âni kurusre maime."
23Âni menkede, "Ceklaʹ? Âni itâʹ dos kade?"
Kheʹ angko arho cilluketeʹ menlaʹlagonako, "Âni kurusre maime! Âni kurusre maime!"
24Jâkhni Pilât lelkeʹe âni itâʹgi bang cikâdareʹkane ar aima golmal hoʹkana, tâkhni âni âdmiko samnere daʹ engeketeʹ ti ârub sâfâne ar menkede, "Ni Âdmiaʹ meyom laʹte ing dâi bangkâning." Apegi dâigiâpe.
25Ar sanam âdmi menlaʹlagonako, "Âniaʹ meyom laʹte ale ar aleren gidrâko dâiʹ tahanlehaʹ."
26Tâkhni Pilâtte Barabba âdmikoṭheʹ bâgikidie, ar Jisu kurus cetanre gojeiʹ laʹte sonnokoa tire makidie.
Jisu cetanre sonnokoaʹ ṭhaṭṭa tamasa
(Mark 15:16-20; Johon 19:2-3)
27Natayom marang sasoniʹ Pilâtren sonnoko Jisu laite Âniaʹ oraʹ bhitâr canako ar sanam sonno dolko Jisuoaʹ biruddhe miʹṭheʹnako. 28Angko Jisuoaʹ lugri boiʹketeʹ Âni raja lakana miṭiʹ araʹ anga soroʹkidiako. 29Ar jânum latna mukuṭ banoketeʹ Jisuoaʹ bohoʹreʹ soroʹodiâko ar Âniaʹ jojma tire miṭiʹ paina makidiako, ar Âni samnere ukṛumketeʹ duruʹnako, ar Âni ṭhaṭṭaketeʹ metakidiako, "Jihudiren Raja aima din bacop." 30Angko Âniaʹ hormore thuodiâko ar ana painatigi Âniaʹ bohoʹre daltigi tahanako. 31Jisu suliʹṭhaṭṭa tayom angkote Âniaʹ lugri citriʹ boiʹkeʹtayako ar angkote Âniaʹ Nijeyaʹ anga soroʹodiâko ar Jisu kurusre gojeiʹ laʹte Âni barherre idikidiako.
Kurus cetanre Probhu Jisu
(Mark 15:21-32; Luk 23:26-43; Johon 19:17-27)
32Ar jâkhni angko ḍaharte caʹsanako ana somai sonnoko Kurini jagaren Simon nutumte miṭiʹ âdmi lelnam kidiako. Sonnokote Simon Jisuoaʹ kurus goʹidi laʹte baddho kidiako. 33Natayom angko "Golgotha," orthathʹ "Bohoʹnaʹ khuli" nutum miṭiʹ jagare caketeʹ Jisu heber misal daʹ nuilaʹ madiako. #27:33 Ana somai koeʹteʹ dhoni reja tahalenako ar angkodo kurusre goiʹuniʹ âdmi laʹte miʹlakanaʹ ran makosanako, ar ana ran ânggurase suliʹ mesalketeʹ nuso kanako jate angkoaʹ kosṭo kom hoʹhaʹ. 34Ânggurnaʹ pâurâ Jisu thoṛa mocare makidiako kheʹ Âni ana bang nulede. 35Jisu kurusre gatho tayom sonnoko gulibaṭ kedako ar Âniaʹ lugri citriʹ ako talare hâṭing kedako. 36Ar angko aṛe duruʹketeʹ Âni horoilaʹ lagonako. 37Ar angko Jisuoaʹ bohoʹ khoiʹ thoṛa cetanre miṭiʹ kaṭre niâko sanam katha olketeʹ makidako, "Nigi Jisu, Jihudiren Raja."
38Ar ana somai angkote barya ḍakatho Jisu sorrigi kurusre makeʹkinâko, miʹhordo jojma hate ar miʹhordo leṭra hate. 39Ekeko âdmi ana ḍaharte caʹsanako angkodo bohoʹ jhukuketeʹ Jisu ṭhaṭṭaketeʹ opomankidiako. 40"Am bole mekadam Mundir râputʹ girimahaʹ, ar ana pedinnaʹ dinre arho banemahaʹ! Am nijegi bacoʹme, Issorren Hopon hoʹamkheʹ, kurus khoiʹ agro hijuʹme."
41Marang purohitko ar ânren dhormo masṭarko ar harme netako miʹsaote ṭhaṭṭaketeʹ menkedako, 42"Ânite eṭaʹ âdmiko bacokosane, kheʹ Aiʹ nijegi bang bacodarenkane. Âni ki Israyelren Raja bangkane? Nitoʹ kurus khoiʹ agro hijuʹmane tahale ale Âni cetanre pâtyuʹlehaʹ. 43Âni Issor cetanre pâtyu doheheʹ, ar Âni mensane Âni Issorren Hoponkane nitoʹ lelabo Issorte Âni bacoie se bang.'" 44Ar ângkin barya ḍakatteho Jisu ṭhaṭṭa ar opoman kidiâkin.
