Maki 3
3
Sabati goi Yeisu koroto nimana napanapaina ikideedevine tetelina
(Madiu 12:9-14; Luke 6:6-11)
1Aiyuwoina Yeisu ikaluvilamna ina Diyuu idi kaba tugúguna goi isiumna.#Maki 1:21. Koroto tayamo amoko goi ikaaiyaka, nimana napanapaina go, kaamasina. 2Kidi Parisi nakae sikaaiyaka, Yeisu sidumaakavate; latuwodi sigite neta Sabati goi korotoyana bei ikidedevine. Idi dumakavatayana bego itoboinedi Yeisuyana sikamamaetali Sabati ana lovina ana tokapipilova. 3Tuwo ikandobala korotoyana igite, ilatuwoko idigo kana,
‘Kom nimam kaamasina, tomota nauyayanaidi goi kutāoya!’
Tuwo moitamo tomota nauyayanaidi goi itáoya 4go, Yeisu itugavila, Parisiyadi ilatuwokoidi idigo kana,
‘Manakae? Itoboineda Sabati goi tavaita gea tayogedageda? Tomota yawoina tayave gea takaumate?’
Kidi go Parisiyadi situgau. 5Tuwo Yeisu mana egamogamogu imatavilavila go, nuwona imou gagaina idi dabakasa pasina. Tuwo itugavila korotoyana ilatuwoko idigo kana,
‘Nimam kuyosāle!’
Tuwo moitamo nimana iyosale go, bogina idedevina. 6Kidi Parisiyadi sitáoya, aba tugugunayana goi sisowóduwo sina Erodi ina bodao taiyao silosinapu manakaedi bei Yeisu sikaumate.
Tomota liliudi Yeisu sigite sitainasiye go, dimoni sikinane
(Maki 3:7—5:20)
Yeisu ina togaga tomota be dimoni siikinane tetelina
7-8Yeisu ina tovatotowanayao ikabidi, amo asayana sikalave, siiwo sina Galili labutabutaina goi. Go boda gagaina sinove kaga liliuna Yeisu bogina iguinuwedi, tuwo sima Tauyana sisabokuliye. Bodayadi Galili goi, Yudiya goi, Yerusalema goi, Idumeya ana dadava goi be nakae kidi Iyoridani go, bomatu dadavina asaina madabokidi goi sima. Aiyuwoina maniyedi Taya be Saidoni kikidi goi sima. 9Tuwo Yeisu ina tovatotowanayao ilatuwokoidi idigo kana,
‘Kewou kokābi kōme bei itoboinegu asowoya boda pasidi, govila bei bodayadi sivatuvagivagígina yau yaigu.’#Maki 4:1; Luke 5:1-3.
10Moitamo boda gagaina. Tokatówana badabadaidi bogina ikidedevinedi, tauna tokatówana liliuudi siketoiya vagivagígina sima latuwodi Yeisu sibisikone.
11Go ava dimoniva neta tomota yaidi goi sikaaiyaka go, Yeisu sigite, e tomotayadi sikinagovedi, e Yeisu matana goi aedi sivatugúyala go, sipodeda, sidigo kadi,
‘Kom Yaubada Natuna!’
12Go kina Yeisu ilovinaedi idigo kana,
‘Taabu kotaalavāita bego yau avatau.’
Yeisu ina vamoleyanayao yawou aiyuwo ikiinavedi tetelina
(Madiu 10:1-4; Luke 6:12-16)
13Niga ituko ina koya goi go, ava tomotava bogina ikinavedi iduduwedi sima yaina. 14Ago koroto yawou aiyuwo ikawoidi be nakae ivayokoidi kidi ina vamoleyanayao. Nakae iguinuwe bego Tauyana sivakitau go, ivamoleyedi sina asa maniyedi goi Vala Dedevina sitalavaite 15be nakae madi lovina dimoni sivatapiyedi.
16E yawou aiyuwo iikawoidi yoidi ame nakae:
Saimoni (tauyana youyuwoina moe Pita),
17Sebedi natunao Yemesa ma siyana Iyoni go, Yeisu ivayokoidi Bowanega. (Bowanegayana ana kaigavila moe kidi palapala nakae.)
18Tuwaina Anduru, Pilipo,
Batolomiu, Madiu,
Tomasi, Alipiyo natuna Yemesa,
Tadiyasi be nakae ituli ta Saimoni (boi tauyana Isileli tubunao idi kaba lovina ana tokokóila).
