Matiu 26
26
Mae ihei te majorani mae Jisas mae teke mei funu ka God
(Mak 14:1-2; Luk 22:1-2; Jon 11:45-53)
1Ke leghugna cheke te gnafa glepo igre, mae Jisas ne cheke eghu ka nogna mae fanomhore, 2“Ghotilo lasenihi, nauriha na narane Gaghamu Ghasa-Polho. Ka narane tuana mae te majora ghau iara na ginauna snakre lao ghau iara ka khamedi nogu naoka iara re mala tupijuru ghau iara ka gaju fafatha.”
3Hatimare mae pris ulu nei hatimare mae biꞌodi mae Jiu eghu ne eni kaisei faidu ka sugagna mae Kaefas, mae pris biꞌo na. 4Ka faidu tuana hatimare ghaoghaho mala loki poruni mae Jisas mala faleheni mana. 5Mare kaisei gaoghatho ne cheke eghu, “Tahati na theome eni igne ke lamnagna gaghamu na. Na glahu diꞌa tadi fara ka tahati naiknore na fufunu kaisei magra biꞌo.”
Kaisei gaꞌase faꞌapuni mae Jisas ka sedi Betani
(Mak 14:3-9; Jon 12:1-8)
6Mae Jisas au neu Betani ka sugagna mae Simon. Mae Simon gne neke leprosi tifa. 7Kate au teu mae Jisas jare na, kaisei gaꞌase ne mei ka mana. Naꞌa au kaisei famane botol sedi te sisiri keligna te biꞌo fara sileni gna na. Kate ima teu mae Jisas na, naꞌa toatofa sedi igne ka pha'ugna mae Jisas.
8-9Aonu nogna mae fanomho mana re filoni te eni naꞌa igne ne diꞌa tadi fara. Mare ne cheke eghu, “Tore! Jojokei kolho si naꞌa sedi te siri keligna tuana! Sedi tuana jame foli mala hata sileni biꞌo mala tufa nodi naikno te kumare.”
10Nu mae Jisas ne laseni unha te chekeni mare na, ne cheke eghu ka mare, “Naugna unha si ghotilo te diꞌatami ka gaꞌase ignea? Naꞌa eni glepo te keli fara igne ranghi ghau iara. 11Naikno te kuma gre au fabrahu balumi ghotilo, eghume ghotilo tangomana te mala toghodire nafnata naikno igre ka vido aheva te magnahaghei ghotilo na. Nu iara ginauna theome au fabrahu balumi ghotilo. 12Gaꞌase igne toatofa sedi igne ka thinigu iara na tarabana mala giugilu thinigu iara na. 13Tutuani fara, te chekeni iara ka ghotilo na. Aheva ka nauthoglu igne te toutonuni Nonomho te Keli na, naiknore ginauna nake ghatho fapuloni unha teke eni naꞌa igne.”
Mae Judas ne majorani mae Jisas
(Mak 14:10-11; Luk 22:3-6)
14Kaisei mae ka hatimare nabotho phei mae fanomhore tei ne cheke ka mae pris ulure. Nanghagna mae fanomho igne mae Judas Iskariot. 15Mae Judas ne cheke eghu ka mare, “Jame te snakre arini iara mae Jisas gne ka ghotilo na, niha sileni nate foli ghau iara ghotilo na?” Mare ne tusu ranghini mae Judas tolufulu sileni. 16Ke leghugna igne, mae Judas ne ofoni narane te mala snakreni mae Jisas ka hatimare mae pris ulu gre.
Mae Jisas ne ima Gaghamu Ghasa-Polho na baludi nogna mae fanomhore
(Mak 14:12-21; Luk 22:7-13,21-23; Jon 13:21-30)
17Ka narane ululahu Gaghamu Bret te Theo Isi gna na, mae fanomhore mei ne cheke eghu ka mae Jisas, “Aheva te magnahagheni iagho te mala tarabana ghehati Gaghamu Ghasa-Polho te mala ima iagho na?”
18Mae Jisas ne cheke eghu ka mare, “Ghotilo tei ka kaisei mae te au ka namono ke ulu ana mala cheke eghu ka mana, ‘Mae velepuhi na ne cheke eghu, nogu narane iara na la namohi. Iara na mei baludi nogu mae fanomho gre mala ima Gaghamu Ghasa-Polho na ka sugamu iagho na.’ ” 19Mae fanomhore leghuni unha te chekeni mae Jisas na ne tei tarabana gaghamu na ka suga teke magnahagheni mana na.
20Ka grafi tuana mae Jisas ne gnokro ka tevo na baludi nabotho phei mae fanomhore. 21Kate ima mare ka tevo na mae Jisas ne cheke eghu, “Tutuani fara, te chekeni iara ka ghotilo na. Kaisei mae ka ghotilo nabotho phei mae igre ginauna snakre lao ghau iara ka khamedi nogu naoka iara re.”
22Kate nomhini cheke mae Jisas igne, mae fanomhore ne kafe diꞌanagnafadi fara, ne sopa ghusna eghu ka mana, “Tutuani fara, Lord, theome iara si nate majora nigho na ia?”
23Mae Jisas ne cheke eghu ka mare, “Mae ihei nate titihi ghegna bret na ka dis na balugu iara, mae tuana ngala nate majora ghau iara na. 24Iara mae teke mei funu ka God na ginauna lehe jateula te chekeni ka grioriso te blahi ia eghu. Nu kokhonini fara mae ihei nate snakre lao ghau iara ka khamedi nogu naoka iara re. Nabagna na mae tuana jame neke theome karha ngala, naugna mana naꞌau papara fara!”
25Mae Judas ne cheke eghu, “Tutuani fara, Lord, theome iara si nate majora nigho iagho na ia?”
Mae Jisas ne cheke eghu ka mana, “Uve. Iagho ngala.”
Nogna gaghamu Lord
(Mak 14:22-26; Luk 22:14-20; 1Ko 11:23-25)
26Kate ima mare na, mae Jisas hata keha bret ne cheke fakelini ka God. Mana piepike ne tufa ka nogna mae fanomhore, ne cheke eghu, “Hata bret igne ima. Bret igne thinigu iara.”
27Aonu mana jaola ne hata hinao te fodu ka waen na ne cheke fakelini ka God. Mana tufa ka nogna mae fanomhore ne cheke eghu, “Ghotilo te gnafa na koꞌu waen igne. 28Waen igne dadaragu iara, farerhetagna nhaꞌa cheke majaghani te eni God ka nogna naiknore. Dadara igne thofa mala fakarhidi naikno kmana, mala hata fadelei God nakhibodi re. 29Iara chekeni ka ghotilo igne, iara ginauna theome ko'uni kaisei waen ke leghugna igne ghilei thoke mei narane nate ko'uni iara waen majaghani na balumi ghotilo ka nogna nauthoglu majaghani mae Mama.”
30Ke leghugna igne, mae Jisas baludi nogna mae fanomhore koje kaisei himu mala kilo fnaknoni God. Mare jifla ne tei ka Thogele Gaju Olivi.
Mae Jisas ne kulu chekeni nogna chaichaghi mae Pita
(Mak 14:27-31; Luk 22:31-34; Jon 13:36-38)
31Mae Jisas ne cheke eghu ka nogna mae fanomhore. “Ginau bongi na ghotilo na kafe tei koko ghau iara eigna unha nate eni mare ka iara na. Igne unha teke chekeni God ka grioriso te blahi na:
“ ‘Iara ginauna faleheni mae greireghi sipu na,
eghuteuna tothoghei sipu igne ginauna kafe rikiraka tafri.’ # 26:31
Sek 13:7.
32 Nu ke leghugna te kegra fapulo iara ka glehe na, iara ginauna kulu tei ke ulumi ghotilo Galili.”
33Aonu, mae Pita ne cheke eghu ka mae Jisas, “Neubane mae fanomho gre ne kafe tei koko nigho, iara ginauna theome tei koko nigho ka unha nate eni mare ka iagho na!”
34Mae Jisas ne cheke eghu ka mae Pita, “Tutuani fara te chekeni iara ka iagho na. Iagho ginau bongi na, iagho na chekeni ne theome lase ghau iara teuna. Iagho na thilo fata chaghi ghau iara ame taitanhi nga khokorako na eghu.”
35Nu mae Pita ne cheke eghu ka mana, “Iara na theome chaghi nigho! Iara ginauna mala lehe balumu iagho.” Eghuteuna keha mae fanomhore jaola ne cheke eghu ka mae Jisas.
Mae Jisas ne tarai Getsemani
(Mak 14:32-42; Luk 22:39-46)
36Mae Jisas ne tei baludi nogna mae fanomhore ka kaisei vido te kiloni Getsemani. Mana ne cheke eghu ka mare, “Gnokrou agne ka vido te tei tarai iara jare na.” 37Mana ne cheke ka mae Pita, mae Jemes ghe mae Jone phei thugna mae Sebedi mala tei balugna. Aonu mae Jisas ne funu diꞌanagnafa ne kokhonini. 38Mana ne cheke eghu ka mae Pita nei phei thugna mae Sebedi, “Iara gne biꞌo fara ka diꞌanagnafa, eghuteuna iara la namo lehe ka igne. Ghotilo au agne mala dofra balugu iara.”
39Mae Jisas ne riu fadelei katha vido ka thilo mare. Mana pogho soru ne tarai, “Mama, jame te tangomana na, thosei snakre ghau iara mala au papara ka nafnata puhi igne. Nu eni unha te magnahagheni iagho themu na, theome leghui unha te magnahagheni iara na.”
40Aonu mae Jisas neke pulo ka thilo mae fanomhore ne filodi thilomare te thuru teure. Mana ne cheke eghu ka mae Pita, “Ghotilo theome tangomana te dofra balugu iara kaisei aoa na sia? 41Dofrau nei tarai eghu, mala theome khale ghami fariuriu. Naugna gaoghathomu iagho na magnahaghei eni unha te doglo na, nu thinimu iagho na nigra fara.”
42Mae Jisas jaola neke tei fapea fata na ne tarai. “Mama, keli fara te theome hata koko iagho ka iara glepo te kabru igne, iara na eni fahui unha te magnahagheni iagho na.”
43Mae Jisas neke pulo mei ka thilo mae fanomhore. Mana ne filodi thilomare thuru neu ngala, naugna tathadire ne kukape. 44Mae Jisas ne jifla kokodi thilomare neke tei tarai fatilo fata na, neke chekedila unha teke chekedi thegna re.
45Mae Jisas pulo mei ka thilo mae fanomhore ne cheke eghu, “Ghotilo thuru nomi, nei gnafa nomi eghu kolho sia? Filo si ghotilo, gognaro gne narane mala snakre lao ghau iara mare ka khamedi mae te diꞌare. 46Kegra haghe, tei noda! Filo si ghotilo, igne tela mei mae ihei nate snakre lao ghau iara ka khamedi mae te diꞌare!”
Mare ne lokini mae Jisas
(Mak 14:43-50; Luk 22:47-53; Jon 18:3-12)
47Kate cheke teu mae Jisas igne, mae Judas ne posa mei. Mae Judas gne kaisei mae ka hatimare nabotho phei mae fanomho igre. Kmana naikno hata ne mei naflahi nei nanala eghu balugna mae Judas. Eghuteuna mae pris ulu nei keha mae biꞌo eghu teke kuru meidire. 48Mae Judas ne kulu cheke ranghidi mare kaisei fagaglana. Mana ne cheke eghu ka mare, “Mae ihei te lao gnanghoni iara na, mae tuana ngala mae te mala lokini ghotilo na.” 49Aonu, mae Judas doglo ne tei ka mae Jisas ne cheke eghu ka mana, “Pharikeli, mae velepuhi!” Mae Judas ne gnanghoni mana.
50Mae Jisas ne cheke eghu ka mana, “Ghema kheraguo, eni sagho unha teke magnahaghei mei eni na.”
Aonu mare mei ka mae Jisas ne lokini mana. 51Kate mei mare te lokini mae Jisas na, kaisei mae ka nogna fanomho Jisas igre korho fajifla naflahi na ne aꞌaknu nogna gloku mae pris ulu na ne kusu koko khuli gna na.
52Mae Jisas ne cheke eghu ka mana, “Ghema, lilisei fapulo nou naflahi na. Iheire te gnafa te magra ka naflahi na ginauna kafe lehe ka naflahi. 53Tutuani fara iagho lasenihi igne. Iara tangomana te toreni mae Mama te mala kuru mei kmana thogha engel te mala togho ghau iara na. 54Nu iara theome eni igne, naugna iara mala horoghoto ka unha te chekeni ka grioriso te blahi ia.”
55Mae Jisas ne cheke eghu ka naiknore, “Ba, ne mae blau iara eghu mei balu naflahi nei nanala eghu mala mei loki ghau iara si ghotilo ia? Leuleghu narane iara gnokro farirhiudi koba naiknore ke lamna Sugablahi, nu ghotilo theome mei loki ghau ngala iara jare. 56Nu glepo igre thoke mei ka iara gognarogne mala horoghoto ka unha teke risodi hatimare mae profet tifa ra.” Aonu kate nomhidi cheke mana igre hatimare mae fanomhore kafe rikha ne tei kokoni mana.
Mae Jisas ke uludi mae biꞌo mala fate
(Mak 14:53-65; Luk 22:54-55,63-71; Jon 18:13-14,19-24)
57Naikno teke mei lokini mae Jisas igre hatani mana ne tei ka sugagna mae Kaefas, mae pris biꞌo na. Ka vido tuana hatimare mae velepuhigna vetula nogna mae Moses nei hatimare keha mae biꞌodi Jiu ne khapru jare. 58Mae Pita leghuni mae Jisas, nu mana theome namo ka mana. Eghuteuna, mae Pita tei ne thoke ka sugagna mae pris biꞌo na. Mana gnokro ka glalabagna nogna suga mae pris biꞌo na baludi mae greireghi gna Sugablahi na mala filoni unha nate eni mare ka mae Jisas.
59Hatimare mae pris ulu nei goro mae biꞌo teu igre fariuriu hirodi keha thoutonu chaghi te mala tangomana mare te mala fate faleheni mae Jisas. 60Kmana naikno mei ke uludi mae biꞌo mala fate gre ne toutonu chaghi eigna mana. Nu hatimare mae biꞌo mala fate gre ne theome tangomana te filoni kaisei nafugna te mala fate faleheni mana na.
Aonu, leghu lahu na phei mae kegra haghe ne cheke eghu, 61“Ghehati nomhini mae igne neke cheke eghu, ‘Iara tangomana te paꞌe soru nogna Sugablahi God igne, eghuteuna ke babana fapulo ke lamnadi thilo narane.’ ”
62Mae pris biꞌo na kegra haghe ne cheke eghu ka mae Jisas, “Ba, iagho theo kaisei nou cheke tughu si ka fathoro te edi mare ka iagho igrea?” 63Nu mae Jisas ne theome cheke.
Aonu mae pris biꞌo na ne cheke eghu, “Gognarona iagho nhaꞌa cheke ka ghehati. Iara magnahaghei nigho iagho ka nanghagna God te karha, cheke kate tutuani ka ghehati. Iagho ngala si mae Kraes Thugna God na ia?”
64Mae Jisas ne cheke eghu ka mana, “Uve, iara ngala! Nu te chekeni iara ka ghotilo na. Nauthuꞌu nauriha na ghotilo ginauna filo ghau iara mae teke mei funu ka God na gnokro fei nhetagna God mae te nolaghi tulao. Eghuteuna ghotilo ginauna filo ghau iara mei ke kligna grokho ka maloa na.”
65Kate nomhini igne, mae pris biꞌo na ne rerheku nogna phoko na, naugna mana diꞌatagna fara. Aonu mana ne eha eghu fabiꞌo, “Tore! Mae igne cheke faparini God! Gognarona tahati theome magnahaghei keha thoutonui eigna mana. Naugna ghotilo nomhinihi themi mana cheke faparini God. 66Unha eghu ghotilo ghaoghathomi na?”
Naiknore ne kafe thagru eghu ka mae pris biꞌo na, “Mana nabagna fara te lehe na!”
67Naiknore ne kmisu ka tathagna manare, nei tutini mana. Aonu keha naiknore ne taponi mana. 68Mare ne cheke eghu ka mana, “Ghema Kraes, te mae profet iagho na, chekeni mae ihei te puri nigho gne?!”
Mae Pita ne chaghi eigna mae Jisas
(Mak 14:66-72; Luk 22:56-62; Jon 18:15-18,25-27)
69Kate gnokro teu mae Pita ka glalabagna suga na, kaisei gaꞌase te loku ka mae pris biꞌo na mei ne cheke eghu ka mana, “Iagho kaisei mae balugna la mae Jisas gna Galili.”
70Mae Pita chaghi ke uludi naikno kegra teu jare re, ne cheke eghu, “Iara theome laseni unha te chekeni iagho igne.”
71Aonu mana jifla ne tei kegra rhegna grengathagna bara na. Ka grengatha tuana kaisei gaꞌase langau ne filoni mana. Naꞌa ne cheke eghu ka naikno kegra teu jare na, “Mae igne kaisei mae balugna la mae Jisas gna Nasaret.”
72Ka vido tuana mae Pita chaghi ne cheke eghu balu baubahu, “Iara theome laseni mae Jisas!”
73Kaisei vido ikoi ke leghugna igne keha naikno kegra teu jare na ne tei ka mae Pita, ne cheke eghu ka mana, “Tutuani fara, iagho kaisei maemu Galili baludi mae te leghuni mae Jisas igre, naugna ghehati lase nigho iagho ka naogladi nafnata facheke te edi iagho igre.”
74Mae Pita ne funu tibri balu naghoni thegna, ne cheke eghu, “Tutuani fara kligna ka God! Te chaghi iara na God ginauna fate ghau iara! Iara theome laseni mae igne!”
Theome raugha ke leghugna te cheke teu mae Pita igne, kaisei khokorako ne taitanhi. 75Aonu mae Pita neke ghathoni unha teke cheke eghu mae Jisas ia, “Ame taitanhi nga khokorako na teuna, iagho ginauna thilo fata chekeni ne theome lase ghau iara teuna.” Aonu mae Pita jifla kosi ne tanhi ne srudu balu diꞌanagnafa.
Currently Selected:
Matiu 26: mrn
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
© 2022, Wycliffe Bible Translators , Inc. All rights reserved.