Probhu Jisuoaʹ goiʹ
(Mark 15:33-41; Luk 23:44-49; Johon 19:28-30)
45Natayom sanam disâm dupar bela dupahar khoiʹ bela tinṭa dhâri nudgi tahalena. 46Ar bela tinṭa somai Jisu jore cilluketeʹ menkede, "Eli, Eli, lama sabaktani?" jeṭaʹnaʹ ortho, "Issor Ingren, Issor Ingren, ceklaʹ Amte Ing bâgigiridingâm?"
47Ekeko aṛe tengo tahalenako, angko talaren koekṭeʹ âdmi na katha atenketeʹ menkedako, "Ni Âdmite Elio ṭahuikane."
48Ar angko talaren miṭiʹ âdmi nir cane, miṭiʹ isponj heber daʹre ḍubuketeʹ agukede ar miṭiʹ painare maketeʹ Âni nui laʹ makidie. 49Kheʹ eṭaʹ âdmiko menkedako, "Tahasoipe, lelpe Eliote Âni bacoilaʹ hijuʹe se bang."
50Ar Jisu jorte cilluketeʹ Nijeyaʹ atta makede.
51Ar tâkhnigi mundirnaʹ porda cetankhoiʹ latar dhâbiʹ oreʹketeʹ bar bhagna, bhomikompo hona marang marang diri paṛaʹna.#27:51 Issoraʹ Mundirnaʹ porda hoʹkana Marang pobittro jaga ar etaʹ jaga aladaketeʹ dohosaneko. Ana Marang pobittro jagare eke ho bang cadaren sanako khali marang porohid chara. Mohapurohidko utsorgouniʹ janoaraʹ meyom laite pobitro oraʹ caʹsane. Jâkhni Jisu goine Âni abo laʹte ḍahar banokede Issor suliʹ âdmikoaʹ sorasori jogajog sthapon holagit. 52Ar aima topako jhiʹgena ar aima pobitro âdmikoaʹ goiʹ hormo jiuitʹ beretʹentakoa. 53Tayomte jâkhni Jisuoaʹ goiʹkhoiʹ jiuitʹ beretʹne tâkhni âdmiko topakhoiʹ oṛoʹ hiʹnako ar Jirusalem pobitro sohorre canako. Aṛe Angko aima âdmiṭheʹ lelsonako.
54Sotopoti ar ekeko âni suliʹ Jisu horoi sanako, angko bhumikompo ar eṭaʹ akako ghoṭonako lelketeʹ aima botornako ar menkedako, "Sârigi Âni Issorren Hopon tahalene."
55Aṛe aima rejako sâhingre tengoketeʹ sanamaʹ lelsanako. Angko Jisu seoai laʹte Gâlil khoiʹ Âni suliʹ naṛe hiʹlenako. 56Angko talare tahalene Mogdolini Moriom, Jakob ar Josefren engat Moriom ar Sibdioren girthân tahalene.
Jisuoaʹ topa
(Mark 15:42-47; Luk 23:50-56; Johon 19:38-42)
57Bela dubulenkheʹ Orimâthiâ ṭolaren Josef nutumte miṭiʹ dhuni âdmi Jisu akare goiʹlidiko aṛe hiʹne. Âni nijeho Jisuren cela holene. 58Âni Pilâtṭheʹ caketeʹ Jisuoaʹ goiʹ hormo koikede. Tâkhni Pilâtte âni Jisuoaʹ goiʹ hormo idi laʹte hukum makidie. 59Anate Josef goiʹ hormo idiketeʹ sâfâ lugri citriʹre tolkede, 60ar aka naoa topa nije laʹte buru getʹketeʹ bano doholeʹe aṛegi Jisuoaʹ goiʹ hormo topakeʹe. Ar ana toparenaʹ mocaṭheʹ miṭiʹ marang diri gurkuketeʹ cagene. 61Kheʹ Mogdolini Moriom ar eṭaʹ Moriom aṛe tahalene, angko topa samnere duruʹ tahanako.
Jisuoaʹ topa jogo
62Tayom din, orthat ayojon dinnaʹ tayom din, marang Purohitko ar thoṛa Forisiko Pilâtṭheʹ hiketeʹ menkedako, 63"Probhu, aleyaʹ mone menaʹa, Âni protarok jiuitʹ tahare menlede, 'Pe dinna din Ing jiuitʹ beredoing.' 64Analaʹte pe din dhâbiʹ Âniaʹ topa joge laʹte hukum malem, karon Jisuren celako hiʹketeʹ Âniaʹ goiʹ hormo komroketeʹ idikohaʹ. Tayomte âdmiko metakopehaʹ, 'Âni goi khoiʹ jiuitʹ beret kane,' Tahale palhe cholona khoiʹ mucit cholona arho khuti hoʹhaʹ."
65Pilâtte angko metakeʹkoe, "Jogoyonkhoiʹ idikope ar ape caketeʹ akalaka dareʹape analakagi jogonaʹ bebosthaipe." 66Tâkhni angko caketeʹ diri cetanre silmohor makedako. Ar topa jogo laʹte jogoiʹâdmi dohokeʹkoako.
Currently Selected:
:
Highlight
Share
Copy

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
©️2025 Bible Students Fellowship of Bangladesh