19Tuwaina Yudasa guma Keriota; tauyana nava bei Yeisu inuwotuluye.
Yeisu ina bodao be nakae Mosese ina tovatulukwanayao Yeisu sitaainasiye tetelina
(Madiu 12:22-32, 12:46-50; Luke 8:19-21, 11:14-23)
20Niga Yeisu ikaluvila ina ina vada Kapaneumi goi go, aiyuwoina boda gagaina sitaligógana simamaima yaina. Tauna Yeisu mana tovatotowanayao geya itoboinedita siwaiwasi be sikáika. 21Go tutayana ina bodao valena sinove, sima bego siyoisi sinave; idi nuwonúwana kadi, ‘Nakona iyaluwo.’
22Kidi go Yaubada ina Katukeda ana tovatulukwanayao maniyedi Yerusalema goi sisou sima latuwodi bego Yeisu ina paisewa sigite. Tauyadi sidigo kadi,
‘Beyelisebuli moe dimoni idi tolovina, e Yeisu ikiinagove. Tauyana dimoni ivataapiyedi go, moe Beyelisebuliyana ina togaga kaka goi ivataapiyedi siisowóduwo.’#Madiu 9:34, 10:25.
23Go Yeisu iduduwedi sima livalakaibala goi ivatulukoidi idigo kana,
‘Manakae? Kaleya bego toinina ina bodao ivatapiyedi? Neta nakae iguuinuwe, bei ineneta. 24Ava kaba lovina neta sinaena tomota siilivisi, moe aba lovinayana bei isou. 25Bodayáuwo nakae. Neta sinaedi tomota siilivisi, tomotayadi geya itoboinedita taiyao sitaoyakavata, go sem bei sisapa. 26Ida Kaleya nakae. Neta toinina ina bodao ivakaleyedi, bei silivisi. Go moe kaga ana dedevina? Geya itoboineyeta itaoyakavata, go sem nava bei ikavava. 27Yau dimoni avataapiyedi go, geya kada tauyana ina togaga goi avataapiyedi. Aba gita tayamo aguinuwe bei koyagoi Yaubada Balomaina goi dimoni avataapiyedi. Ida Kaleya koroto toogilúluna nakae. Geya vatau tayaamo itoboine togilulunayana ina vada goi isiumo bei konana ivainaoidi. Go koroto tayamo neta togilulunayana ina vada goi isiu go, mainao ivasobusobuye namliyeta baige nimana aena iyowóidi, e itoboine bei konana ivainaoidi. E yau nakae. Ida Kaleya bogina avasobusobuye, tauna itoboinegu ina dimoni avatapiyedi.
28Moe pasina itoboinegu dimoni avatapiyedi go, ame alatuuwokoimi konōve: Tomota idi goyo liliudi be idi tagíwaya liliudi sivaatoidi adi nuwotao bei sibabane. 29Go avatauwa neta Baloma Kimaasabaina sitagiwoi, e adi nuwotao geya sibabaneyeta, go sem idi goyoyana ikaiyako vata yaidi goi.’#Luke 12:10.
30Yeisu ina bóbwara amo nakae unana kidi sidigodigo bego dimoni Tauyana ikiinagove. Tauna nakae ilatuwokoidi.
Yeisu sinana be senao toidi moe ina livala ana tokabikawanayao
(Madiu 12:46-50; Luke 8:19-21)
31E Yeisu sinana be senao bogina sima moetala goi siitáoya, tuwo livala sietune ina Yeisu bego isowóduwo ima. 32Tuwo boda Yeisu situsoobukobu silatuwoko sidigo kadi,
‘Gwa! Sinam be semowo moetala goi siitáoya; latuwodi kom kunovedi.’
33Go kina Yeisu idigo kana,
‘Sinagu avatau? Segowo avatauwa?’
34Imatavilavila tauyadi situsoobukobu igitedi idigo kana,
‘Sinagu be segowo goamedi. 35Moitamo. Avatauwa neta Yaubada ina nuwonúwana siguuinuwe, e moe tauyadi segowo nakae niugowo nakae sinagowo.’
Currently Selected:
Maki 3: GVS
Highlight
Share
Compare
Copy
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
© 2019, Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved.