Ibrani 10
10
1It akoni Yahudi mende wene Allah nen ninasuk wakike wene eti ndak-ndagat kagako dogolik, ebe mende kagako laguka ʼbuk. At te, ebe yabunggane panot ninabigin mende werek nggorlek, oba lisogo kagakik, alino kagarogo kagakik, kagako laguka. It esigit diluk kagako dogolik, tahun ebe wago dombok kambing sapi Allah waroko laguka mende eti mende arlek waroko mondok welaguka eti paga, it akoni kambing sapi Allah waririk mondok wago laguka mende, eti nen ʼbogokogo panorinabusak erlok dek ago lagike o. 2It ʼbogokogo korinabilepma,
“Nit weyak kagako,” yiluk inakla anggin dogolik, wene munini ebeko laguka mende eti, dek atluk nen, inanggo warogo Allah wogosi wago dogolep dek o. 3-4Akoni weyak kagarigogi mende eti sapi inom, kambing inom, amep oba korinabusak erlok dek eti paga, tahun ebe wago dombok sapi kambing warogo Allah wogoko laguka eti, akoni weyak kagako laguka mende inakla eberisasi lagike o.
5Esigit diluk kagako laguka eti paga, at Kristus agat oba wusa wago dogolik, Allah men yogokike,
“Kat, sapi kambing watkigik, yi mende ndi mende wokigik, kagarigogi eti mende wokogo dogusak, kaʼit eti paga, an nebe akoni negen kagarogo ʼbanggigin yi o.
6Kat kake sapi kambing warogo kali kunigogi eti inom, weyak kagarigogi mende korinabinok nen yiluk sapi kambing warogo wokirigogi eti inom, kat kaʼirat o.
7Eti paga, Allah nombae. An nen wene yokisik. Kat kane mbalek oba, wene an nen yokisu kak,
An nen kat kakla warlok mende kagasigiluk wisigin, yiluk wene an nake kolal mbalogo ʼbisukama werek eti, ebe kagasigiluk nebe wagarik werek yi o,” (Mzm. 40:6-8 = TB 40:7-9)
yiluk yogokike. 8At Kristus nen wene alebagik men yogokike,
“Akoni nen kat sapi kambing watkigik, yi mende ndi mende wokigik, kali kun digik, weyak kagarigogi mende korinabinok nen yiluk sapi kambing watkigik, kagarigogi eti kat kaʼirat o,”
yisike eti, Allah nen ninasuk wakike wene eti ndak-ndagat kagako laguka mende pasik yisike. 9Wene esigit diluk arat yogokikesik nen, yabunggane men yogokike,
“Allah nombae. An nen kat kakla warlok mende etiat kagasigiluk nebe wagarik werek o,” (Mzm. 40:8)
yiluk yogokike. Esigit diluk yogokike eti, Allah nen it alebagik kagako laguka wene eti, deget diyalok, yabunggane Kristus watlasigin etiat dogowak yisike eti paga, esigit diluk yogokike. 10Nen, at Yesus Kristus Allah akla warlok mende eti kagako dogolik, at ebe omanggi pasigat watlago dogolik, Allah wogokike eti paga, nit ninebe Allah ake nggarelogo mondok ʼbinanggikemo werek o.
11It ap Allah indewerek inebe dombok nen akoni inake kagako dogolik, kibitngge-yogongge alep-yabungga sapi kambing waroko laguka mende eti mende arlek warogo Allah wogoko laguka eti paga, weyak kagako laguka mende nggorogo togot dusak, mondok erlok dek agike o. 12Esigit diluk mende, at Kristus arligat, nit akoni nen weyak kagarigogi mende ake inggi omanggi pasigat watlagikesik nen, ebe mondok-mondok Allah wogokikesik, eragalilu inggi ebengge dagi lagikesik nggok werek o. 13Esigit diluk ebe nggogat dogolik, at asili mende Allah nen apma nomologo ʼbiya wagonem iyok nen al debel inabigin etiat awan nen, anggorlem werek o. 14At Kristus ebe omanggi pasigat watlagikesik, ebe Allah wogokike eti paga, nit akoni ninebe Allah ake ʼbinanigogo mende dombok ʼbogokogo mondok kotninakike o. 15At Allah Agurengge nen, wene eti pasik abok yoknisasi dogolik, wene alebagik men yisike, 16“At Allah nen,
Yabunggane an nen it wene ngget mende warogo
woginabigin eti wene ebe yiat warogo woginabigin.
Inasuk warigogo wene eti inakla ʼbiyigik,
inendainggenma kolal mbal diyigik, kagasigin o,” (Yer. 31:33)
yiluk yisikesik nen,
17“An nen it weyak kagakik, inasuk warek dek nggorlo kagakik, kagarigogi mende eti arat obarlikmat diyalok, nakla eberek dogogin mondok dek o,” (Yer. 31:34)
yiluk yabunggane yisikemo kolal mbalogo ʼbisuka o. 18Eti paga, nit akoni ninasuk warek dek ninobabut weyak kagarigogi mende, at Allah nen arat sagalogo deget disike eti paga, nit weyak kagarigogi mende kot ninabuwagaluk yabunggane Allah ake ninanggo sapi kambing warogo ʼbiyausak mondok dek o.
“Nit ninayuk dekogo Allah oba korokogo unggisi dogusak,” yiluk yogisasike wene
19Nagarlagi nirugi o. At Yesus amep wulabogo watlagike eti paga, nit o ngganggok mbalekma Allah enggaerek aguma etoma ninayuk dekogonat ungguwok o. 20Nit esigit diluk unggusak eti, o ngganggok mbalek su laberek kurli warek eti at Yesus ebeatma, nit akoni ninilugut ninabiginmo ungguwagaluk, kolak at Yesus ebe watlagike eti paga kolak ngget mende nit ninake yaʼbinanggike o. 21Yaʼbinanggikesik, at ebe Allah aguma etomaat indewerek nit ninake nggok werek o. 22At ebe etoma werekma, nit ninakla nen,
“Nit weyak kagako,” yiluk wene munini ebeko mende pano kot ninakik, ninowado paga i elokonggen pano mende paga sobal ninakik, kagakike eti paga, ninendainggen omanggiat at oba panggot diluk ninayuk dekogo, at oba korokogo unggisi doguwok o. 23At obabut,
“Wokisagin,” yiluk abok yoknisalok nen, ebe woknisaligogo eti, nit nen,
“Eberogonat dikogo woknisagin,” yiluk akoni inil oba ninane ʼbukakogo yiligogi mende eti yisi mondok dogolik, aʼbetogo pago doguwok o. 24Esigit diluk pago dogolik, nit-nit naʼbuwa-kaʼbuwarogo dogolik, yamak-yamak kagako doguwogoluk, ninendainggen ago wat-wat kagako doguwok o. 25Nit ninewe inggi dogoluk degat wisigin yiluk ninilu eti paga, nit nandokonem it amberek puk arigogi eti kak, nit puk agidek, oba eberek-eberek nit-nit ninendainggen ago warogo ninasuk wat-wat kagako doguwok o.
26Ebe wene Allah wene yoknisasuka mende ninilu dogoligat, nineramenat, wene eti sagalogo togot diyalok weyak mondogat kagako dogogun kalok, nit yabunggane ninanggo sapi kambing Allah waresumo kotninabigin mondok degat o. 27Allah akla agaga dagaluk, o ilugun oba wene inoba ʼbigik, nggokik, kagasigin eti paga, at asili mende inebe kali aik weyak paga inako dogolik, nit at ane togot diyalok weyak kagako dogogun kalok, ninomat ninasunogo yiluk, nit nen didiluk ninayukogonat doguwok o. 28Wene Allah nen ninasuk wakikemo, at Musa nen yoknisasike wene eti, it akoni nen kologo motogo kagakidek sagalogo togot diyasi kalok, ap inebe mbere a, kenagan a,
“Nit ninil oba it nen eberogonat wene eti sagalogo togot diyalok kagaka o,” yiluk ʼbukakogo yisi kalok, inaʼbuwa kigidek inebe mondogat inako laguka ambigi. 29Eti kak, it akoni nen Allah aʼbut mendeat, iniyok nen sagalogo togot digik, Allah nen nit ninom kunuwogoluk Kristus watlagike eti paga, amep oba pano korinakike mende, yabunggane inakla kai digik, Allah obabut pano mende Agurengge etnogo inane aik dagok yogokik, kagako kalok, wene mondok anggin mende inoba ʼbiluk weyagarinabigin o.
30“Wene an nen moret digik, onggo an nen inakik, kagasigin o,” (Ul. 32:35)
yiluk yisike eti ta nen yisike nogo? Allah nenat yisike ninilu. Nen wene omanggi men yisike,
“An inombae noba dombok nen naʼburi wene inoba ʼbigik, nggokik, kagasigin o,” (Ul. 32:36; Mzm. 135:14)
yiluk yisikeat. 31Wene esigit diluk inoba ʼbigin eti, nit weyak kagakonem ninebe Allah iluk mondok dogoligogo mende inggimo ʼbinanggo kalok, ninayuk mondok asigin o.
32Nagarlagi nirugi o. Kit alep Allah nen kinebe liyat kinakikemo werekma yi aik ndi aik wiyik-weyakogo kagat kinako nggorlek, kinaik kun diluk kinobakanini kambuk yiluk kinobatnerogo welagagip etnogo kinakla ebetno o. 33Esigit diluk kagako dogolik, kit amberek akoni dogalekma kinendaga wiyik-weyakogo weyak kagat kinakonem, kit amberek nen,
“Nit ninomat weyagat ninabuwak,” yiluk inoba unggisinem kinomat weyak kagat kinakik, 34it amberek kerle warogo nggola ʼbiyasinem inaʼbuwa kigik, kagako lagagip o. Esigit diluk kagako dogolik kinakla nen,
“Nit mende pano mondok dogogin mende werek o,” yiluk ambasi dogolik, kit mende yi mende ndi mende korlasinem kinakla weyak agidek kinakla arlenggen kasi lagagip o. 35Eti paga, alep weyak kagat kinako nggorlek kinakla mbugat welagagip mende eti ʼbogokogo togot digidek, yogondak ya esigit dilugat dogogun kalok, onggo nggok mende wokisagin eti paga, kinobatnerogo pago dogono o. 36Kit nen Allah akla warlok ambaligogo mende kagakonem, at nen,
“Kit wokisagin,” yiluk abok yokisasike mende eti, waganubagik nen, kinobakanini kambuk yiluk kagako dogusak o. 37Allah wene paga yigit diluk kolal mbalek werek,
“At wisigin eti il omanggiat dogoluk nen wisigin.
Erambigat dogoluk wisigin dek o. At te, ibat-ibarat wisigin o.
38At wisigin eti, awan wagidek werek nggorlek, it an naʼburi wene inoba nggorogo an ninom kunogo ʼbiyigi mende inebe dombok, inendainggen noba panggot diluk dogogun oba iniluk dogogun. Mende, akoni amberek iniyogoba dukugun mende inebe dombok, it an noba kondoksek dek. Naʼirat o,” (Hab. 2:3-4)
yiluk yisikemo kolal mbalogo ʼbisuka. 39Esigit diluk mende, nit, it akoni amberek nalasuwogoluk iniyogoba dukugun mende eti ndak-ndak werek ʼbuk. Dek o. Nit, ninebe ndil ninabuwagaluk ninendainggen at oba panggot diluk dogoligogo mende werek o.
Currently Selected:
Ibrani 10: DNA
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in